Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2017. godinu

Šestoaprilska nagradu Grada Sarajeva u 2017. godini, za doprinos u drugim oblastima rada i stvaralaštva

Udruženje za zaštitu historijskih vrijednosti “Haber“

Hadrović-Gavrić

Udruženje za zaštitu istorijskih vrijednosti „Haber“ već dugi niz godina daje enormno visok doprinos razvoju i o čuvanju bosansko-hercegovačke istorije, sa posebnim osvrtom na poslijeratni period, a isti je dokumentovan kroz filmove kao što su „Krvavi ples po šeheru”, „A bili smo samo djeca”, „Bosna ili smrt”, „Daleko je Tuzla”, „1. Korpus Armije BiH”, „Bosanke”, „Heroji u bijelom”, „Humanisti i heroji”, te je u toku izrada filma „Sarajevski masakri”. Udruženje za zaštitu istorijskih vrijednosti je autor i 5 knjiga, „Dželati naroda mog”, „Uloga žene u BiH”, „2. i 3 maj Dobrovoljačka”, „Naser od Gezimestana do Haga i nazad”, a u toku je i priprema knjige „Sarajevski masakri“.

 

Nagradu je, u ime Udruženja, primio izvršni producent i predsjednik Udruženja Omer Hadrović koji je, između ostalog, istakao “Stojim ovdje večeras i ponavljam da ovo nije samo nagrada za Udruženje ”Haber”, već je ovo nagrada za sve borce i građane herojskog Sarajeva. Veliko hvala Gradskom vijeću Grada Sarajeva koje je prepoznalo i dodijelilo nagradu ”Haberu” za očuvanje istine o agresiji na BiH i grad Sarajevo. Dali ste nam vjetar u leđa i ohrabrili nas da realizujemo još mnogo filmova o agresiji na BiH i tako, za naredna pokoljenja, sačuvamo istinu koja će pomoći našoj djeci da više nikad ne dožive strahote opsade poput one od 1992. do 1995. godine. To je naša obaveza i historijska zadaća i zato “Haber” neće dozvoliti da se historija zaboravi, prepravlja ili da se negira patnja i herojska borba branioca i građana naše domovine. Hvala na podršci koju Grad Sarajevo na čelu sa Gradonačelnikom Abdulahom Skakom daje našem Udruženju“.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2017. godini, za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja

 Udruženje FAMA Metodologija

Suada-Gavrić

 Namjena FAMA Metodologije je da kroz edukacijske module Škole znanja stavlja u upotrebu FAMA Kolekciju koja se stvarala u raznim fazama (kao Fama, Fama arhiv, Fama kolekcija), a smatra se najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multimedijalnih projekata o opsadi Sarajeva (1992–1996.) i dešavanjima u vezi s raspadom Jugoslavije (1991–1999.). Godinama je Kolekcija rasla usred nemogućih uslova (opsada i posljeratna tranzicija), razvijajući pionirske koncepte i različite teme.

FAMA tim je, uz pomoć brojnih saradnika, prijatelja i podržavaoca tokom, 25 godina, usred nemogućih uslova opsade i posljeratne tanzicije, stvarao kolekciju razvijajući različite teme i pionirske metodološke koncepte. Kolekcija je u svim svojim dijelovima postala učilo i alatka na  svjetskim univerzitetima, kao i dio svjetskih enciklopedija i nacionalnih i univerzitetskih biblioteka. FAMA Metodologija, kroz Školu znanja FAMA Kolekcije, omogućava proučavanja i istraživanja  istoričarima, sociolozima, psiholozima, medicinarima, humanitarnim organizacijama, medijima, umjetnicima, antropolozima te mnogim drugim poljima djelovanja nauke i obrazovanja. Na stranu obimnost i istorijsko-edukativni značaj projekta, Kolekcija sama po sebi, predstavlja novi pristup dokumentovanju činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja, uobličavanjem u formu pristupačnu širokom spektru publike.

FAMA Metodologija otvara mogućnost  uspostavljanja regionalnog edukacijskog portala za tumačenje perioda raspada Jugoslavije. Kroz edukacijske module daje i davaće svoj doprinos faktografiji na prostoru gdje se decenijama vodi rat interpretacija te se olako previđa da je istina jednostavna – pod uslovom da se razmatraju samo činjenice. FAMA Metodologija vrši prenos znanja o događajima iz 20. vijeka u veliki interaktivni prostor permanentne edukacije u 21.vijeku.

Nagradu je, u ime Udruženja, primila Suada Kapić, lider FAMA tima. “ Kada stojite iza principa i krenete u viteški podvig da 25 godina stvarate kolekciju znanja, u tome ne možete biti sami. Ovu nagradu primam u svoje ime i u ime FAMA tima: Mirana Norderlanda, Davora Vidovića i Asje Hafner. Ovaj projekat je u raznim fazama i na razne načine pratilo oko 100 ljudi: porodica, brojni saradnici,  prijatelji,  donatori… a svi možemo biti ponosni jer smo ovom kolekcijom – kako neki kažu – pridonijeli nematerijalnom nasljeđu svijeta i omogućili da se kolektivno znanje sačuva i prenosi drugima.

