U ponedjeljak svečano otvorenje Dana kulture Irana 2017. u sarajevskoj Vijećnici

Koncertom tradicionalne iranske muzike i izložbom iranskih umjetnika u ponedjeljak, 13. februara u 19.00 sati u auli Vijećnice bit će svečano otvoreni Dani kulture Irana 2017. 

Osam iranskih umjetnika iz provincije Isfahan, predstavit će svoje radove kroz izložbu, okrugle stolove, radionice i koncert. Do 17. februara u auli Vijećnice, u periodu od 10.00 do 20.00 sati, moći će se pogledati izložba koju će činiti kaligrafski radovi, iranske minijature – jednu od najpoznatijih formi iranskog slikarstva, te drvorezi (moraq) i rukotvorine (rezbarije, emajlirano posuđe, grnčarije, ukrasni predmeti rađeni u kombinaciji slonovače, drveta i devine kosti). Bit će upriličena i jedinstvena izložba fotografija Isfahana, jednog od najljepših gradova Irana.

Dane kulture Irana, koji se održavaju s sklopu razmjene kultura dviju zemalja, IR Iran i Bosne i Hercegovine, zajedno realizuju Iranski kulturni centar, Grad Sarajevo, Likovna i Muzička akademija, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti pomenutog ministarstva.

Ovu izuzetnu izložbu umjetnika iz prijateljskog Irana bili su u prilici vidjeti i građani i gosti Mostara do 10. februara.

Nagrada Grada Sarajeva „Slovo Makovo – Mak Dizdar“

MILORAD PEJIĆ dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ za knjigu pjesama Hyberborea

Pjesnik Milorad Pejić, dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ za knjigu pjesama Hyberborea (objavljena 2011.), rođen je 1960. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne i srednje škole u svome rodnom gradu, studirao je ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, kako sam voli reći, više se zanimao „za književnost i kafane“.

Diplomiravši na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, vratio se u Tuzlu, da bi, zgrožen i nesretan svim što se događalo na Balkanu, u ljeto 1992. napustio Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj. Od tada, Švedsku, ”od milja”, zove „Hyperborea“. U prvo vrijeme je, u statusu izbjeglice, živio na krajnjem sjeveru ove skandinavske zemlje (Kiruna); kasnije je, iz ”skandinavskog Sibira” preselio u Luleå, gdje je na tamošnjem univerzitetu studirao ekonomiju. Sredinom 1998. godine preselio je znatno južnije, u Sollefteå (500 km sjeverno od Štokholma), gdje i danas živi.

U bosanskohercegovački književni život ušao je knjigom pjesama Vaza za biljku krin (”Svjetlost”, Sarajevo, 1985.). Knjiga je, godinu dana kasnije, nagrađena na Trebinjskim večerima poezije (1986.). Pejićev pjesnički prvijenac brzo je naišao na izuzetan čitateljski i književnokritički prijem, pa je objavljeno više afirmativnih osvrta u tadašnjim književnim časopisima (Lica, Život, Odjek i dr.). Jednom je pjesmom uvršten u antologiju Novijeg pjesništva Bosne i Hercegovine, koju je priredio pjesnik, antologičar i urednik Stevan Tontić (”Svjetlost”, Sarajevo, 1990)… Druga knjiga pjesama: Oči ključaonica izišla je u izdanju Izdavačke kuće ”Bosanska riječ” (Tuzla-Wupertal, 2001.). U pitanju je dvojezično izdanje, na našem i njemačkom jeziku. Uskoro se očekuje drugo, prošireno, uređeno izdanje ove knjige pjesama.

Posljednja pjesnička knjiga, Hyperborea, izašla je u izdanju praške izdavačke kuće ”Aula” (Prag, 2011.). Neke od pjesama objavljene su u časopisu Život (3-4, 2010.), a neke pjesme objavljene su i u prijevodu na engleski jezik (online časopis Duh Bosne, SAD). U završnoj je fazi prevođene Hyperboree na švedski, pa bi se mogla pojaviti na švedskom jeziku tokom 2013. godine.

