Nagrada „Sarajevska pahuljica“ za 2019. godinu

Malonogometna reprezentacija BiH osoba sa dijebetisom – dobitnik priznanja „Sarajevska pahuljica“

Dobitnik nagrade „Sarajevska pahuljica“ je Malonogometna reprezentacija BiH osoba sa dijebetisom za ostavaren izuzetan uspjeh na takmičenjima u oblasti sporta. Formirana je 2015. godine na inicijativu državnog saveza dijabetičara. Mladi sportisti iz svih krajeva naše domovine su 2015. godine u Rumuniji, na 4. Europskom malonogometnom prvenstvu osoba sa dijabetisom zauzeli 4. mjesto na svom prvom prvenstvu. Od tada nižu uspjehe a 2016. godine postaju balkanski prvaci, a nakon toga i prvaci Europe dva puta.

Osim sportskih rezultata najveći uspjeh Malonogometne reprezentacije BiH osoba sa dijebetisom je uspješna promocija sporta kod osoba sa dijabetisom, te razbijanje predrasuda koje postoje u našem društvu.

Nagrada “Graham Bamford” za 2019. godinu

Elvir Karalić – dobitnik priznanja “Graham Bamford” 

 

Za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam nagradu „Graham Bamford“ dobio je Elvir Karalić, osnivač i idejni tvorac humanitarne organizacije „Pomozi.ba“. Ovaj mladi Travničanin sa adresom u Sarajevu vođen je jednom jedinom idejom – pomoći drugima.

Od 2012. godine,  svojim  humanitarnim radom, te aktivnim djelovanjem zalaže se za pomoć socijalno ugroženim i unesrećenim  osobama.

Godine 2016. pokreće projekt „Obrok za sve“,  2017. akciju „Od Bosne za Siriju“ a  2018. godine akciju pomoći migrantima na području BiH. Elvir Karalić je osoba koja je kroz Fondaciju pomozi.ba uspio slabosti pretvoriti u prednosti, opasnosti u izazove, a volontere u partnere.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2019. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti

Prof. dr. Franjo Topić

Monsinjor prof. dr. Franjo Topić rođen je 1953. godine u Kasapovićima, Novi Travnik. Filozofsko teološki studij na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu završio je 1977., a za svećenika je zaređen 1976. godine. Svoju akademsku karijeru počinje 1985. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Teško je i nabrojati sve funkcije koje je obavljao i koje obavlja prof. Topić. Bio je član više vijeća Biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebno stručno i crkveno priznanje prof. Topić je dobio 1995. godine kada je izabran u vatikansku i svjetsku teološko-povijesnu komisiju za proslavu velikog jubileja 2000 godina kataloličke crkve. Osim predavanja i brojnih funkcija koje obnaša i koje su svaka na svoj način posebne i značajne, prof. Topić uz rad na Fakultetu, najradije ističe onu da je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ od obnove 1990. godine do danas koja je na svojevrstan način obilježila njegov životni put. Prof. dr Franjo Topić osnivač je i 15 godina predsjednik Panevropske unije BiH u kojoj i danas djeluje. Godine 2010. izabran je i za člana Predsjedništva međunarodne Panevropske unije. Bio je savjetnik Malteškog reda. Član je Predsjedništva Evropskog centra za radnička prava. Bio je ratni upravitelj Bogoslovije u Sarajevu koja je humanitarnim radom i različitim društvenim aktivnostima postala jedan od centara opkoljenog Sarajeva.

Prof. Topić je autor osam knjiga kao i više stotina znanstvenih, stručnih i popularnih članaka i urednik je nekoliko knjiga. Dobitnik je brojnih nagrada i plaketa. Najveću nagradu je imao od dragog Boga a to je da je dobio bitku sa opakom bolešću leukemijom 1989. godine te i dalje obogaćuje znanost, duhovnost, kulturu i društveni život Bosne i Hercegovine i regije, nižući ispunjene listove svoje životne misije. Prof. Topić je više puta kazao da je sretan čovjek i da želi i druge usrećivati.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite

Prof. dr. Fahrudin Smajlović

Prof. dr. Fahrudin Smajlović rođen je 1952. godine u Gračanici. Godine 1976. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Obavezni ljekarski staž završio je u Sarajevu da bi radio kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Fojnica do 1980. godine. Stručni ispit položio je 1978. godine u Sarajevu. Specijalistički ispit iz radiologije položio je 1983. godine u Sarajevu na Institutu za radiologiju. Postdiplomske studije završio je u Sarajevu 2000. godine na Medicinskom fakultetu i odbranio magistarski rad na temu „Intraoperativne ultrasonografije“. Doktorirao je 2007. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu na temu „Procjena značaja transrektalne ultrasonografije u dijagnosticiranju karcinoma prostate“.

Godine 2008. izabran je u zvanje docenta odlukom rektora Univerziteta u Sarajevu. U zvanje vanredni profesor izabran je 2013. godine za oblast radiološke tehnologije u radio dijagnostici. Od 1980. do 1986. godine bio zaposlen u Bolnici Travnik na radiološkom odjeljenju kao šef odjeljenja. U Kliničkom centru zaposlen od 1986. na Institutu za radiologiju. Godine 1996. rukovodilac  ultrazvučne dijagnostike Instituta za radiologiju, a od 1997. do 2008. odgovorni ljekar urgentne radiologije na CUM-u. Prvi u BiH uveo intraoperativnu ultrasonografiju u kliničku praksu. Također, prvi u BiH uveo transrektalnu ultrasonografiju u kliničku praksu.

Do sada je objavio 59 radova, 22 kao autor i 37 koautor. Deset radova su indeksirani po međunarodnim klauzulama i to kao autor četiri a šest radova kao koautor. Godine 2013. odlukom Senata Univerziteta objavljen je univerzitetski udžbenik „Radiološka aparatura“ čiji je autor.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos  u drugim oblastima rada i stvaralaštva

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević, već 40 godina uživa visok društveni i politički ugled. Svojim javnim djelovanjem on je uvijek doprinosio dobrobiti Bosne i Hercegovine, njenih građana i svih etničkih i religijskih zajednica.

Bogić Bogićević rođen je 1953. godine u Ugljeviku. Diplomirani je sociolog i magistar društvenih nauka. Bio je student, prodekan na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu i dobitnik tri Srebrene značke za uspjeh u studiranju. Na početku svog političkog angažmana obavljao je dužnosti sekretara Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine i izvršnog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista BiH. Bogić Bogićević je kao predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine predvodio ujedinjavanje olimpijskog sporta u našoj zemlji. Za svoj angažman dobio je i orden od predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana Antonia Samarana. Dva puta je Bogićević bio na rukovodećim političkim funkcijama u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1981. je izabran za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, da bi 1989. pobijedio na opštenarodnom referendumu i tako u 36. godini života postao član Predsjedništva SFRJ ispred Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata kojeg je proveo u Sarajevu, Bogićević je biran za zastupnika u Državnom parlamentu. Obavljao je dužnost potpredsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Bogić Bogićević dobitnik je više odlikovanja i priznanja iz SFRJ, Libije, Hrvatske, Slovenije i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Počasni doktorat Američkog  univerziteta u BiH mu je dodijeljen 2014. godine. I pored ovako bogate biografije moramo se vratiti i apostrofitrati trenutak kada je njegov glas u Predsjedništvu SFRJ bio odlučujući da li će Jugoslovenska narodna armija izaći iz kasarne i uspostaviti ustavni red i poredak u tadašnjoj Jugoslaviji. Kako bi to izgledalo osjetili smo nakon godinu dana na svojoj koži. A još prije toga su to doživjeli u Sloveniji i Hrvatskoj. Međutim, da je Bogićević tada glasao „za“, intervencija Jugoslovenske narodne armije bi dobila punu legitimnost za borbena djelovanja a samim tim brutalnost bi bila još veća. Ovo je trenutak koji je bio prelomna tačka u istoriji ne samo Bosne i Hercegovine nego i svih ostalih republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Ovo je vrsta odluke koju malo koji čovjek na svijetu dobije. Bogić Bogićević je glasao po savjesti predstavljajujući i mišljenje i stav svih naroda Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2018. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja

Prof. dr. Tatjana Ljujić Mijatović

Prof. dr. Tatjana Ljujić Mijatović, inžinjer poljoprivrednih nauka, zvanje magistra nauke iz oblasti pejsažne arhitekture stekla je 1982., a zvanje doktora nauka 1986. godine. Tokom dugogodišnje profesorske karijere predavala je na mnogim fakultetima i nesebično svoje znanje dijelila sa studentima širom svijeta, a rezultat paralelnog bavljenja strukom i naukom je  21 naučnoistraživački rad, 14 referata na naučnim skupovima, 84 projekta, studija, elaborata i ekspertiza, te četiri knjige čiji je autor.

Društvene i stručne aktivnosti provodi kao poslanik u Skupštini Bosne i Hercegovine i kao član Predsjedništva BiH, u ratnom periodu. Kao ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama i  drugim međunarodnim organizacijama u Beču, radi na izradi projekata rekonstrukcije i razvoja BiH godine.

Obavljala je fukcije zamjenice  gardonačelnika Grada Sarajeva, zamjenice predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva, vijećnice u Općini Stari Grad Sarajevo i Gradskom vijeću Grada Sarajeva.

Njen kontinuiran angažman u oblasti obrazovanja i nauke se ogleda i u brojnim fukcijama koje je obavljala u akadamskoj zajednici. Bila je pokretač i rukovodilac osnivanja postdiplomskog studija: „Primjena cvijeća i ukrasnog  bilja“; rukovodilac voćarsko-vinogradarskog odsjeka na Poljoprivredno- prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; prodekan za nastavu na Poljoprivredno- prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1987.-1989. godina; prorektor za  međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu dva mandata u periodu od 2000./2001. godine do 2003./2004. godine. Stekla je i počasno zvanje profesora emeritusa 2010. godine.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti

Glumac Emir Hadžihafizbegović

Rođen je 20. avgusta 1961. godine u Tuzli. Diplomirao je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 1986.g. Ratne godine proveo je u Armiji BiH. Od 2007. do 2011. godine obnašao je funkciju ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo. Emir Hadžihafizbegović je jedan od najnagrađivanijih evropskih glumaca. Osvojio je 24 grand prixa za najboljeg glumca na više od 17 filmskih festivala u 15 država širom Evrope i svijeta. Svakako najznačajnija nagrada u njegovoj karijeri je Zlatni lav u Veneciji 2014. godine. U Parizu je 2013. proglašen najboljim glumcem jugoistočne Evrope. Osim toga, dobitnik je preko 20 prestižnih nagrada u teatru u BiH i regiji. Emir Hadžihafizbegović 17 godina radi u Kamernom teatru 55. Od skoro 2000 predstava koliko je odigrao pred publikom, samo u Kamernom je odigrao 600. Zadnje dvije godine je direktor Kamernog teatra 55.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite

Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović

Doktor medicine, specijalista ortopedije i ortopedske hirurgije, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović diplomirao je 1986. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1990. završio je postdiplomski studij, specijalististički ispit iz ortopedske hirurgije 1993. godine. Doktorirao je 1998. kada je izabran za šefa Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Godine 2004. izabran je na mjesto vanrednog profesora na Katedri za hirurgiju i ratnu hirurgiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Te iste godine imenovan je za direktora Insituta za naučno istraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, a 2007. izabran je za šefa Katedre za hirurgiju. U svojoj dugogodišnjoj karijeri ostvario je zavidne rezultate u hirurškoj disciplini te svojim stručnim zalaganjem zabilježio djela koja uvijek zaslužuju najviša priznanja. Publikovao je 45 naučnih radova, 126 naučno-stručnih radova, autor je 13 knjiga, koautor četiri knige te autor 21 poglavlja u devet knjiga.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti rada i stvaralaštva