Naša mapa opsade ušla je u kartografsku enciklopediju istraživanja svijeta, među 300 mapa iz raznih perioda  ljudske istorije i iz raznih dijelova svijeta, koje istražuju šta nam mape mogu reći o istoriji i o nama. To govori o veličini fenomena opsade  i veličanstvenog otpora građana Sarajeva četverogodišnjem teroru“, istaka je, između ostalog,  Suada Kapić.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva” u 2017. godini, za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti,

Edin Dervišhalidović (Dino Merlin)

Dino-Skaka

Rođen je 1962. godine u Sarajevu. 1983. godine započeo je svoju karijeru  kao idejni vođa, kompozitor, tekstopisac i pjevač pop-rok grupe „Merlin“ sa kojom  je objavio albume „Kokuzna vremena“, „Teško meni sa tobom“, „Merlin“, „Nešto lijepo da se desi“,  i „Peta strana svijeta“. Od 1991. godine započinje solo karijeru i do danas je objavio sljedeće studijske albume „Moja bogda sna“, „Fotografija“, „Sredinom“, „Burek“, „Ispočetka“ i „Hotel Nacional“. Dobitnik je više nagrada i priznanja u oblasti muzike, kulturnog stvaralaštva i humanitarnog rada, tu su nagrada za dijamantski tiraž albuma „Hotel nacional“, nagrada za  zlatni tiraž albuma „Dino Merlin The Ultimate Collection“, zatim „Davorin”, „Porin”, „Hrvatski Radijski Festival”,„Priznanje za humanost”, Nagrada „Kemal Monteno“. Dino Merlin je postigao historijski uspjeh kao jedini umjetnik iz regiona čiji je album „Hotel nacional“ uvršten na prestižnu Bilboard World Albums top listu. Autor je prve himne nezavisne Bosne i Hercegovine, pjesma „Jedna si jedina“ i danas živi u narodu. Pjesma “Ruža” imala je poseban angažman da potakne publiku u regiji, da se uključe u akciju pružanja pomoći ugroženima od poplava koje su zadesile BiH, Hrvatsku i Srbiju 2014.godine. Predstavljao je našu zemlju na takmičenju Eurosong kao autor muzike i koautor teksta za pjesmu „Sva bol svijeta”, a zatim kao autor i izvođač  pjesama „Putnici“ i „Love in Rewind“ sa kojima je osvojio visoko sedmo, i šesto mjesto. Tokom karijere sarađuje sa priznatim umjetnicima s međunarodne scene, među kojima su Cat Stevens, Mustafa Sandal, Lutvi Bošnjak, Edo Zanki Gani Tamir, Orkestar Kempa i Husnu Senlendirici i mnogi drugi. On je jedini umjetnik koji je četiri puta održao koncert na prepunom koševskom stadionu. Njegovi nastupi su uvijek veliki događaj.

Dame i gospodo, veliko mi je zadovoljstvo biti večeras ovdje sa vama. Velika mi je čast primiti ovo najviše društveno priznanje, “Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva”, kao i biti u društvu svih onih velikana koji su ovu nagradu dobili prije mene. Ponosan sam što sam večeras u Vijećnici, u ovom nepokorenom hramu kulture, a posebno mi je drago što se sve ovo događa u mojoj mahali. Dolazeći ovamo, primijetio sam kako je Bosnom behar probeharao, a Sarajevo jeste gdje je nekad bilo i tako će i biti. Na nama je da učinimo sve što možemo sa ovim što imamo kako bi podesili naše satove na evropsko vrijeme i da nam bolja budućnost bude manje na usnama, a više u djelima“, istakao je Edin Dervišhalidović (Dino Merlin).

Dobitnik nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“

dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ –  MILORAD PEJIĆ za knjigu pjesama Hyberborea

Pjesnik Milorad Pejić, dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ za knjigu pjesama Hyberborea (objavljena 2011.), rođen je 1960. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne i srednje škole u svome rodnom gradu, studirao je ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, kako sam voli reći, više se zanimao „za književnost i kafane“.

Diplomiravši na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, vratio se u Tuzlu, da bi, zgrožen i nesretan svim što se događalo na Balkanu, u ljeto 1992. napustio Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj. Od tada, Švedsku, ”od milja”, zove „Hyperborea“. U prvo vrijeme je, u statusu izbjeglice, živio na krajnjem sjeveru ove skandinavske zemlje (Kiruna); kasnije je, iz ”skandinavskog Sibira” preselio u Luleå, gdje je na tamošnjem univerzitetu studirao ekonomiju. Sredinom 1998. godine preselio je znatno južnije, u Sollefteå (500 km sjeverno od Štokholma), gdje i danas živi.

