Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2016. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblastima rada i stvaralaštva:

Udruženje „ Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“

„Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2016. godini za doprinos u drugim oblastima rada i stvaralaštva, uručena je Udruženju „ Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“. Nagradu je u ime Udruženja, primio Jovan Divjak.  „ …Zahvaljujući Vama dobrim ljudima, filantropima, preko 50.000 djece u školama i porodicama u BiH dobilo je materijalnu pomoć koja im je olakšala školovanje. Zato „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ pripada svakome od Vas koji ste na bilo koji način učestvovali u ostvarivanju ideje  da je obrazovanje najjače oružje kojim se može mijenjati svijet“, istakao je gosp. Divjak.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti sporta:

Mirsad Fazlagić, dugogodišnji fudbaler FK „Sarajevo“ i reprezentativac

„Ovogodišnja nagrada  baštini i 42 godine moga rada u fudbalu,  igračkog, trenerskog i  fudbalsko – rukovodećeg. Ne treba se dugo vratiti u fudbalsku prošlost, pa se sjetiti dva sarajevska fudbalska tima izvanrednih kvaliteta. Formirana su upornošću, znanjem, vjerom, što je rezultiralo da, osim značajne uloge u prvenstvu bivše države Jugoslavije, budu izuzetno jaki protivnici najeminentinijim evropskim i svjetskim ekipama.  Ovom prilikom zahvaljujem se njihovim stvaraocima, odnosno kolegama, fudbalskim doajenima, koji su dali nemjerljiv doprinos da danas stojim na ovom mjestu. Zahvaljujem se Gradu Sarajevu što mi je omogućio da dječije snove doživim u stvarnosti…”, istakao je, između ostalog Mirsad Fazlagić.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite:

mr. Hadžan Konjo, zdravstveni djelatnik i humanista

„Večeras se osjećam jako ponosno i sretno, sretan sam jer sam dobio ovo veliko priznanje, a ponosan sam jer su me za ovo priznanje predložili ljudi koje ja najviše poštujem i cijenim, bez čijeg doprinosa mi sigurno ne bi bili večeras ovdje…. Sa ovog mjesta želim da im poručim da ću ostati onakav kakvog me oni poznaju, poštuju i cijene.“, istakao je, između ostalog,  u svom obraćanju  mr. Hadžan Konjo.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2016. godini za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti:

Milomir Kovačević Strašni, umjetnički fotograf

„… Već od malena sam jako bio vezan za moj grad, prvo u Pofalicima u školskim danima a pogotovo kasnije u gimnazijskim danima kada sam se počeo i baviti fotografijom u Univerziteskom foto klubu CEDUS Univerziteta u Sarajevu. Stasavanjem kao fotograf uključio sam se aktivno u kulturni život grada, a i svojim radom u novinama (Nasi Dani, As i razne književne i kulturne revije) i u ostale pore života Sarajeva. Svakodnevno šetnje gradom sa fotoaparatom, snimanje svih događaja u gradu stekao sam i mnogo prijatelja. To prijateljstvo se produbilo i u najtežim i najtragičnijim danima za mene, moju porodicu kao i za sve moje sugrađane tokom opsade Sarajeva. Čak ni mojim odlaskom u Paris, živeći sa mnogim Sarajlijama, ta veza se nije prekinula, čak staviše svakog 6. aprila sam organizovao izložbe, gdje su dolazili moji bivši i sadašnji sugrađani i naravno i Parižani koji su tako počeli graditi svoje prijateljstvo“, istakao je Milomir Kovačević Strašni.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2015. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

 Bosanskohercegovački slikar, Safet Zec

safet zec-pojedinačna Šestoaprilska nagradaSafet Zec je rođen 1943. godine u Rogatici. Završio je Školu primjenjenih umjetnosti u Sarajevu, zatim Akademiju likovnih umjetnosti sa postdiplomskim studijem u Beogradu 1972. Početkom devedesetih jedan je od najznačajnijih umjetničkih stvaralaca u zemlji i njen predstavnik na mnogim internacionalnim izložbama.

Iz ratom zahvaćenog Sarajeva odlazi u Italiju, gdje napušta poetski realizam, te se vraća crtanim strukturama na grafičkim pločama i tuš perom crtanim slikama na kartonima i panoima. Upoznaje štampara Korada Albikoka u čijem ateljeu i dan danas realizira grafička izdanja. Prvu muzejsku izložbu u Italiji ima već 1994., a dvije godine kasnije u Ljubljani osvaja značajni Grand Prix za crtež Alpe Jadran.

U istom gradu 1998. se održava velika samostalna izložba Slike, crteži i grafike u dva izložbena prostora, a tada je promovirana i prva likovna monografija Safet Zec. Za svoj rad je dobio preko 20 stručnih nagrada i priznanja. 2007. dodijeljen mu je Orden za umjetnost i književnost Republike Francuske, a proglašen je vitezom umjetnosti. 2014. mjesto u centralnoj rimskoj crkvi, kapeli Della Passione, zauzima Safetova figurativna kompozicija „Skidanje Isusa s križa“.

Vatikan je među vrhunskim italijanskim umjetnicima odabrao baš Safeta, Bosanca i Hercegovca, čime su mu kao umjetniku odali veliku čast. Svojim radovima progovara o staroj bosanskoj kući, o prozorima koji pozivaju posmatrača u initmni svijet kojeg kriju zidovi, o Počitelju, gradu koji je prepušten uticajima vremena i ljudima, o razaranju bosanskohercegovačke arhitekture i naslijeđa, o Srebrenici, o ubijanju čovjeka, o stradanju živog i neživog.