Udruženje veterana odreda policije za specijalne namjene „Lasta“

Odred policije za specijalne namjene „Lasta“ osnovan je 15. maja 1992. godine. Djelovao je do avgusta 1996. godine kao specijalna jedinica Centra službi bezbjednosti Sarajevo i MUP-a R BiH, odnosno Oružanih snaga RBiH. Kroz odred je prošlo oko 400 pripadnika a 56 ih je dalo svoje živote u odbrani Bosne i Hercegovine. Udruženje veterana odreda policije za specijalne namjene „Lasta“ formirano je sa primarnim ciljem institucionalnog pružanja svih oblika pomoći svojim članovima, bilo da su pripadnici porodica poginulih pripadnika odreda, bilo da su invalidi rata ili ranjeni borci, odnosno da pripadaju grupaciji demobilisanih boraca odreda ili grupi prijatelja i podržavaoca Udruženja. Od početka je definisana politika multietničnosti i otvorenosti Udruženja za sve pripadnike odreda „Lasta“ bez obzira na etničku pripadnost. Sa pet medalja za hrabrost, 37 zlatnih policijskih znački i 12 srebrenih policijskih znački jedna je od najodlikovanijih jedinica u OSBiH. Nagradu je preuzeo predsjednik Udruženja Samir Repuh.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti privrede

Centrotrans Eurolines

 Centrotrans Eurolines osnovan je 1963. godine kao dio kompanije Centrotrans Sarajevo. Zadužen za pružanje usluga prijevoza putnika kroz dugogodišnji rad, Centrotrans Eurolines je prošao razne faze organizacionih promjene koje uprkos izmjenama društvenih prilika, nisu uticale na uspješnost poslovanja. Ova kompanija je 1997. godine primljena u punopravno članstvo Eurolines organizacije. Danas je Centrotrans Eurolines vodeća firma za autobuski saobraćaj u BiH. Sa voznim parkom koji broji više od 200 modernih autobusa te stručnim kadrom koji posjeduju znanja i vještine, Centrotrans Eurolines je garant za siguran, bezbjedan i ugodan javni prijevoz. U vlasništvu Centrotrans Eurolines-a su savremene auto-baze, pet poslovnih jedinica, osam autobuskih stanica te četiri savremeno opremljene turističke agencije. Nagradu je preuzeo generalni direktor Centrotrans Eurolines d.d. Sarajevo Safudin Čengić.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2018. za doprinos u oblasti sport

Univerzitetski karate klub „Bosna“

Univerzitetski karate klub „Bosna“ djeluje u porodici Univerziteskog sportskog društva „Bosna“ kao klub koji je pionir karatea u BiH od 1967. i osnivač Karate saveza BiH od 1972. godine. Svi rukovodioci Univerzitetskog karate kluba „Bosna“ imaju visoki stepen u karateu i izabrani su iz redova članova kluba. „Bosna“ nije samo klub, škola već i institut u kome rade ekipe stručnjaka ne samo za karate, već i iz oblasti medicine, fiziologije, psihologije i drugih, s ciljem unaprjeđenja karatea integrišući pozitivno iskustvo i uspješnu tradiciju prethodnih generacija. Univerzitetski karate klub „Bosna“ je jedan od najmasovnijih i najuspješnijih klubova u BiH i na Balkanu u čijem sastavu se nalazi preko 20 klubova sa više od 50.000 sportista, stručnih radnika, stručnog i administrativnog osoblja i prijatelja kluba. Klub „Bosna“ je stvorio velike šampione: 39 sportista reprezentivaca osvojilo je 120 evropskih seniorskih medalja i 25 seniorskih svjetskih medalja. Nagradu je preuzeo potpredsjednik Kluba dr Suad Čupina.

 

 

 

 

Nagrada Sarajevska pahuljica za 2018. godinu

Dobitnik priznanja „Sarajevska pahuljica“ u 2018. godini je:

Nagradu „Sarajevska pahuljica“ za mlade dobio je dječak Ismail Softić, član Plivačkog kluba „ SPID“ od februara  2016. godine. Dobitnik je brojnih priznanja i zlatnih medalja. Gdje god je otputovao Ismail se vratio s nagradom. Internacionalni je heroj, najperspektivniji sportista 2017. godine u kategoriji osoba sa invaliditetom prema izboru Sportskog saveza invalida BiH. U njegovom uspjehu nesebično mu pomaže predsjednik kluba i trener Amel Kapo.