U bosanskohercegovački književni život ušao je knjigom pjesama Vaza za biljku krin (”Svjetlost”, Sarajevo, 1985.). Knjiga je, godinu dana kasnije, nagrađena na Trebinjskim večerima poezije (1986.). Pejićev pjesnički prvijenac brzo je naišao na izuzetan čitateljski i književnokritički prijem, pa je objavljeno više afirmativnih osvrta u tadašnjim književnim časopisima (Lica, Život, Odjek i dr.). Jednom je pjesmom uvršten u antologiju Novijeg pjesništva Bosne i Hercegovine, koju je priredio pjesnik, antologičar i urednik Stevan Tontić (”Svjetlost”, Sarajevo, 1990)… Druga knjiga pjesama: Oči ključaonica izišla je u izdanju Izdavačke kuće ”Bosanska riječ” (Tuzla-Wupertal, 2001.). U pitanju je dvojezično izdanje, na našem i njemačkom jeziku. Uskoro se očekuje drugo, prošireno, uređeno izdanje ove knjige pjesama.

Posljednja pjesnička knjiga, Hyperborea, izašla je u izdanju praške izdavačke kuće ”Aula” (Prag, 2011.). Neke od pjesama objavljene su u časopisu Život (3-4, 2010.), a neke pjesme objavljene su i u prijevodu na engleski jezik (online časopis Duh Bosne, SAD). U završnoj je fazi prevođene Hyperboree na švedski, pa bi se mogla pojaviti na švedskom jeziku tokom 2013. godine.

Nagrada Sarajevska pahuljica za 2016. godinu

Dobitnici priznanja „Sarajevska pahuljica“ u 2016. godini su:

Ilma Kazazić, učenica IV razreda JU „Peta gimnazija“ Sarajevo za izuzetne rezultate u promociji i afirmaciji općedruštvenih vrijednosti i u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, a naročito postignutim uspjesima na takmičenjima u oblasti sporta

„Velika mi je čast i zadovoljstvo danas stajati ovdje, ispred vas, držeći u rukama najveće priznanje moga grada, “Sarajevsku pahuljicu”. Ovo priznanje će mi biti podstrek za dalji rad, jer ima posebno mjesto u mom srcu, zajedno sa mojim Sarajevom, mojom Bosnom i Hercegovinom. Jednom prilikom moj uvaženi profesor Senad Turković reče: „Nagrade nisu važne“. Shvatila sam to kao poruku da treba biti uporan, strpljiv i vjerovati u sebe i da život čine tri najvažnije stvari: zdravlje, porodica i upornost”, istakla je u svom obraćanju Ilma Kazazić.

 

 

Učenici I-2 razreda Osnovne škole „Osman Nakaš”

Učenici I-2 razreda Osnovne škole „Osman Nakaš” su, uz podršku učiteljice Sanele Ljumanović i uz pomoć učiteljice znakovnog jezika Anise Šetkić-Sendić, savladali osnove znakovnog jezika s ciljem da pomognu svom školskom drugu da se integriše u proces socijalizacije i nastavni proces. Ovo je priča o solidarnosti, prihvatanju drugačijeg. Priča o prijateljstvu. Priča koja je obišla cijeli svijet. Priča o čitavom razredu koji je naučio znakovni jezik zbog druga ima sretan kraj, zahvaljujući učiteljicama Saneli i Anisi, zahvaljujući roditeljima djece koja finansiraju časove znakovnog jezika.

„Mi imamo samo 7 godina, a već smo mnogo toga lijepog naučili o životu. Naučili smo da volimo naše različitosti. Drago nam je što smo dobili nagradu i obećavamo da ćemo biti dobri i kad porastemo“, istakli su, znakovnim jezikom, učenici sa svojim učiteljicama.

Gradonačelnik Sarajeva prof.dr. Ivo Komšić je učiteljicama učenika I-2 razreda Osnovne škole „Osman Nakaš” uručio Zahvalnicu Grada Sarajeva

Nagrada Sarajevska pahuljica za 2014. godinu

Dobitnik priznanja „Sarajevska pahuljica“ u 2014. godini je Edin Talović

Edin Talović rođen je 07.09.1996. godine u Sarajevu. Odličan je učenik trećeg razreda Tursko-bosanskog koledža, čiji je stipendista. Završio je nižu muzičku i baletsku školu Novo Sarajevo. Svira gitaru, bubnjeve i klavir. Najmlađi je sarajevski i bosanskohercegovački kantautor. Ovaj mladi umjetnik je od svoje devete godine počeo pisati pjesme i muziku. Autor je već preko 60 pjesama na bosanskom, engleskom i turskom jeziku. Dobitnik je velikog broja medalja, diploma i pohvala na domaćim i svjetskim takmičenjima u pjevanju i sviranju. Kao solista u mlađoj konkurenciji do 17 godina, Edin je u kontinuitetu od 2007. do 2013. godine, predstavljao BiH i grad Sarajevo na mnogim međunarodnim takmičenjima i uvijek se vraćao sa jednom od nagrada. Muzikom i sportom, kojim se Edin također bavi, ovaj mladi umjetnik na najbolji način širom svijeta promovira svoj grad Sarajevo i domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Nagradu je preuzela njegova sestra Selma. Ona se od srca zahvalila Gradu Sarajevu, i dodala da je njen brat zasluženo dobio nagradu. On je sada u Turskoj, u Istanbulu gdje ima koncert i rekao je da večeras pjeva svome gradu.

