IN MEMORIAM: Hidajet Repovac 1945.-2018.

Kada sam čuo vijest o smrti profesora meritusa Hidajeta Repovca pustio sam Adađo Tomasa Albinonija, neobaroknu kompoziciju u G molu za violinu, gudačke instrumente i orgulje.
U tih osam minuta i 57 sekundi razmišljao sam o filmu koji nikad neće biti snimljen. Ovo je Hidin film iz Sarajeva pod opsadom. Film su vidjeli samo njegovi najbolji prijatelji, koji razumiju šta je rat. Samo njima je pričao, i samo oni mogu da to vide kao film. Hidina priča je upečatljiva, njene riječi se pretvaraju u slike.

Bio je to jedan od 1425 dana pod opsadom Sarajeva. Ljudi su navikli da nema vode, hrane, plina, grijanja… Navikli su na granate i snajpere. Prestali su sa strahom trčati preko raskrsnica. I, kada se već naviknete na život u paklu, onda vam nedostaje umjetnost, muzika, pozorište, film, koncerti… Onda duhovna glad postaje jača od fizičke.

U tom, jednom od 1425 dana, Hido nije razmišljao kao profesor sociologije kulture i historije civilizacije već kao Sarajlija. Čuo je tih dana da će u Kamernom teatru ’55 biti koncert Dževada Šabanagića. Da, čuo, jer u ratu se javna okupljanja ne oglašavaju. On i supruga Aida, prikladno su se obukli, kao što su se tog dana oblačili ljubitelji koncerata u Londonu, Parizu, Beču… Možda ima male razlike, tamo negdje, daleko, ljudi idu da se zabave, ovdje da prežive. U opkoljenom gradu umjetnost vas, barem nakratko, izbavlja iz pakla, mada je rizik veliki.

Hido i Aida su uspjeli zamaknuti prema širokim stepenicama Kamernog teatra. Iza leđa su čuli eksplozije granata, koje su nadomirivale prosječnu dnevnu normu od 329 projektila. Ušli su u dvoranu. Bila je prazna. Ponadali su se da je to samo zato što su stigli prvi. Sjeli su i čekali da dođe publika. Bila je mukla tišina. Vrijeme je sporo prolazilo, a oni su čekali da se neko pojavi. Nije bilo nikoga…

U dvoranu je ušao maestro. Na njegov koncert nikada nije došlo samo dvoje ljudi. Dušu Dževada Šabanagića je pritiskalo pitanje, gdje su sada i kako su ljudi koji su, znajući da rizikuju život, krenuli na koncert. Gledao je u prazna plava sjedišta, i na dvoje ljudi u praznoj dvorani.

Hido i Dževad su se dobro poznavali. Nakon duge pauze u sarajevskoj ratnoj tišini, upitao je:
-Šta da radimo moj Hido…?

• Sviraj Adađo…
I, koncert je održan.

Čuo sam za mnoga istraživanja ”sarajevskog kulturnog fenomena”, a profesor sociologije kulture i historije civilizacije, prije svega Sarajlija, objasnio je ovaj fenomen.
Kada god čujem Albinonija uvijek mislim na one koji nisu stigli do stepenica Kamernog teatra ’55 u Sarajevu.
U glavnoj ulici Sarajeva, na 20. godišnjicu opsade, bilo je prazno gledalište, sa 11.541 crvenom stolicom.
Hidajet Repovac je umro 27. novembra 2018. u 73. godini života.
Preživio je opsadu, a meni izgleda da nije preživio rat, on, profesor kulture, koji je znao da je kultura, zapravo, život.

Milan Trivić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva

Grad Sarajevo i ove godine učestvuje na tradicionalnom Diplomatskom zimskom bazaru

Grad Sarajevo sudjelovat će ove godine na tradicionalnom Diplomatskom zimskom bazaru koji organiziraju supruge diplomata koji djeluju u Bosni i Hercegovini.

Kao i prethodne, humanitarni događaj će i ove godine biti upriličen u sarajevskoj dvorani Mirza Delibašić.

Bazar će biti održan 1. decembra i donosi zabavne aktivnosti, široku paletu ponude drugih zemalja, rukotvorine, lutriju i aukcije s ciljem prikupljanja što više sredstava za djecu širom Bosne i Hercegovine.

Na bazaru i ove godine učestvuje supruga gradonačelnika Sarajeva, Majda Skaka, a na štandu Grada će biti prezentirane tradicionalne delicije, te će posjetioci uz kafu uživati u druženju i razglednicama starog Sarajeva.

Pored zvaničnog štanda Grada, bit će i štand nacionalnih manjina koje žive u Sarajevu, a koji će pod sloganom ”Manjine voljenom gradu” posjetiocima ponuditi ćevape i “multi kulti pizze” sa porukom da su nacionalne manjine u našem gradu zadržale svoj identitet, ali da su tu u našem društvu, te da aktivno rade i doprinose cjelokupnoj zajednici.

Predstavljanje nacionalnih manjina na Diplomatskom zimskom bazaru je podržano kroz projekat ”Jačanje zaštite nacionalnih manjina u BiH” koji je finansiran iz zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope ”Horizontal Facility” za Zapadni Balkan i Tursku, a implementira ga Grad Sarajevo.

Bazar svake godine privuče više hiljada posjetilaca i već je postao važan brend i tradicija za naš grad koji u svojim različitostima vidi bogatstvo, a u turizmu razvojnu šansu.

Predstavit će se ukupno 70 izlagača, a ulaznica košta simboličnih pet KM. Za djecu do deset godina, ulaz je slobodan.

Da bi uživalo što više posjetilaca, vrijeme trajanja Bazara je produženo, pa će vrata Skenderije biti otvorena do 17 sati.