Nagrada Sarajevska pahuljica za 2014. godinu

Dobitnik priznanja „Sarajevska pahuljica“ u 2014. godini je Edin Talović

Edin Talović rođen je 07.09.1996. godine u Sarajevu. Odličan je učenik trećeg razreda Tursko-bosanskog koledža, čiji je stipendista. Završio je nižu muzičku i baletsku školu Novo Sarajevo. Svira gitaru, bubnjeve i klavir. Najmlađi je sarajevski i bosanskohercegovački kantautor. Ovaj mladi umjetnik je od svoje devete godine počeo pisati pjesme i muziku. Autor je već preko 60 pjesama na bosanskom, engleskom i turskom jeziku. Dobitnik je velikog broja medalja, diploma i pohvala na domaćim i svjetskim takmičenjima u pjevanju i sviranju. Kao solista u mlađoj konkurenciji do 17 godina, Edin je u kontinuitetu od 2007. do 2013. godine, predstavljao BiH i grad Sarajevo na mnogim međunarodnim takmičenjima i uvijek se vraćao sa jednom od nagrada. Muzikom i sportom, kojim se Edin također bavi, ovaj mladi umjetnik na najbolji način širom svijeta promovira svoj grad Sarajevo i domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Nagradu je preuzela njegova sestra Selma. Ona se od srca zahvalila Gradu Sarajevu, i dodala da je njen brat zasluženo dobio nagradu. On je sada u Turskoj, u Istanbulu gdje ima koncert i rekao je da večeras pjeva svome gradu.

Nagrada Graham Bamford za 2013. godinu

Dobitnici nagrade “Graham Bamford” su Mevludin Muhović, Samir Seferović,  Alen Delić i Almir Dautović

Ova četvorica naših sugrađana prošloga proljeća iskazali su izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam kada su priskočili u pomoć pri  pokušaju spašavanja Emira Murge i Adnana Ćatića. Izdvojili su se iz mase zbunjenih i preplašenih sugrađana, i uspjeli od nabujale Miljacke spasiti jedna mladi život. Zato su posebni, a građani grada Sarajeva prepoznaju težinu i značaj ovoga čina  i zahvalni su im.

Plaketa Grada Sarajeva

Prvi Korpus Federacije Bosne i Hercegovine

Prvi korpus Federacije Bosne i Hercegovine danas je formacija sačinjena prema standardima vojne doktrine zemalja moderne demokratije s mirnodopskim ustrojem i misijom. Nastao je 1997. objedinjavanjem pet korpusa i jedne divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Prvi korpus Federacije BiH baštini zapanjujuću hrabrost i požrtvovanja dobrovoljno okupljenih branitelja grada Sarajeva. Prema svim parametrima ratovanja, odbrana je bila gotovo neizvediva, a građani su ipak uspjeli odbraniti grad i organizirati vojsku. Identificirali su se s Prvim korpusom, a Prvi korpus svoju sudbinu doživljavao je kao sudbinu odbrane grada. Svaki, u dugom nizu, od 6.585 brojeva, stoji pred, brižno zabilježenim, imenom jednog borca koji je svoj život dao gradu i domovini. Među građanima Sarajeva je 10.000 invalida, ranjenih dok su nosili borbenu snagu Prvog korpusa u odbrani grada i domovine. Uz posebno teške uvjete ratovanja u zoni odgovornosti Prvog korpusa poštovane su međunarodne konvencije i običaji ratovanja i sačuvani su svi sakralni i kulturno-historijski objekti. Za uspješno vođenje odbrane i pokazanu hrabrost jedinice i pripadnici Prvog korpusa su dobili najviša državna i brojna druga odlikovanja i priznanja.
Prvi korpus, iznikao iz zajednice, prerastao u Prvi korpus Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, i danas je dio nje i učestvuje u skoro svakom segmentu njenog napretka. Ostvaruje uspješnu saradnju s građanima, civilnim strukturama, nevladinim organizacijama, kulturnim, sportskim i drugim organizacijama Grada Sarajeva. Poseban je doprinos Prvog korpusa u stvaranju uvjeta za povratak stanovništva na ranija mjesta življenja; u rezultatima postignutim na deminiranju i prikupljanju oružja; inženjerskom uređenju, rekonstrukciji i izgradnji putnih komunikacija; pomoći u izgradnji i rekonstrukciji objekata i mreže komunalne infrastrukture; pomoći u rekonstrukciji i izgradnji, stambenih, vjerskih, spomeničkih, kulturno-historijskih, sportskih i drugih objekata; uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda; pružanju pomoći u pripremi i organizaciji mnogih najznačajnijih društvenih, kulturnih, sportskih i drugih međunarodnih i domaćih manifestacija u gradu Sarajevu. Uz sve to ostvaruje saradnju sa zdravstvenim, predškolskim i školskim ustanovama, fakultetima, muzejima, i pomaže u kulturnom stvaralaštvu, a i akter je u snimanju filmova.
Uz sve ovo, uspješno sarađuje s jedinicama SFOR-a i priprema se za ulazak u «Partnerstvo za mir» i NATO Savez.