Nagrada Graham Bamford za 2014. godinu

Dobitnik priznanja „Graham Bamford“ u 2014. godini je Goran Čengić posthumno

Goran Čengić je bio poznati sarajevski rukometaš. Sa samo 17 godina igrao je za ekipu Rukometnog kluba Bosna, koja je 1963. godine osvojila Kup Jugoslavije. Ali Goran nije bio samo vrhunski sportista. Goran je bio izuzetan čovjek, za koga su postojali samo dobri i loši ljudi. U tom duhu su ga odgajali njegovi roditelji, Nataša Zimonjić-Čengić i  Ferid Fićo Čengić, prvi poslijeratni gradonačelnik Sarajeva. Zato Goran nije ustuknuo pred naoružanim zločincima u njegovoj okupiranoj Grbavici, već se smjelo i odvažno suprostavio kako bi zaštitio svog starog i bolesnog komšiju doktora Husniju Ćerimagića. U spašavanju, nažalost, nije uspio. Veselin Vlahović Batko poznatiji kao „monstrum s Grbavice“ je tog kobnog 14. juna 1992. godine, odveo obojicu i strijeljao na Trebeviću.

Goranova majka, supruga i sinovi reći će da je Goran ispunio svoju građansku i ljudsku dužnost, a mi da je Heroj s Grbavice svjesno žrtvovao svoj život i dokazao prave ljudske vrijednosti u najtežim trenucima njegovog grada. Zato mu se građani Sarajeva zahvaljuju i dodjeljuju priznanje „Graham Bamford“ za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.

Nagradu je preuzeo Goranov sin, Vladimir, koji je kazao: „Iako danas fizički moj otac nije prisutan, jako je ohrabrujuća činjenica da su takve stvari prepoznate. Ne može biti veća čast nego na Dan grada primiti ovu nagradu. Novčani dio priznanja želim sa svojom porodicom darovati humanitarnoj organizaciji ‘Ruku na srce’ sa sjedištem u Sarajevu.“.

Dobitnik priznanja „Graham Bamford“ u 2014. godini je Srđan Aleksić posthumno

Sportista, umjetnik i ljudina – bila su glavna zanimanja mladog Trebinjca, Srđana Aleksića tokom 27 godina njegovog života. Srđan je bio pionirska plivačka nada tadašnje Jugoslavije, a potom i juniorski rekorder u plivanju. Amaterski se bavio i glumom, za šta je dobio i više nagrada, a nastavio je glumiti i tokom rata, u predstavi San ratne noći u trebinjskom pozorištu Slovo.

Međutim, taj san ga je koštao vlastita života. Izgubio je svoj mladi život braneći sugrađanina, svog prijatelja muslimana Alena Glavovića od premlaćivanja. Tog ratnog 21. januara 1993. godine, Srđan se sam suprostavio četvorici naoružanih pripadnika Vojske Republike Srpske koji su maltretirali i tukli Glavovića, inače, Srđanovog komšiju. Srđan mu je priskočio u pomoć, a četvorica vojnika su kundacima pušaka pretukla Aleksića. Od zadobijenih povreda Srđan je pao u komu, i nakon šest dana preminuo 27. januara u 27 godini života. Sve se dešavalo blizu pijace i policijske stanice u Trebinju naočigled prolaznika i policajaca.

Srđanov otac Rade u smrtovnici je napisao „Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost“ jer sina je vaspitavao da „u svakom čovjeku vidi samo čovjeka, da ga razlikuje samo po poštenju, po dobroti, po znanju.”
Građani Sarajeva dodjeljuju priznanje „Graham Bamford“ Srđanu Aleksiću, heroju velikog i plemenitog srca, za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.

Nagradu je preuzeo Muhamed Ajdinović, učenik 1. razreda Gimnazije i član Plivačkog kluba „Stari grad“. „Pošto se bavim plivanjem, sportom koji je trenirao i Srđan, na putu za turnir u Crnoj Gori, želio sam sa trenerom obići njegov grob. Stupili smo u kontakt sa njegovim ocem koji je izrazio želju da baš ja primim ovu nagradu. Meni je veća čast i zahvalnost primiti nagradu u njegovo nego da je primam u svoje ime. Ovo priznanje pripada njemu kao čovjeku sa velikim srcem. Srđan je u svima nama i svi smo mi Srđan“, istaknuo je mladi Muhamed.