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

Jim Marshall, sarajevski fotograf rođen u Škotskoj  i Timothy – Tim Clancy,  promotor bosanskohercegovačkog turizma i autor nekoliko knjiga o našoj zemlji, rođen u SAD

Jim Marshall, sarajevski fotograf rođen u Škotskoj i Timothy-Tim Clancy, promotor bh.turizma i autor nekoliko knjiga o našoj zemlji rođen u SAD, simboli su pozitivne promocije i poboljšanja imidža Sarajeva kako unutar BiH, tako i širom Evrope i svijeta.

Njihovi nebrojeni projekti i aktivnosti doprinijeli su između ostalog izgradnji percepcije našeg grada kao otvorenog, prijemčivog za sve kulture, rase i nacije, u eri sve češćih tragičih sukoba u svijetu.

Posebno vrijedi izdvojiti njihov angažman tokom majskih i augustovskih poplava 2014.ste, kada su volonterski i nesebično priskočili u pomoć stanovništvu Šamca, Domaljevca, Maglaja, Zavidovića, Doboja, Papratnice, Željeznog Polja, Begovog Hana i ostalih mjesta u BiH.

Zatim su putem dijsapore osigurali i finansijsku pomoć za poplavljene, za izgradnju i popravku igrališta, vrtića, škola, kuća i ostalih uništenih objekata.

Svoje slobodno vrijeme stavili su na raspolaganje poplavljenjim zajednicama, te na terenu proveli više od 60 dana, nerijetko trošeći i vlastite resurse o čemu svjedoče stotine ljudi kojima su na direktan način pomogli.

Jim Marshall je autor nekoliko izložbi fotografija o Sarajevu, od kojih je najpoznatija “Sarajevo, nekad i sad”, koja pokazuje strahote i stradanja ali i ponovnu izgradnju grada.

Jim i Tim su u BiH došli kao volonteri tokom rata – prvi u mostarsku bolnicu, drugi u sarajevski centar “Vladimir Nazor”, kako bi pomogao djeci sa posebnim potrebama. Obojica su svojom voljom izabrali Sarajevo kao grad u kojem će živjeti.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2015. godini:

Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.

Iz potrebe da se na organizovan i institucionalan način utvrdi istina o zločinima nad djecom Sarajeva pod opsadom, a istovremeno u nastojanju da se zadovolji pravda, na inicijativu roditelja ubijene djece formirano je „Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 92-95“.

Svake godine na 30 lokacija Udruženje obilježava godišnjicu najtežih zločina počinjenih nad djecom Sarajeva. Udruženje je 2012. realiziralo dokumentarni film „A bili su samo djeca“ Avde Huseinovića, koji govori o tragediji najmlađe populacije u Sarajevu.

Te iste godine realizovana je izložba u saradnji sa Armom Tanović Branković i SARTR-om, Izložba predmeta, likovnih radova, igračaka, garderobe i drugih uspomena, koja se vežu za ubijenu djecu. Ove godine navršava se 20 godina kontinuranog djelovanja ovog Udruženja, kojim su oni slali u škole, a i u svijet, poruke mira, poruke pogubnosti rata, poruke o strašnom bolu nakon ubistva razigranog djeteta.

Ne dozvoljavajući da vrijeme bude put zaborava i negiranja da su njihova djeca ikada živjela, oni su u saradnji sa Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dokumentovali monografiju „Zločini nad  djecom Sarajeva u opsadi“ i tako čitaocima ove monografije poslali poruke o pticama rano slomljenih krila, o uzaludnosti ratnih sukoba koje djeca ne počinju a bivaju najviše žrtve rata.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2014. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

 

glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, Nada Đurevska

Iako rođena u Skoplju, sve njeno vezano je za Sarajevo: djetinjstvo, odrastanje, školovanje, prve uloge … Samozatajna, veličanstvena u svojoj jednostavnosti, neizmjerno draga i iskreni prijatelj, neopsjednuta slavom i sujetom. Nada Đurevska će vam reći da joj je bilo suđeno da igra nevidljive, ali nevjerovatno hrabre žene, počev od prve pozorišne uloge Varje u Višnjiku Antuna Pavloviča Čehova.

Odigravši tokom svoje bogate umjetničke karijere cijelu nisku velikih  pozorišnih i uloga u TV serijama i filmovima, Nada se potvrdila kao vrstan znalac i majstor glume, uvijek nastojeći da proširi vizure profesionalne pozorišne scene. Posebno mjesto u njenoj karijeri zauzima lik Hasanaginice koju je tumačila i na pozorišnim daskama i na filmu.

U posljednjih par godina ostvarila je nekoliko zaista upečatljivih filmskih uloga: Safu u filmu “Jasmina” Nedžada Begovića, tihu ali snažnu Milenu u “Obrani i zaštiti” Bobe Jelčića za koju je dobila drugu Zlatnu arenu i koja joj je otvorila vrata hrvatskog filma. Trenutno sa Ivom Gregurevićem u susjednoj državi snima poetsku filmsku dramu “Imena višnje”.