Nagrada Graham Bamford za 2013. godinu

Dobitnici nagrade “Graham Bamford” su Mevludin Muhović, Samir Seferović,  Alen Delić i Almir Dautović

Ova četvorica naših sugrađana prošloga proljeća iskazali su izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam kada su priskočili u pomoć pri  pokušaju spašavanja Emira Murge i Adnana Ćatića. Izdvojili su se iz mase zbunjenih i preplašenih sugrađana, i uspjeli od nabujale Miljacke spasiti jedna mladi život. Zato su posebni, a građani grada Sarajeva prepoznaju težinu i značaj ovoga čina  i zahvalni su im.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2016. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblastima rada i stvaralaštva:

Udruženje „ Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“

„Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2016. godini za doprinos u drugim oblastima rada i stvaralaštva, uručena je Udruženju „ Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“. Nagradu je u ime Udruženja, primio Jovan Divjak.  „ …Zahvaljujući Vama dobrim ljudima, filantropima, preko 50.000 djece u školama i porodicama u BiH dobilo je materijalnu pomoć koja im je olakšala školovanje. Zato „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ pripada svakome od Vas koji ste na bilo koji način učestvovali u ostvarivanju ideje  da je obrazovanje najjače oružje kojim se može mijenjati svijet“, istakao je gosp. Divjak.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti sporta:

Mirsad Fazlagić, dugogodišnji fudbaler FK „Sarajevo“ i reprezentativac

„Ovogodišnja nagrada  baštini i 42 godine moga rada u fudbalu,  igračkog, trenerskog i  fudbalsko – rukovodećeg. Ne treba se dugo vratiti u fudbalsku prošlost, pa se sjetiti dva sarajevska fudbalska tima izvanrednih kvaliteta. Formirana su upornošću, znanjem, vjerom, što je rezultiralo da, osim značajne uloge u prvenstvu bivše države Jugoslavije, budu izuzetno jaki protivnici najeminentinijim evropskim i svjetskim ekipama.  Ovom prilikom zahvaljujem se njihovim stvaraocima, odnosno kolegama, fudbalskim doajenima, koji su dali nemjerljiv doprinos da danas stojim na ovom mjestu. Zahvaljujem se Gradu Sarajevu što mi je omogućio da dječije snove doživim u stvarnosti…”, istakao je, između ostalog Mirsad Fazlagić.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite:

mr. Hadžan Konjo, zdravstveni djelatnik i humanista

„Večeras se osjećam jako ponosno i sretno, sretan sam jer sam dobio ovo veliko priznanje, a ponosan sam jer su me za ovo priznanje predložili ljudi koje ja najviše poštujem i cijenim, bez čijeg doprinosa mi sigurno ne bi bili večeras ovdje…. Sa ovog mjesta želim da im poručim da ću ostati onakav kakvog me oni poznaju, poštuju i cijene.“, istakao je, između ostalog,  u svom obraćanju  mr. Hadžan Konjo.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti:

Milomir Kovačević Strašni, umjetnički fotograf

„… Već od malena sam jako bio vezan za moj grad, prvo u Pofalicima u školskim danima a pogotovo kasnije u gimnazijskim danima kada sam se počeo i baviti fotografijom u Univerziteskom foto klubu CEDUS Univerziteta u Sarajevu. Stasavanjem kao fotograf uključio sam se aktivno u kulturni život grada, a i svojim radom u novinama (Nasi Dani, As i razne književne i kulturne revije) i u ostale pore života Sarajeva. Svakodnevno šetnje gradom sa fotoaparatom, snimanje svih događaja u gradu stekao sam i mnogo prijatelja. To prijateljstvo se produbilo i u najtežim i najtragičnijim danima za mene, moju porodicu kao i za sve moje sugrađane tokom opsade Sarajeva. Čak ni mojim odlaskom u Paris, živeći sa mnogim Sarajlijama, ta veza se nije prekinula, čak staviše svakog 6. aprila sam organizovao izložbe, gdje su dolazili moji bivši i sadašnji sugrađani i naravno i Parižani koji su tako počeli graditi svoje prijateljstvo“, istakao je Milomir Kovačević Strašni.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2015. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

 Bosanskohercegovački slikar, Safet Zec

safet zec-pojedinačna Šestoaprilska nagradaSafet Zec je rođen 1943. godine u Rogatici. Završio je Školu primjenjenih umjetnosti u Sarajevu, zatim Akademiju likovnih umjetnosti sa postdiplomskim studijem u Beogradu 1972. Početkom devedesetih jedan je od najznačajnijih umjetničkih stvaralaca u zemlji i njen predstavnik na mnogim internacionalnim izložbama.

Iz ratom zahvaćenog Sarajeva odlazi u Italiju, gdje napušta poetski realizam, te se vraća crtanim strukturama na grafičkim pločama i tuš perom crtanim slikama na kartonima i panoima. Upoznaje štampara Korada Albikoka u čijem ateljeu i dan danas realizira grafička izdanja. Prvu muzejsku izložbu u Italiji ima već 1994., a dvije godine kasnije u Ljubljani osvaja značajni Grand Prix za crtež Alpe Jadran.

U istom gradu 1998. se održava velika samostalna izložba Slike, crteži i grafike u dva izložbena prostora, a tada je promovirana i prva likovna monografija Safet Zec. Za svoj rad je dobio preko 20 stručnih nagrada i priznanja. 2007. dodijeljen mu je Orden za umjetnost i književnost Republike Francuske, a proglašen je vitezom umjetnosti. 2014. mjesto u centralnoj rimskoj crkvi, kapeli Della Passione, zauzima Safetova figurativna kompozicija „Skidanje Isusa s križa“.

Vatikan je među vrhunskim italijanskim umjetnicima odabrao baš Safeta, Bosanca i Hercegovca, čime su mu kao umjetniku odali veliku čast. Svojim radovima progovara o staroj bosanskoj kući, o prozorima koji pozivaju posmatrača u initmni svijet kojeg kriju zidovi, o Počitelju, gradu koji je prepušten uticajima vremena i ljudima, o razaranju bosanskohercegovačke arhitekture i naslijeđa, o Srebrenici, o ubijanju čovjeka, o stradanju živog i neživog.

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

grupna- Marsal i Tim Jim Marshall, sarajevski fotograf rođen u Škotskoj  i Timothy – Tim Clancy,  promotor bosanskohercegovačkog turizma i autor nekoliko knjiga o našoj zemlji, rođen u SAD

 

Jim Marshall, sarajevski fotograf rođen u Škotskoj i Timothy-Tim Clancy, promotor bh.turizma i autor nekoliko knjiga o našoj zemlji rođen u SAD, simboli su pozitivne promocije i poboljšanja imidža Sarajeva kako unutar BiH, tako i širom Evrope i svijeta.

Njihovi nebrojeni projekti i aktivnosti doprinijeli su između ostalog izgradnji percepcije našeg grada kao otvorenog, prijemčivog za sve kulture, rase i nacije, u eri sve češćih tragičih sukoba u svijetu.

Posebno vrijedi izdvojiti njihov angažman tokom majskih i augustovskih poplava 2014.ste, kada su volonterski i nesebično priskočili u pomoć stanovništvu Šamca, Domaljevca, Maglaja, Zavidovića, Doboja, Papratnice, Željeznog Polja, Begovog Hana i ostalih mjesta u BiH.

Zatim su putem dijsapore osigurali i finansijsku pomoć za poplavljene, za izgradnju i popravku igrališta, vrtića, škola, kuća i ostalih uništenih objekata.

grupna Tim i MarsalSvoje slobodno vrijeme stavili su na raspolaganje poplavljenjim zajednicama, te na terenu proveli više od 60 dana, nerijetko trošeći i vlastite resurse o čemu svjedoče stotine ljudi kojima su na direktan način pomogli.

Jim Marshall je autor nekoliko izložbi fotografija o Sarajevu, od kojih je najpoznatija “Sarajevo, nekad i sad”, koja pokazuje strahote i stradanja ali i ponovnu izgradnju grada.

Jim i Tim su u BiH došli kao volonteri tokom rata – prvi u mostarsku bolnicu, drugi u sarajevski centar “Vladimir Nazor”, kako bi pomogao djeci sa posebnim potrebama. Obojica su svojom voljom izabrali Sarajevo kao grad u kojem će živjeti.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.

kolektivna roditelji ubijene djeceIz potrebe da se na organizovan i institucionalan način utvrdi istina o zločinima nad djecom Sarajeva pod opsadom, a istovremeno u nastojanju da se zadovolji pravda, na inicijativu roditelja ubijene djece formirano je „Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 92-95“.

Svake godine na 30 lokacija Udruženje obilježava godišnjicu najtežih zločina počinjenih nad djecom Sarajeva. Udruženje je 2012. realiziralo dokumentarni film „A bili su samo djeca“ Avde Huseinovića, koji govori o tragediji najmlađe populacije u Sarajevu.

Te iste godine realizovana je izložba u saradnji sa Armom Tanović Branković i SARTR-om, Izložba predmeta, likovnih radova, igračaka, garderobe i drugih uspomena, koja se vežu za ubijenu djecu. Ove godine navršava se 20 godina kontinuranog djelovanja ovog Udruženja, kojim su oni slali u škole, a i u svijet, poruke mira, poruke pogubnosti rata, poruke o strašnom bolu nakon ubistva razigranog djeteta.

Ne dozvoljavajući da vrijeme bude put zaborava i negiranja da su njihova djeca ikada živjela, oni su u saradnji sa Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dokumentovali monografiju „Zločini nad  djecom Sarajeva u opsadi“ i tako čitaocima ove monografije poslali poruke o pticama rano slomljenih krila, o uzaludnosti ratnih sukoba koje djeca ne počinju a bivaju najviše žrtve rata.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2014. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

 

glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, Nada Đurevska

Iako rođena u Skoplju, sve njeno vezano je za Sarajevo: djetinjstvo, odrastanje, školovanje, prve uloge … Samozatajna, veličanstvena u svojoj jednostavnosti, neizmjerno draga i iskreni prijatelj, neopsjednuta slavom i sujetom. Nada Đurevska će vam reći da joj je bilo suđeno da igra nevidljive, ali nevjerovatno hrabre žene, počev od prve pozorišne uloge Varje u Višnjiku Antuna Pavloviča Čehova.