Nedavno je sa bh. pjevačicom Amrom Dacca snimila spot za izvedbu “Pjesma što nas pamti”, koji je inspirisan odanom ljubavlju prve poznate bošnjačke pjesnikinje Umihane Čuvidine iz Sarajeva. Nada Đurevska igrala je i na pozornicama izvan pozorišta, na radiju, televiziji, u skloništima, haustorima, bolnicama, pod tenkovima, topovskom i snajperskom paljbom. Bila je Majka u ratu, brinula se za svoju Majku i igrala Majku u ratnom Sarajevu. Nada Đurevska je svojim ulogama postala istinska čuvarica ovdašnjih tradicija i porodičnog pamćenja. Građani Sarajeva su prepoznali umjetnička postignuća i angažman Nade Đurevske i dodjeljuju joj Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

„Nekih godina, na ovom balkonu, sjedio je Miroslav Avram, profesor mnogim glumačkim generacijama. Bio je častan i hrabar čovjek od kojeg sam naučila sve što znam o glumi. U godinama kada nije bio među nama, bio mi je snaga i inspiracija. Ova nagrada je takva da briše sve uspjehe i neuspjehe, tuge i radosti, pravde i nepravde na, za mene, često neprohodnom putu, ali putu na kojem mi je bilo najvažnije sačuvati ljudsko lice. Ova nagrada dolazi u trenutku kada odlazim sa scene i ovo je zaista najljepši način“, istakla je Đurevska.

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

arhitekti Ferhad Mulabegović i Smajo Mulaomerović

Šestoaprilska nagrada jeste priznanje arhitektima Ferhadu Mulabegoviću i Smaji Mulaomeroviću kao autorima projekta obnove sarajevske Vijećnice. Mulabegović i Mulaomerović u kontinuitetu od 1996.-2008., izradili su cjelokupne projekte obnove Vijećnice, te u jednom dijelu realizacije ovih projekata učestvovali i kao supervizori.

Obnova ovog simbola grada zahtijevala je izuzetan napor i temeljit istraživački rad arhitekata kako bi odgovorili zadatku vraćanja autentičnosti ovoj raskošnoj austrougarskoj građevini iz 1896. godine. Vijećnica je ne samo nezaobilazan detalj većine panoramskih prikaza grada Sarajeva, nego i svojevrsna metafora urbicida i kulturocida. Višegodišnja obnova Vijćenice, koja je trajala 18 godina, predstavlja možda najznačajniji projekat u poslijeratnom periodu za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Kulturno-historijski i Nacionalni spomenik BiH, sarajevska Vijećnica, koja predstavlja simbol stradanja, ali i uzdizanja i neuništivosti Sarajeva, na Dan Evrope, 9. maja, ponovo će biti otvorena u svom autentičnom i raskošnom izdanju.

Smajo Mulaomerović i Ferhad Mulabegović također su koatori Monografije o sarajevskoj Vijećnici, prve ikada napisane knjige o tom monumentalnom zdanju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa glavna je bila preokupacija ove dvojice arhitekata tokom njihovog iznimno plodnog i stvaralačkog profesionalnog djelovanja. Mulaomerović se bavio još i arhitektonskim projektovanjem, a Mulabegović je autor brojnih značajnijh publikacija, među kojima se izdvaja monografija “Stari gradovi Bosne i Hercegovine”.

Nažalost, Smajo Mulaomerović preminuo je 23.01.2011. godine, te će mu ova nagrada biti dodijeljena posthumno.

Naglašavajući zadovoljstvo dobijanjem ove nagrade, arhitekta Ferhad Mulabegović naglasio je činjenicu da, na žalost, tokom 18 godina obnove Vijećnice mnogi stručnjaci nisu dočekali sretan kraj. Podcrtao je da je u vrijeme izgradnje Vijećnica bila jedan od najskupljih i najmonumentalnijih objekata austrougarske uprave. „Drago nam je što Gradska uprava cijeni 18 godina rada na obnovi i ako smo mi uspjeli da u tešku ruševinu vratimo duh vremena koristeći danas dostupne tehnike, onda smo svi zadovoljni“, kazao je on.

U ime preminulog arhitekte Smaje Mulaomerovića, nagradu je primio njegov sin Nedžad, koji je istaknuo: „Iza njega je ostala obnovljena Vijećnica i mnoga vrijedna arhitektonska djela“.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2014. godini:

Nogometna/Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

Plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine, nogometna/fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski uspjeh, ne samo za fudbal nego i za cijelu državu, jer će Svjetsko prventsvo u Brazilu biti prvo veliko takmičenje na kojem će učestvovati naša reprezentacija.

Ovakav uspjeh ima nemjerljiv značaj. Biti jedna od 32 reprezentacije među 204 članice FIFA-e, govori o razmjeri i veličini postignutog. Ovakav rezultat nije proizvod slučajnosti, nego je produkt stručnog, kvalitetnog i predanog rada svih reprezentativaca i stručnog osoblja kao i svih onih koji vode Nogometni/Fudbalski savez BiH, posebno od 2011. do danas.

Mjesto u Brazilu su naši „Zmajevi“ zajedno sa selektorom Safetom Sušićem zaradili pravedno i pošteno, nakon dugih i teških kvalifikacija; hrabrom igrom i požrtvovanošću, što je rezultiralo direktnim plasmanom bez doigravanja! Zato se o našim reprezentativcima govori kao o ekipi koja se nalazi među šest najrespektabilnijih ekipa koje bi mogle napraviti zapaženiji rezultat u Brazilu i iznenaditi sve svoje protivnike.

Zahvaljujući fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine, danas se o našoj zemlji u svijetu govori u drugačijem, pozitivnom kontekstu. Popularni ”Zmajevi” su pokazali da se kolektivnim radom ali i poznatim bosanskim inatom mogu postići veliki uspjesi, i kao takvi svima nama mogu služiti za primjer. Ovim historijskim uspjehom, naši reprezentativci uveselili su hiljade navijača koji su ih vjerno pratili na svim utakmicama i bili njihova najveća podrška i ”jedanaesti igrač”.

Stoga, ”Šestoaprilska nagrada” je skromni izraz zahvalnosti Grada Sarajeva na uspjehu koji su postigli, ali i radosti koju su priredili svim građanima Bosne i Herecegovine.
Nagradu je primio sekretar NS/FS BIH Elmir Pilav.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2013. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2013. godini:

bh. reprezentativac i UNICEF-ov ambasador, Edin Džeko

Edin Džeko rođen je 1986.godine u Sarajevu. 2009. godine postao je prvi UNICEF-ov ambasador dobre volje iz BiH. Na zelenom tepihu on je virtouz, poznat po nadimku ‘’bosanski dijamant’’, okitio se nagradama i priznanjima za postizanje vrhunskih rezultata u sportu, a samo neke od njih su: u Bundesligi 2008./09. najbolji strijelac i najbolji igrač 2009./10., osvajač FA Kupa sa Mančester Sitijem 2010./11., osvajač engleskog premijeršipa 2011./12., osvajač superkupa Engleske, a u nogometnoj reprezentaciji BiH nosi titulu prvog strijelca svih vremena sa 26 golova. Više puta je proglašavan kao Najbolji sportista BiH (Nezavisne novine), Sportska ličnost godine (Dnevni Avaz), Idol nacije (portal sportsport.ba) i Najbolji sportista BiH po izboru navijača (Nezavisne novine). Plemenit čovjek i izvanredan humanista učestvovao je u velikom broju akcija u pomaganju djeci, mladima i starijima koji se nalaze u teškim zdravstvenim i materijalnim problemima. Sjajan sportista, humanista, dobročinitelj, idol mladima, ljubimac sviju.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2013. godini:

Organizacija SOS Dječija sela u BiH

U BiH djeluju već 19 godina. Dio su svjetske nevladine humanitane organizacije SOS Children’s Villages International. Od početka rada do danas zbrinuli su 365 djece bez roditeljskog staranja. SOS Dječija sela u BiH su mjesto gdje se mladi odgajaju u duhu porodice, gdje SOS majka odgaja ljubavlju i srcem i preuzima odgovornu roditeljsku ulogu, a pedagozi i ostali stručnjaci nadopunjuju znanjem i stvaralaštvom. Organizacija je posebna jer nastavlja da brine o mladima do njihove samostalnosti, ne nužno do punoljetstva. Njihova misija je osigurati ‘’topli dom za svako dijete’’. Stvaraju porodice za djecu u nevolji, pomažu im da izgrade svoju budućnost te doprinose razvoju zajednice u kojoj žive.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2012. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2012. godini:

književnik Valerijan Žujo

Valerijan Žujo veći dio književnog i publicističkog djelovanja izravno je posvetio vrijednostima grada Sarajeva. Iza prvog teksta iz 70-tih godina „Odgonetanje Sarajeva“, uslijedili su: televizijski serijal „Na ti“, radio serijali „Na način starinski“ i „Urbicid“. Koautor je i prve poratne fotomonografije Sarajeva. Realizirao je i autorski televizijski projekat od 99 kratkih igranih filmova, autor je brojnih dokumentarnih filmova: „Sarajevo“, „Zetra“, „Isa-beg Ishaković“, i dr, te koautor prve i druge u nizu od pet knjiga posvećenih ulicama i trgovima Sarajeva. Zapažena i višestruko nagrađivana je njegova monografija „Bosna i Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora“. Ipak njegovo najobimnije i zasigurno najvažnije djelo je „Leksikon Sarajeva“, u dva toma, sa činjenicama vezanim uz Sarajevo kroz sva razdoblja njegove historije.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2012. godini:

Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine

Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, osnovano 1947. godine, svojim aktivnostima značajno doprinosi razvoju kulture grada Sarajeva, Bosne i Hercegovine i međukulturalne saradnje sa svijetom. Udruženje sa svojim članovima – profesionalnim umjetnicima iz svih likovnih oblasti iz BiH i inostranstva, učestvuje na svim značajnijim umjetničkim smotrama u BiH i inostrastvu, a svake godine upravo ono organizira najrenomiranije smotre: Šestoaprilsku izložbu, Salon mladih, Revijalnu izložbu ULUBiH, Anale crteža BiH-Mostar grand prix, Trešnjevu nedjelju, Internacionalnu umjetničku koloniju Počitelj, Počiteljsku priču, Mali format, te oko dvadeset samostalnih izložbi u galeriji „Roman Petrović“. Posebnost udruženja je i u međunarodnom aktivitetu koji se najvećim dijelom ogleda kroz rad Međunarodne umjetničke kolonije Počitelj. Kroz svoje aktivnosti Udruženje implementira i prinicpe humanosti na način da svojim radovima umjetnici učestvuju u dobrotvornim akcijama. Mnogi članovi Udruženja su dobitnici državnih i internacionalnih nagrada i priznanja.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2011. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

akademik Dejan Milošević

Rođen je u Sarajevu. Odrastao je i obrazovao se u okruženju stvaralačke i kulturne ekspanzije Sarajeva osamdesetih. Tada je započeo sa svojim istraživačkim radom i putem doktorskog studija se pripremio za velika djela iz oblasti “teorijske fizike” i nove grane –  atofizike. Dejan Milošević je svojim radom stekao svjetsku slavu u naučnim krugovima intenzivno tragajući za novim putevima saznanja o pojavama i procesima  koji su  već  po imenima fascinantni. Jedan Sarajlija je formulirao vlastitu teoriju  kvantnih orbita i tako objasnio određene kvantno-mehaničke procese. Naš naučnik, sa svojim kolegama iz cijelog svijeta, radi na eksperimentima  kao što je istraživanje  pukotina u vremenu.  Rezultat toga su objavljeni radovi koji trajno pobuđuju  interes i koji su  priznati na visoko specifičnoj  svjetskoj sceni razmjene znanja iz oblasti atomskih procesa u laserskom polju. Kako ne potcrtati ponos što je naša nauka, kontra brojnim svjetskim: velikim po uspjesima i novcu,  zahvaljujući i akademiku profesoru doktoru Dejanu Miloševiću, sarajevskom i bosanskohercegovačkom fizičaru, u središtu pažnje? Ima li boljeg primjera mladima od sada već  prepoznatljive sarajevske i bosanskohercegovačke istraživačke grupe “Simophys”  koja surađuje sa sličnim grupama od Japana do SAD-a, a čiji rezultati se  citiraju  u  naučnim radovima širom svijeta.   Uz njegov poticaj postaju  svjesni toga da svojim stvaralačkim radom ovdje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini  grade  prostor u kome će iskazati sve svoje potencijale i  dati doprinos, ne samo našoj maloj zajednici, već nauci i budućnosti cijelog svijeta. Hvala akademiku Dejanu Miloševiću  što pronosi Sarajevo cijelim svijetom.
Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

Zilha Šeta, upravnica Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo i njene saradnice Bahra Radača, Fahra Tatlić i Selma Kadrić

Suočene sa tragičnim i tužnim sudbinama istjeranih iz svojih domova koji su utočište,  te ratne 1992. godine, tražili u Sarajevu,  ove  humane  žene svojim entuzijazmom  nalaze načina da im pomognu. Dobrovoljno osmišljavaju i  organiziraju rad Narodne kuhinje “Stari Grad” uz pomoć dobrih ljudi koji su  mogli i odazivali se zahtjevima za pomoć. Danonoćno su radile  kako bi nahranile što više izbjeglica, ali i  sugrađana koji su u vlastitom gradu bili izbjeglice ili u vlastitom domu  ostali bez egzistencije. Svojim entuzijazmom, znanjem i predanim radom  iskazale su nemjerljivu ljubav i brigu za čovjeka. Tražeći i nalazeći načine da pomognu svima kojima je pomoć potrebna:  od  izbjeglica do povratnika, od nezaštićenih do  nemoćnih sugrađana, stekle su poštovanje  i podršku cjelokupne javnosti i postale sinonimom  dobra. Danas kuhinja Tetke Zilhe ima savremenu opremu i, u skladu sa zahtjevnim  standardima kvaliteta, dnevno priprema nevjerovatan broj obroka svojim korisnicima, ali se uvijek nađe i još  za one kojima je pomoć potrebna. Uz to, ove naše istrajne  sugrađanke pokreću, organiziraju, nose i sudjeluju u brojnim drugim humanim akcijama namijenjenim ljudima u nevolji u cijeloj Bosni i Hercegovini. Građani Sarajeva ovim priznanjem iskazuju svoju zahvalnost i poštovanje.
Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine

Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo Sabora Hrvata BiH, ustanovljeno 6. februara 1994. godine u Sarajevu. Saboru Hrvata prethodio je Sabor Hrvata Posavine (decembar 1993.) i sabor Hrvata Srednje Bosne (januar 1994.), dok je Sabor Hrvata Bosanke Krajine i Zapadne Bosne održan u Zagrebu 1994. godine prihvativši stavove Sabora u Sarajevu. Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine svojim dugogodišnjim društveno-političkim djelovanjem zalaže se za cjelovitu i pravednu Bosnu i Hercegovinu, trajan mir, slobodno i evropsko Sarajevo, pravednost, punu slobodu kretanja, demokratiju, vraćanje povjerenja i obnovu suživota naroda BiH, slobodu političkog djelovanja i nezavisnost medija, kao i kulturu dijaloga. Neki od stavova koji su okarakterisali rad Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine u prošlosti ogledaju se u zalaganju za državu BiH kao „vitalni interes hrvatskog naroda“ kao i „svakog od njezinih naroda“ (1994.), za „demokratsku, decentraliziranu i sekularnu državu BiH, izgrađenu na savremenim dostignućima zapadne demokratije…“ (1998.), za „cjelovito provođenje i dogradnju Daytonskog sporazuma radi bolje i brže izgradnje pravne države u kojoj će svi narodi biti konstitutivni i ravnopravni na cijeloj teritoriji…“ (2000.), za „promjenu daytonske u evropsku BiH…“ (2005.). Program sadašnjeg i budućeg rada Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine zasniva se na postavkama daljnje izgradnje države BiH, regionalizacije ili federalizacije pojedinih regija ili kantona, neupitnosti konstitutivnih naroda, izgradnje jedinstvenog privrednog sistema i prostora, kao i brojnih drugih pitanja koja su od interesa za građane i građanke BiH. Značajan dio aktivnosti rada HNV BiH odnosi se i na njegovu poziciju suosnivača i aktivnog sudionika Fondacije „Pravda za Bosnu i Hercegovinu“, s ciljem postizanja konačnog rezultata: zajednice slobodnih ljudi i naroda ujedinjene BiH u zajednici naroda i država ujedinjene Evrope.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2010. godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2010. godini:

Ibrahim Spahić

Ibrahim SpahićVeliki je broj razloga za njegovu nominaciju, ali jedan od važnijih je da je on osnivač i predsjednik Međunarodnog festivala «Sarajevska zima» po čemu je naš grad prepoznatljiv širom svijeta već 26 godina. Rođen u Sarajevu, gdje je završio gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Obavljao je mnoge funkcije, samo neke od tih su: poslanik u Skupštini SRBiH 1974.-1978., predsjednik Saveza studenata Univerziteta u Sarajevu, osnivač i suosnivač nekoliko sportskih klubova, član Savjeta povjerenika Grada Sarajeva, autor Aprilske deklaracije o nedjeljivosti Sarajeva iz 1992. godine, predsjednik GDS-a od 1993. godine, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH 1998.-2000., inicijator i autor  zakona i rezolucija usvojenih u Parlamentu, osnivač Prvog međunarodnog kluba «Lions» u Sarajevu, predsjednik i direktor Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana, dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za razvoj kulture, autor knjige «Parlamentarna skupština 1998.-2000.» i knjige poezije «Znak», a urednik je više od 150 knjiga i časopisa iz svih oblasti stvaralaštva, počasni je član PEN centra, osnivač izdavačke kuće “IPC”, koizdavač časopisa «Dijalog», predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH, itd…, itd., veliki vizionar i više od toga…
Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2010. godini:

Larisa Cerić, Arijana Jaha i dr. Branimir Crnogorac

Oni su primjer kako se radom i međunarodnim vrhunskim sportskim rezultatima na najbolji način afirmira Grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina. Larisa Cerić judo sportom se bavi od 2004. godine, članica je kluba «Nippon» iz Sarajeva, ostvarila je izuzetne rezultate na balkanskim, evropskim i svjetskim prvenstvima za juniorke i seniorke. Godine 2009.osvojila je prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu za juniorke, te proglašena za najuspješniju sportašicu BiH za 2009. Također, najuspješnija sportašica za 1999. godinu Arijana Jaha nakon zavidnih rezultata na brojnim domaćim i stranim takmičenjima, trenutno uspješno obavlja funkciju sparing trenera, trenera mlađih uzrasnih kategorija Judo kluba «Bosna» i generalnog sekretara Judo saveza FBiH i BiH. I treći član, i mentor ove grupe je sci. dr. Branislav Crnogorac, dugi niz godina u kontinuitetu  selektor i trener judo tima BiH, trener Judo kluba «Bosna», proglašen najboljim trenerom decenije u Bosni i Hercegovini 1995.-2005. godine po izboru Sportskog saveza BiH, a ovu titulu nosi i za proteklu godinu. Građani Sarajeva ponosni su na njih i njihove rezultate.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2010. godini:

Javna ustanova Opća bolnica «Prim. dr. Abdulah Nakaš»

562f8a3e-fb4c-4ee0-aec3-12b60a0a0a64-bolnica-nakas-718x446Ustanova duge i bogate historije i tradicije, osnovana je 1866. godine kao turska vojna bolnica Topal Šerif Osman-paša. Dolaskom austrougarske na ove prostore, car Franjo Josip odobrava da se naslijeđena turska bolnica proglasi garnizonskom bolnicom 25. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije u bolnici je bilo 18 vojnih ljekara, što je za to doba bila dobra kadrovska popunjenost. U vrijeme SFRJ doživjela je novu izgradnju koja je dovršena 1979. godine, tada dobiva sadašnji izgled i naziv Vojna bolnica Sarajevo. U ratnom periodu 1992.-1995. godine, bolnica je i pored stalnog nedostatka električne energije, vode, lijekova, sanitetskog materijala i hrane, uz svakodnevno granatiranje od agresora, neprekidno pružala specijalističko-konsultativne bolničke usluge ranjenim i oboljelim građanima grada Sarajeva i pripadnicima Teritorijalne odbrane, a kasnije Armije BiH. U poslijeratnom periodu bolnica je uspješno okončala sanaciju ratnih šteta i bila ponovo u funkciji u svim svojim prostornim kapacitetima. Danas u njoj radi oko 500 zaposlenika, sa kapacitetom od 300 kreveta. Ustanova osigurava zdravstvenu zaštitu sekundarnog i jednim dijelom visoko diferenciranog tercijarnog A i B nivoa kroz širok dijapazon zdravstvenih programa za građane Sarajeva, a po potrebi i za građane BiH i šire regije. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 20.04.2006. ustanova dobiva današnji naziv po uglednom članu ovog kolektiva prim. dr. Abdulahu Nakašu, također dobitniku Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2009. godinu

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2009. godini:

Grupi građana, igračima, trenerima, članovima rukovodstva i uposlenicima Košarkaškog kluba “Bosna”, u sastavu: Hasan Balić, Sulejman Begović, Predrag Benaček, Sabahudin Bilalović, Ferid Bešlagić, Emerik Blum, Boško Bosiočić, Nedžad dr. Brkić, Zdravko Čečur, Mirza Delibašić, Sead Dervišević, Emin Dukatar, Anto Ðogić, Stjepan Grubnić, Sabit Hadžić, Rusmir Halilović, Nihad Izić, Zijo Kadić, Zlatan Karavdić, Ibro Krehić, Milorad Krunić, Rođeni Krvavac, Ekrem Kulenović,  Duško Marković, Mirsad Milavić, Vojo Milijaš, Husein Morankić, Sokrat Morait, Nedžad dr. Mujić, Sejdalija Mustafić, Emir Mutapčić, Mladen Ostojić, Dževad dr. Pašić, Ivica Pekić, Svetislav Pešić, Tomo Petrić, Mustafa Pirija, Draško Prodanović, Ratko Radovanović, Bruno Sočo, Redžep Stublaku, Sulejman Suljić, Miralem Šabović, Bogdan Tanjević, Jovo Terzić, Uglješa Uzelac, Žarko Varajić, Novak Vasojević, Blagoje Vesković, Boro Vučević, Vukašin Vukalović i Ljubo Zorić, koji su značajno doprinijeli u osvajanju prve titule evropskog šampiona u košarci, ostvarene u finalnoj utakmici  5. aprila 1979. godine u Grenoblu.

Razvoj sporta i sportskog stvaralaštva u Gradu Sarajevu svakako je vezan za sportske kolektive koji su u svome okrilju učinili mnogo na stvaranju vrhunskih sportskih potencijala. Oni su decenijama donosili radost i osvajali medalje na najvećim međunarodnim sportskim takmičenjima, evropskim i svjetskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama.

Jedan događaj svakako je ostao upamćen i trajno urezan u sjećanje svih Sarajlija.  Prijenos košarkaške utakmice u Grenoblu 5. aprila 1979. kada su osvojili prvu titulu šampiona Evrope u košarci, bio je zvjezdani trenutak.  Košarkaški klub “Bosna” donio je prvu titulu šampiona Evrope u bivšoj državi i to baš u Sarajevo. Zbog toga, nastojeći njegovati tradicionalne vrijednosti Grada Sarajeva, kao sredine izrazito multietničkog i multikulturalnog karaktera, sredine brojnih sportskih  talenata i šampiona, čuvamo uspomenu na ovaj događaj. Želimo još jednom pokazati da nikada nećemo zaboraviti dostignuća koja su na najbolji način afirmirala i promovirala Grad Sarajevo na međunarodnoj sportskoj sceni. Osvojiti prvu titulu evropskog šampiona u košarci mogli su samo najbolji među nama, ljudi sa idejom i vizijom, oni naši sugrađani koji su svojim trudom, radom i zalaganjem postali uzor novim generacijama mladih ljudi.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2009. godini:

Institut za istoriju u Sarajevu formiran je prvobitno kao Institut za proučavanje istorije radničkog pokreta u Sarajevu davne 1959. godine. Intelektualne potrebe bosanskohercegovačkog društva, te stavovi najcjenjenijih historičara toga vremena kod nas, utjecali su da se institut reorganizira, pa je Zakonom 1973. godine dobio naziv – Institut za istoriju u Sarajevu. Od tada je Institut na putu postepenog, ali upornog osvajanja prostora slobode naučnog istraživanja i izražavanja, prije svega  cjelokupne povijesti Bosne i Herecgovine, od srednjeg vijeka do savremenog doba. Tokom svog pedesetogodišnjeg postojanja Institut je okupio brojne domaće i strane istraživače i historičare, i u svom radu dao nesumnjiv doprinos u izdavanju brojnih časopisa među kojima su: Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu i Historijska traganja. Značajno je napomenuti da se veliki broj bibliografskih jedinica u časopisima odnosi na radove koji proučavaju povijest Sarajeva. Dvije monografije “Zlatno doba Sarajeva” i “Sarajevo – biografija grada”, te zbornik radova pod naslovom “Prilozi historiji Sarajeva” posvećene su našem gradu i njegovoj povijesti.

Već ranije stečenu međunarodnu reputaciju Institut za istoriju u Sarajevu potvrdio je i u poslijeratnom periodu, te ju je učvrstio nastavkom i razvojem saradnje s naučnim institucijama iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Austrije, Njemačke, Velike Britanije i USA.
Potpuno je jasno da bi bez istraživačkog rada u ovom institutu bilo nemoguće zamisliti razvoj historiografije u cijeloj Bosni i Hercegovini, niti dati realnu povijesnu sliku razvoja Sarajeva kroz minula stoljeća.

Svojim radom Institut za istoriju i na domaćoj i na stranoj stručnoj društvenoj sceni ostavlja svoj, sada već prepoznatljiv, pečat autentičnosti.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2008. godinu

Dobitnik pojedinačne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2008. godini:

prof.dr Omer Ibrahimagić

Dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2008. godini:
Prvi korpus Armije RBiH

prof.dr Omer Ibrahimagić

Omer Ibrahimagić rođen je u Smolući, općina Lukavac, 21. januara 1934. godine. Osnovnu školu pohađao je u Smolući, Lukavcu i Tuzli. Gimnaziju je završio u Tuzli, a Pravni fakultet u Sarajevu. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu na državnopravnoj katedri. U toku svog 45-godišnjeg naučnog rada objavio je više od 400 naučnih i stručnih članaka i 20 knjiga, od kojih tri kao koautor, kao i nekoliko srednjoškolskih udžbenika iz nauke o društvu. Prof. Ibrahimagić je na Fakultetu političkih nauka bio dekan, direktor fakultetskog Instituta za društvena istraživanja, šef Postdiplomskog studija i šef Odsjeka za političke nauke, za što je od fakulteta dobio nagradu s diplomom za doprinos razvoju tog odsjeka. Kao ustavnopravni ekspert obavljao je funkciju sudije Ustavnog suda Jugoslavije i Ustavnog suda Federacije BiH. Za svoj naučni angažman dobio je 1987. Dvadesetsedmojulsku nagradu za djela i ostvarenja iz političkih nauka. Kao zaslužan naučnik i društveni radnik odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima (1974.) i Ordenom rada s crvenom zastavom (1987.), a za višegodišnji rad i značajan doprinos razvoju Univerziteta u Sarajevu dobio je Plaketu Univerziteta s diplomom (1985.). Nosilac je počasnog zvanja “profesor emeritus” i drugih javnih priznanja i zahvalnica.

Prvi korpus Armije RBiH

Prvi korpus Armije BiH dobitnik je kolektivne Šestoaprilske nagrade za veličanstvenu odbranu grada Sarajeva i BiH od agresije u Odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. godine. Jedinice ARBiH i jedinice Prvog korpusa ARBiH su zajedno s drugim bh. patriotima, braneći grad Sarajevo a time i domovinu od agresije, odbranili najveće ljudske i civilizacijske vrijednosti multietničkog društva i dugovječnu tradiciju suživota, međunacionalnu i međuvjersku toleranciju. U odbrani je učestvovalo 80.000 vojnika, koliko je imao 1. korpus. Poginulo ih je 6.798, a 6.531 muškarac i žena su postali lakši ili teži invalidi. U ime 1. korpusa ARBiH nagradu su primili generali Vahid Karavelić i Nedžad Ajnadžić, Damir Hajrulahović, sin rahmetli generala Mustafe Hajrulahovića, te Behaudin Bašović, prvo šehidsko dijete. “Ponosni smo na ovu nagradu. Ovo nije priznanje samo 1. korpusu, već cijeloj Armiji BiH”, kazao je general Karavelić, dodajući da je odbranom grada Sarajeva odbranjena i BiH.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2007. godinu

Dobitnik pojedinačne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2007. godini:

akademik Božidar Matić

Dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2007. godini:

Pedijatrijska klinika KCUS-a
akademik Božidar Matić

Rođen je 8. septembra 1937. godine u Bogatiću u Srbiji. U BiH je trajno nastanjen od 1941. godine. Božidar Matić je autor 84 naučna rada iz oblasti procesne tehnologije, autor je dviju knjiga, bio je na čelu privrednog giganta “Energoinvesta”, istaknuti je društveno-politički radnik, član Svjetske fondacije za inovacije. Prof. dr Božidar Matić je profesor sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta. Predsjednik je Akademije nauka i umjetnosti BiH. Za svoj naučni rad u procesnoj tehnologiji prije 34 godine dobio je 27-julsku nagradu, što se smatra najvećim društvenim priznanjem u BiH. Od tada do danas Matić daje doprinos ukupnom razvoju grada Sarajeva i BiH.
Pedijatrijska klinika KCUS-a
Osnovana je 1947. godine na lokalitetu “Jezero” kao prva specijalizirana stacionarna institucija za liječenje djece u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, sa kapacitetom od 60 kreveta. Kako su potrebe za kapacitetom kreveta rasle, tako je i Klinika postepeno postajala veća te je 1991. imala 250 postelja za pacijente i majke pratilje. Početkom rata u BiH i gradu Sarajevu u maju 1992., zbog posljedica bombardovanja, Klinika se preselila na lokalitet Koševo. Od januara 1996. Klinika je locirana u zgradi za dijalizu, nuklearnu medicinu Prve interne klinike gdje je i danas. Trenutno, ova visoko specijalizirana tercijarna institucija (jedna od najvećih organizacionih jedinica KCU Sarajevo) funkcionira sa kapacitetom od 90 kreveta + devet intenzivne njege, posljednjih godina kontinuirano sa 130-140 posto iskorištenosti kapaciteta. Osoblje Klinike čini 33 specijalista pedijatra, šest specijalizanta, dva sekundaraca, dva psihologa, šest viših medicinskih i 116 srednjih medicinskih sestara uz radnike pomoćnih službi. Ova visoko tercijarna jedinstvena ustanova u zemlji nudi znanje i iskustvo plemenite umjetnosti medicine studentima medicine, stomatologije i Visoke zdravstvene škole, kao i specijalizantima, subspecijalistima na profesionalnoj edukaciji.