Odigravši tokom svoje bogate umjetničke karijere cijelu nisku velikih  pozorišnih i uloga u TV serijama i filmovima, Nada se potvrdila kao vrstan znalac i majstor glume, uvijek nastojeći da proširi vizure profesionalne pozorišne scene. Posebno mjesto u njenoj karijeri zauzima lik Hasanaginice koju je tumačila i na pozorišnim daskama i na filmu.

U posljednjih par godina ostvarila je nekoliko zaista upečatljivih filmskih uloga: Safu u filmu “Jasmina” Nedžada Begovića, tihu ali snažnu Milenu u “Obrani i zaštiti” Bobe Jelčića za koju je dobila drugu Zlatnu arenu i koja joj je otvorila vrata hrvatskog filma. Trenutno sa Ivom Gregurevićem u susjednoj državi snima poetsku filmsku dramu “Imena višnje”.

9211

Nedavno je sa bh. pjevačicom Amrom Dacca snimila spot za izvedbu “Pjesma što nas pamti”, koji je inspirisan odanom ljubavlju prve poznate bošnjačke pjesnikinje Umihane Čuvidine iz Sarajeva. Nada Đurevska igrala je i na pozornicama izvan pozorišta, na radiju, televiziji, u skloništima, haustorima, bolnicama, pod tenkovima, topovskom i snajperskom paljbom. Bila je Majka u ratu, brinula se za svoju Majku i igrala Majku u ratnom Sarajevu. Nada Đurevska je svojim ulogama postala istinska čuvarica ovdašnjih tradicija i porodičnog pamćenja. Građani Sarajeva su prepoznali umjetnička postignuća i angažman Nade Đurevske i dodjeljuju joj Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

„Nekih godina, na ovom balkonu, sjedio je Miroslav Avram, profesor mnogim glumačkim generacijama. Bio je častan i hrabar čovjek od kojeg sam naučila sve što znam o glumi. U godinama kada nije bio među nama, bio mi je snaga i inspiracija. Ova nagrada je takva da briše sve uspjehe i neuspjehe, tuge i radosti, pravde i nepravde na, za mene, često neprohodnom putu, ali putu na kojem mi je bilo najvažnije sačuvati ljudsko lice. Ova nagrada dolazi u trenutku kada odlazim sa scene i ovo je zaista najljepši način“, istakla je Đurevska.

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

arhitekti Ferhad Mulabegović i Smajo Mulaomerović

Šestoaprilska nagrada jeste priznanje arhitektima Ferhadu Mulabegoviću i Smaji Mulaomeroviću kao autorima projekta obnove sarajevske Vijećnice. Mulabegović i Mulaomerović u kontinuitetu od 1996.-2008., izradili su cjelokupne projekte obnove Vijećnice, te u jednom dijelu realizacije ovih projekata učestvovali i kao supervizori.

Obnova ovog simbola grada zahtijevala je izuzetan napor i temeljit istraživački rad arhitekata kako bi odgovorili zadatku vraćanja autentičnosti ovoj raskošnoj austrougarskoj građevini iz 1896. godine. Vijećnica je ne samo nezaobilazan detalj većine panoramskih prikaza grada Sarajeva, nego i svojevrsna metafora urbicida i kulturocida. Višegodišnja obnova Vijćenice, koja je trajala 18 godina, predstavlja možda najznačajniji projekat u poslijeratnom periodu za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Kulturno-historijski i Nacionalni spomenik BiH, sarajevska Vijećnica, koja predstavlja simbol stradanja, ali i uzdizanja i neuništivosti Sarajeva, na Dan Evrope, 9. maja, ponovo će biti otvorena u svom autentičnom i raskošnom izdanju.

Smajo Mulaomerović i Ferhad Mulabegović također su koatori Monografije o sarajevskoj Vijećnici, prve ikada napisane knjige o tom monumentalnom zdanju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa glavna je bila preokupacija ove dvojice arhitekata tokom njihovog iznimno plodnog i stvaralačkog profesionalnog djelovanja. Mulaomerović se bavio još i arhitektonskim projektovanjem, a Mulabegović je autor brojnih značajnijh publikacija, među kojima se izdvaja monografija “Stari gradovi Bosne i Hercegovine”.

Nažalost, Smajo Mulaomerović preminuo je 23.01.2011. godine, te će mu ova nagrada biti dodijeljena posthumno.

9212

Naglašavajući zadovoljstvo dobijanjem ove nagrade, arhitekta Ferhad Mulabegović naglasio je činjenicu da, na žalost, tokom 18 godina obnove Vijećnice mnogi stručnjaci nisu dočekali sretan kraj. Podcrtao je da je u vrijeme izgradnje Vijećnica bila jedan od najskupljih i najmonumentalnijih objekata austrougarske uprave. „Drago nam je što Gradska uprava cijeni 18 godina rada na obnovi i ako smo mi uspjeli da u tešku ruševinu vratimo duh vremena koristeći danas dostupne tehnike, onda smo svi zadovoljni“, kazao je on.

U ime preminulog arhitekte Smaje Mulaomerovića, nagradu je primio njegov sin Nedžad, koji je istaknuo: „Iza njega je ostala obnovljena Vijećnica i mnoga vrijedna arhitektonska djela“.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

Nogometna/Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

Plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine, nogometna/fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski uspjeh, ne samo za fudbal nego i za cijelu državu, jer će Svjetsko prventsvo u Brazilu biti prvo veliko takmičenje na kojem će učestvovati naša reprezentacija.

Ovakav uspjeh ima nemjerljiv značaj. Biti jedna od 32 reprezentacije među 204 članice FIFA-e, govori o razmjeri i veličini postignutog. Ovakav rezultat nije proizvod slučajnosti, nego je produkt stručnog, kvalitetnog i predanog rada svih reprezentativaca i stručnog osoblja kao i svih onih koji vode Nogometni/Fudbalski savez BiH, posebno od 2011. do danas.

9213

Mjesto u Brazilu su naši „Zmajevi“ zajedno sa selektorom Safetom Sušićem zaradili pravedno i pošteno, nakon dugih i teških kvalifikacija; hrabrom igrom i požrtvovanošću, što je rezultiralo direktnim plasmanom bez doigravanja! Zato se o našim reprezentativcima govori kao o ekipi koja se nalazi među šest najrespektabilnijih ekipa koje bi mogle napraviti zapaženiji rezultat u Brazilu i iznenaditi sve svoje protivnike.

Zahvaljujući fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine, danas se o našoj zemlji u svijetu govori u drugačijem, pozitivnom kontekstu. Popularni ”Zmajevi” su pokazali da se kolektivnim radom ali i poznatim bosanskim inatom mogu postići veliki uspjesi, i kao takvi svima nama mogu služiti za primjer. Ovim historijskim uspjehom, naši reprezentativci uveselili su hiljade navijača koji su ih vjerno pratili na svim utakmicama i bili njihova najveća podrška i ”jedanaesti igrač”.

Stoga, ”Šestoaprilska nagrada” je skromni izraz zahvalnosti Grada Sarajeva na uspjehu koji su postigli, ali i radosti koju su priredili svim građanima Bosne i Herecegovine.
Nagradu je primio sekretar NS/FS BIH Elmir Pilav.
9218

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2013. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2013. godini:

bh. reprezentativac i UNICEF-ov ambasador, Edin Džeko

8626Edin Džeko rođen je 1986.godine u Sarajevu. 2009. godine postao je prvi UNICEF-ov ambasador dobre volje iz BiH. Na zelenom tepihu on je virtouz, poznat po nadimku ‘’bosanski dijamant’’, okitio se nagradama i priznanjima za postizanje vrhunskih rezultata u sportu, a samo neke od njih su: u Bundesligi 2008./09. najbolji strijelac i najbolji igrač 2009./10., osvajač FA Kupa sa Mančester Sitijem 2010./11., osvajač engleskog premijeršipa 2011./12., osvajač superkupa Engleske, a u nogometnoj reprezentaciji BiH nosi titulu prvog strijelca svih vremena sa 26 golova. Više puta je proglašavan kao Najbolji sportista BiH (Nezavisne novine), Sportska ličnost godine (Dnevni Avaz), Idol nacije (portal sportsport.ba) i Najbolji sportista BiH po izboru navijača (Nezavisne novine). Plemenit čovjek i izvanredan humanista učestvovao je u velikom broju akcija u pomaganju djeci, mladima i starijima koji se nalaze u teškim zdravstvenim i materijalnim problemima. Sjajan sportista, humanista, dobročinitelj, idol mladima, ljubimac sviju.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2013. godini:

Organizacija SOS Dječija sela u BiH

8627U BiH djeluju već 19 godina. Dio su svjetske nevladine humanitane organizacije SOS Children’s Villages International. Od početka rada do danas zbrinuli su 365 djece bez roditeljskog staranja. SOS Dječija sela u BiH su mjesto gdje se mladi odgajaju u duhu porodice, gdje SOS majka odgaja ljubavlju i srcem i preuzima odgovornu roditeljsku ulogu, a pedagozi i ostali stručnjaci nadopunjuju znanjem i stvaralaštvom. Organizacija je posebna jer nastavlja da brine o mladima do njihove samostalnosti, ne nužno do punoljetstva. Njihova misija je osigurati ‘’topli dom za svako dijete’’. Stvaraju porodice za djecu u nevolji, pomažu im da izgrade svoju budućnost te doprinose razvoju zajednice u kojoj žive.

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }