Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2007. godinu

Dobitnik pojedinačne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2007. godini:

akademik Božidar Matić

Dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2007. godini:

Pedijatrijska klinika KCUS-a
akademik Božidar Matić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Rođen je 8. septembra 1937. godine u Bogatiću u Srbiji. U BiH je trajno nastanjen od 1941. godine. Božidar Matić je autor 84 naučna rada iz oblasti procesne tehnologije, autor je dviju knjiga, bio je na čelu privrednog giganta “Energoinvesta”, istaknuti je društveno-politički radnik, član Svjetske fondacije za inovacije. Prof. dr Božidar Matić je profesor sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta. Predsjednik je Akademije nauka i umjetnosti BiH. Za svoj naučni rad u procesnoj tehnologiji prije 34 godine dobio je 27-julsku nagradu, što se smatra najvećim društvenim priznanjem u BiH. Od tada do danas Matić daje doprinos ukupnom razvoju grada Sarajeva i BiH.

 

Pedijatrijska klinika KCUS-a

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Osnovana je 1947. godine na lokalitetu “Jezero” kao prva specijalizirana stacionarna institucija za liječenje djece u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, sa kapacitetom od 60 kreveta. Kako su potrebe za kapacitetom kreveta rasle, tako je i Klinika postepeno postajala veća te je 1991. imala 250 postelja za pacijente i majke pratilje. Početkom rata u BiH i gradu Sarajevu u maju 1992., zbog posljedica bombardovanja, Klinika se preselila na lokalitet Koševo. Od januara 1996. Klinika je locirana u zgradi za dijalizu, nuklearnu medicinu Prve interne klinike gdje je i danas. Trenutno, ova visoko specijalizirana tercijarna institucija (jedna od najvećih organizacionih jedinica KCU Sarajevo) funkcionira sa kapacitetom od 90 kreveta + devet intenzivne njege, posljednjih godina kontinuirano sa 130-140 posto iskorištenosti kapaciteta. Osoblje Klinike čini 33 specijalista pedijatra, šest specijalizanta, dva sekundaraca, dva psihologa, šest viših medicinskih i 116 srednjih medicinskih sestara uz radnike pomoćnih službi. Ova visoko tercijarna jedinstvena ustanova u zemlji nudi znanje i iskustvo plemenite umjetnosti medicine studentima medicine, stomatologije i Visoke zdravstvene škole, kao i specijalizantima, subspecijalistima na profesionalnoj edukaciji

 

 

 

 

 

.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2006.godinu

Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2006. godini se dodjeljuje sljedećim pojedincima:

1. Hasija Borić
2. Milorad Gačina
3. Petar Vidić

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2006. godini se dodjeljuje sljedećim kolektivima:

1. Hor/zbor „PONTANIMA“
2. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu
3. Javna ustanova Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu
4. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – KLINIKA ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU
5. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine
6. “ORTOSAR” d.o.o. za izradu ortopedskih pomagala

 

Hasija Borić, glumica Narodnog pozorišta u Sarajevu

m_8

Hasija Borić, članica Drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, trideset godina djeluje na afirmaciji bosanskohercegovačke teatarske umjetnosti i među nama i u svijetu. Visoki estetski rezultati njezinog umjetničkog angažmana predstavljaju poseban doprinos kulturnoj emancipaciji našega grada i naše zemlje. Rodila se u Jajcu, školovala se i usmjerila ka scenskoj umjetnosti u Sarajevu, a znanja proširila u Londonu i Wroclawu. Igrala je i režirala u Splitu, Zagrebu i Beču. Promovira naš grad gostovanjima po domovini, a Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu predstavila je brojnim uspjesima na daskama koje život znače, od Hrvatske i Srbije, preko kontinentalne Evrope i Skandinavije do Amerike. Uz uspjehe je vezala brojne nagrade. Svoj talent, stečena znanja i iskustva pretočila je u iskrene i ubjedljive nastupe kojima danas oplemenjuje sarajevsku teatarsku scenu. Njezin angažman se ne zaustavlja u glumačkom izrazu. Hasija Borić istovremeno prenosi kulturu govora, piše, režira, producira i organizira. Neumornom kreativnom energijom potiče duhovnu obnovu Bosne i Hercegovine čineći vrhunska umjetnička postignuća dostupnim svima. Putujućem teatru koji nosi njezino ime dodijelila je misiju promocije pozorišne umjetnosti u svim sredinama i to u duhu humanosti i vedrine. Građani Grada Sarajeva su prepoznali umjetnička postignuća i angažman Hasije Borić i dodjeljuju joj Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Milorad Gaćina, šahovski stručnjak i entuzijasta

 

m_7

Milorad Gaćina, po profesiji pravnik, posvetio je svojih 50 godina organiziranog amaterskog djelovanja šahu u Sarajevu i Bosni Hercegovini. Osnivač je i jedan od glavnih tvoraca Šahovskog kluba «Bosna». Skoro pola stoljeća inicira i učestvuje u konituniranom razvoju Kluba, bilo kao šahista, član stručnog štaba ili predsjednik Kluba. Monografije Šahovskog kluba «Bosna», četverostrukog evropskog šampiona, izdavane povodom obilježavanja bitnih godišnjica djelovanja, potpisuje upravo Milorad Gaćina. Prije punih 40 godina pokrenuo je i Šahovsku školu «Bosna», a time i organiziranu edukaciju u šahu u BiH. Šahovski je pedagog kojem su se s lahkoćom i entuzijazmom priklanjale generacije mladih i znalac čiji šahovski priručnici i knjige u posljednjih trideset godina doživljavaju ponovljena izdanja. Na Međunarodnom šahovskom turniru – «BOSNA OPEN» održanom već 35 puta, sa rejtingom između tri prva u svijetu, takmičila su se najveća svjetska šahovska imena, a turnir je nezamisliv bez predanog rada njegovog inicijatora i dugogodišnjeg organizatora Milorada Gaćine. Neograničen interes za sve što je šah doveo ga je do licence međunarodnog suca FIDE i jedinog nosioca zvanja FIDE organizatora. Svoj doprinos afirmaciji i promociji šaha dao je i kao dugogodišnji sportski novinar i dopisnik šahovskih rubrika mnogih dnevnih listova i časopisa na tlu bivše Jugoslavije. Zbirka pjesama i aforizama svjedoči Milorada Gaćinu kao pjesnika, a njegove kompozicije su i danas dio arhiva Radija Bosne i Hercegovine. Posljednjih decenija dobio je više sportskih i društvenih priznanja, a danas mu sugrađani dodjeljuju i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

 

Akademik fra Petar Perica Vidić, slikar i humanista

m_petar

Jedna je njegova likovna dimenzija. Inspiriran prirodom, stvara kompozicije asocijativne apstrakcije, imaginarne pejzaže prepoznatljive kolorističke fantazije i vedrine, kojima iskazuje vlastito umjetničko i duhovno poimanje svijeta, svijeta životne radosti i idealizma kao bitne odrednice svoje ličnosti. Fra Perica Vidić organizator je i sudionik mnogih kulturnih i umjetničkih događanja u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Izlagao je na pedeset samostalnih i grupnih izložbi sa zapaženim priznanjima i pohvalama. Svojim cjelokupnim umjetničkim opusom i utjecajem na savremenu likovnu umjetnost posljednjih decenija, dao je izuzetan doprinos u oblasti kulture i umjetnosti Gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini i postao redovan član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Druga dimenzija fra Petra Perice Vidića njegov je humanizam: nenametljivo i nesebično pomaganje i vjernost ljudima u nevolji – starima, bolesnima, siromašnima, a posebno djeci u teškom periodu opsade Sarajeva kada je bio gvardijan Samostana sv. Ante na Bistriku. Gostovanja na izložbama van zemlje tokom agresije koristio je da prenese svijetu istinu o Sarajevu, da prikupi pomoć i ponovno se vrati «tamo gdje pripada» među sugrađane i susjede na Bistriku. Prihod od prodanih djela i danas redovno poklanja u humanitarne svrhe, a najčešće učenicima i studentima za školovanje. Danas je njegov atelje na Bistriku utočište umjetnicima: mladima za poticaj njihovim mogućnostima i sklonostima, a starijima kao mjesto smirenja u druženju s dobrim čovjekom Bistrika – fra Pericom. Građani Grada Sarajeva su prepoznali umjetnička postignuća i angažman fra Petra Perice Vidića i dodjeljuju mu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu

Institut za hidrotehniku danas je privredno društvo čija je djelatnost naučnoistraživački i visoko stručni rad u oblasti voda i okoliša za potrebe različitih klijenata, na tržišnim principima. U svom radu Institut se oslanja na više od pedeset godina dugu tradiciju koju su, kroz različite oblike postojanja Insitituta i u različitim periodima, izgrađivali naučnici i stručnjaci. Znanja i iskustva iz oblasti racionalne i primijenjene hidromehanike, komunalne i procesne hidrotehnike, hemije i biologije voda i drugih oblasti, stjecali su rješavajući konkretne probleme po zahtjevima klijenata i radeći naučnoistraživačke projekte za potrebe zajednice. Naslijeđe ovoga rada je zavidan fond tehničke dokumentacije i podataka. Stečeno iskustvo se danas kombinira s novim tehnologijama, a orijentacija ka međunarodnim izvorima finansiranja osigurava kontinuitet u razvoju naučnoistraživačkog rada. U posljednjih nekoliko godina Institut radi na projektima koje finansira Okvirni program Evropske komisije za naučni rad. Istraživanja su usmjerena na rješavanje konkretnih okolinskih problema u regiji, a njihovi rezultati mogu imati široku primjenu u Bosni i Hercegovini. Obnavljanje i saradnja s brojnim naučnoistraživačkim institucijama iz Evrope i okruženja u realizaciji ovih projekata osiguravaju razmjenu iskustava, transfere znanja i pristup tržištu. Multidisciplinarni tim obučen za tržišne i međunarodne komunikacije sastavljen je od naučnika i stručnjaka koji svoja znanja kroz nastavu prenose studentima Univerziteta u Sarajevu i doprinose uvođenju bolonjskog procesa u visokoškolsko obrazovanje. Građani Sarajeva dodjeljuju Insititutu za hidrotehniku Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Javna ustanova Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu
Tokom svog desetogodišnjeg djelovanja, Prva bošnjačka gimnazija je kvalitetom i sadržajnošću nastavnih i vannastavnih aktivnosti uvela i primijenila najnovije evropske standarde, dosegla nivo najprestižnije gimnazije u Bosni i Hercegovini i postala članica Cambridge međunarodnog centra, edukacijske mreže 150 država, s međunarodno priznatom diplomom. Slogan škole «Takmičite se u dobru» nosi u jednoj rečenici ideju vodilju koja je utkana u obrazovno-odgojni proces škole, koja učenicima znači drugi dom. Osnovni ciljevi u domenu edukacije škole su razvijanje lične sposobnosti i sklonosti učenika, te njihovo osposobljavanje za samostalan i timski rad uz upotrebu savremenih učila, kompjutera i stranih jezika. Osnovni ciljevi u domenu odgoja su razvijanje samopouzdanja, slobode duha, tolerancije, te podsticanje akcije i kreativnosti, kao i razvijanje svijesti o vlastitim vrijednostima, njegovanje vlastite kulture i religije, te pravedno i humano procjenjivanje ljudi, stvari i pojava. Ovo je škola koja prihvaća stvaralaštvo mladih kao načelo zajedničkog djelovanja učenika i nastavnika koji su školi savjetodavci i koji pomažu mladima da se snađu u današnjim uvjetima razvoja društva i nauke i prebrode razvojne krize savremene mlade generacije. Učenici Prve bošnjačke gimnazije pobjeđuju na međuškolskim takmičenjima, ostvaruju najbolji prosjek ocjena i imaju najmanji broj izostanaka s nastave. Prepoznaju se kao izvanredni studenti na domaćim i prestižnim univerzitetima cijelog svijeta. Škola zajednici prepušta mlade ljude sigurne u sebe, svjesne svoga znanja i odgovorne da ono bude upotrijebljeno za ciljeve dobra.

KLINIKA ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU
Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

Klinika za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, sada vrhunski organizirana i opremljena ustanova, sljednik je dvije ratne klinike: Klinike za ortopediju i Traumatološke klinike, koje su tokom agresije bile glavni, a na početku i jedini, punktovi za prijem, zbrinjavanje i kompletan medicinski tretman ranjenih i povrijeđenih građana našega grada. Podvizi liječnika i drugog medicinskog osoblja koji su radili u nemogućim uvjetima u ratnom periodu postali su poznati širom svijeta. Sama Klinika je više puta granatirana, ali nijednog momenta nije prestala s radom, a mobilni timovi su upućivani u pomoć nastradalima na ratištu. Danas je to kolektiv koji pored svoje redovne dijagnostičko-terapeutske djelatnosti veliku pažnju posvećuje razvoju i stručnoj edukaciji kadra, te naučnoistraživačkom radu, pa je svrstana u sam vrh među sličnim ustanovama u Evropi. Prenosi svoja znanja i razmjenuje iskustva, posebno njegujući timski rad, sa stručnjacima iz drugih centara u zemlji i inozemstvu. Nemjerljiv je doprinos Klinike u osposobljavanju invalidnih osoba za nastavak normalnog života. Uvjeti za uspješno liječenje i boravak pacijenata na Klinici su na visokom nivou, a stručnost i profesionalnost nadopunjene su ljubaznošću i humanim odnosom prema pacijentima. I dalje se formiraju mobilni timovi, ali sada odlaze u humane misije pomoći nastradalima u cijelom svijetu. Građani Sarajeva dodjeljuju Klinici za ortopediju i traumatologiju Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine

m_c_5

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, dosadašnjim radom i ulogom u društvu, već 60 godina ostvaruje svoju kulturnu, obrazovnu i naučnu misiju. Poslije razaranja Vijećnice, kada je glavnina dragocjenog fonda bila uništena, u izuzetno teškim ratnim i poratnim uvjetima, njezini radnici su uspjeli rekonstruirati značajan dio kolekcija i obnoviti vitalne funkcije, a prije svega funkcije državne i centralne matične biblioteke. Danas ova kuća uspješno predstavlja Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim strukovnim organizacijama i promovira bosanskohercegovačku knjigu u svijetu. Svoju funkciju univerzitetske biblioteke posljednjih godina osvježila je ostvarivanjem pristupa nekim od najrelevantnijih svjetskih baza podataka. Korištenje građe je dostupno i putem stalnih čitaonica, kroz saradnju s nacionalnim bibliotekama i srodnim institucijama putem međubibliotečke pozajmice, ali i putem internet pretraživanja. Biblioteka kontinuirano radi na osposobljavanju kadrova za brojne zahtjevne obaveze koje im se nameću u informacijskom okruženju i potrebi primjene digitalne tehnologije u očuvanju i prezentaciji kulturnog naslijeđa. I pored složenih statusno-finansijskih problema ova institucija uspješno izvršava svoje ciljeve i jedno je od uporišta progresivnog nastojanja u obnovi zajedničkog života u Bosni i Hercegovini i simbol multietičnosti i mulitkulturalnosti BiH i Sarajeva. Za ova dostignuća pristigla su međunarodna i domaća strukovna priznanja, a građani Sarajeva dodjeljuju Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

 

“ORTOSAR” , privredno društvo za izradu ortopedskih pomagala

m_6

Suočena s tragičnim posljedicama ratnih ranjavanja: trajnim invaliditetom velikog broja sugrađana, grupa humanista i entuzijasta 1993. godine uspijeva u nemogućim uvjetima započeti izradu ortopedskih pomagala i pružiti besplatnu pomoć sugrađanima invalidima. Poslije perioda mukotrpnog traganja za stvaranjem uvjeta za kvalitetno redovno djelovanje „OrtoSar“ je od prije nekoliko godina privredni subjekt čija se djelatnost razvija iznad osnovne i do tada prepoznatljive. Neprestanim praćenjem savremenih dostignuća, tehničkog i tehnološkog razvoja u oblasti, permanentnom edukacijom u domaćim i inozemnim ustanovama, nabavkom najsavremenije opreme i neophodnih repromaterijala, te u novim, po svim evropskim standardima opremljenim prostorima, započinje uspon ovog kolektiva, kojeg pored neupitne stručnosti odlikuje humanost, mladost, entuzijazam i ljubav prema čovjeku i poslu. Danas društvo ima na raspolaganju savremenu ambulantu i školu hoda s potrebnom pratećom opremom, proizvodnu liniju s kompletnom opremom i alatima, te prateće prostore za prijem, informacije edukacije, poslovanje i dr. Pored osnovne djelatnosti, izrade ortopedskih i drugih vrsta pomagala, ostvaruje suradnju i distributer je pomagala u oblastima protetike, ortotike, rehabilitacijskih programa, antidekubitalnih programa, štaka, štapova, steznika i drugih pomagala. Za pomoć i podršku invalidskom sportu dobilo je mnoge zahvalnice, a za rezultate u radu ponosi se značajnim priznanjem Međunarodne asocijacije Direkcija poslovne inicijative «Zlatna zvijezda» za kvalitet, tehnologiju, menadžment i inovacije iz prošle godine. Građani Sarajeva dodjeljuju «OrtoSar» društvu za izradu ortopedskih pomagala Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

 

Zbor/hor „PONTANIMA“

m_9

Nastao je 1997. iz poslijeratne potrebe ljudi Bosne i Hercegovine za liječenjem ratnih trauma, za pomirenjem, razumijevanjem i povezivanjem. Koristi mirovni potencijal religija BiH za svoju misiju, naspram instrumentalizaciji religija za ratne i političke potrebe. Stvorio je simfoniju ibrahimskih/abrahamskih/avramskih religija kao projekat koji je tipičan i unikatan duhovni proizvod Bosne i Hercegovine i grada Sarajeva, a u globalizacijskim trendovima je paradigma koja naznačuje perspektivu našega svijeta. Čine ga ljudi iz svih religija i svjetonazora u gradu, i po svom sastavu je svjedok vizije života pomirene, sretne i kreativne Bosne i Hercegovine. Svojom misijom oduševio je i nadahnuo ljude, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego diljem svijeta. U deset godina svoga djelovanja nastupao je 248 puta, i to u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji upravo na područjima i u vrijeme gdje je poruka PONTANIME bila najpotrebnija. Kao najbolji ambasador predstavljao je BiH u svijetu. Zbor PONTANIMA je u deset godina postojanja uživao nepodijeljenu podršku entiteta i BiH, a kao najreprezentativniji projekat BiH predstavljen je najvišim gostima BiH i predstavljao je BiH na značajnim međunarodnim događajima. Uz vrhunski kvalitet izvođenja na programu je PONTANIMA imala više od 150 kompozicija. Pokretač je muzičkog stvaralaštva u BIH. Za PONTANIMU su pisane brojne nove kompozicije i muzički aranžmani, a s PONTANIMOM su sarađivali vrhunski umjetnici BiH. PONTANIMA i jedan od njezinih osnivača su dobitnici svjetskih priznanja za mir.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2005. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva se dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima, za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim oblastima političkog i društvenog života i rada, za kontinuirani rad ili za izuzetna djela priznata u oblasti privrede, nauke, kulture, odgoja i obrazovanja, tehnike i tehnologije, sporta, zdravstva i socijalne zaštite, zaštite čovjekove sredine i u drugim oblastima rada i stvaralaštva, bez obzira na godinu njihovog ostvarenja, a koji doprinose ukupnom unapređenju i razvoju Grada Sarajeva.

Na osnovu Statuta Grada Sarajeva, Gradsko vijeće, na sjednici održanoj 29. 03. 2005. godine, na prijedlog Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, donijelo je Odluku o dodjeli Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2005. godini. Dodijeljeno je 5 pojedinačnih i 5 kolektivnih nagrada. Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva i ove godine imao je težak zadatak da, između skoro sto prijava, predloži Gradskom vijeću kandidate za nagradu. Odborom je predsjedavala gđa Vesna Filipović, a njen zamjenik je bio gosp. Nihad Imamović, oboje vijećnici u prethodnom sazivu Gradskog vijeća. Iz reda vijećnika članovi Odbora su bili i gđa Milica Jauz i gđa Aleksandra Softić, te gosp. Mustafa Cuplov, gosp. Edhem Biber i gosp. Anto Zelić. Iz reda istaknutih javnih radnika u Odboru su djelovali: gđa Ðurđica Raicher – Šišul i gđa Dženana Tanović- Hamzić, te gosp. Kemal Grebo, gosp. Tvrtko Kulenović, gosp. Muriz Spahić i gosp. Mirza Dilić.

Pojedinačne nagrade

  • Jovan Divjak
  • prof. dr. Zdravko Grebo
  • Tomislav Grizelj
  • Senad Hadžifejzović
  • Nermina Kurspahić

Kolektivne nagrade

  • Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»
  • Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju
  • Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo
  • Sarajevo film festival
  • Vlada Kantona Sarajevo 2003-2006.

Pojedinačne nagrade

gosp. Jovan Divjak

divjak

General – džentlmen (ali i general na «nišanu i tapetu»). Omiljen među vojnicima. Tokom opsade našeg grada hrabro se borio na svim frontovima oko Sarajeva, ali bio je i značajan učesnik «duhovnog otpora grada».
Bivši general dobitnik je Ordena Legije časti jer je u vrijeme agresije na Sarajevo i BiH gajio ideal jedne jedinstvene zemlje, koju je priznala međunarodna zajednica i koja se borila za svoj integritet i nastojala da se izgradi na osnovu bogatstva različitih kultura i naroda.
Jovan Divjak je popularan širom svijeta, posebno u Francuskoj. U Parizu je prošle godine na francuskom jeziku objavljena knjiga razgovora pod naslovom «Sarajevo mon amor», koja je iste godine promovirana i u Sarajevu u organizaciji Francuskog kulturnog centra.
Jovan Divjak se posebno založio za sudbinu djece – najvećih žrtava agresije. Osnovao je i ugradio sebe u Fondaciju “Obrazovanje gradi BiH”. Već deset godina Fondacija vodi brigu kako bi se djeci bez jednog ili oba roditelja pružila moralna i materijalna pomoć sa željom da im se, putem kvalitetnog obrazovanja, otvori perspektiva za samostalan uspješan život.
Anketa Fondacije je pokazala da mladi brzo gube motiv za učenje i da teško formiraju projekciju u budućnost.
Anketa provedena među stipendistima je, također, pokazala da manji dio redovno čita knjige, posjećuje pozorište, kino dvorane ili koristi internet.
A Jovan Divjak bi najradije sa svakim od njih otišao u pozorište, na koncert, razgovarao o pročitanoj knjizi…
Kratak rezultat desetogodišnjeg rada: 200 stipendista Fondacije završilo je srednju školu, a četrdeset mladih ljudi već s fakultetskom diplomom oplemenjuju našu zajednicu.
Građani koji su potpisali prijedlog za gosp. Jovana Divjaka, njih 102, napisali su:
«… kad god prođe ulicama Sarajeva, a rado to čini, Jovan Divjak svaki čas zastajkuje da se pozdravi s ljudima koji mu, kao što su to činili sve ratne i poratne godine, prilaze, pružaju ruku, grle se. Jovan Divjak, ma gdje da je rođen, jeste po svemu građanin Sarajeva i nema nikakve sumnje – jedan od najpopularnijih, jedan od «najsarajevskijih» Sarajlija.«
Građani Grada Sarajeva su prepoznali patriotizam, hrabrost, moral, a iznad svega njegov humanizam.
gosp. Jovan Divjak:
«Počastvovan sam da se na 60. godišnjicu pobjede nad fašizmom nalazim među onima koji primaju najveće društveno priznanje slobodarskog Grada Sarajeva.Zahvaljujem građanima Sarajeva koji su me predložili, te Komisiji i Gradskom vijeću na nominaciji za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.Ova nagrada pripada onima koji zajedno sa mnom na direktan i indirektan način pomažu djecu žrtava agresije da prevaziđu njegove posljedice. Sretan sam što pripadam Gradu Sarajevu i njegovim građanima

 

gosp. Zdravko Grebo

c_grebo

Dr. Zdravko Grebo redovni je profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu. Osnivač je i direktor Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu i koordinator tri međunarodna postdiplomska kursa. Dr. Grebo je i naučni sekretar Odbora za pravne nauke Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Osnivač je i član nevladinih organizacija. Njegovo ime se veže uz Helsinški parlament građana, SOROŠ Fondaciju BiH, Pravni centar.
Član je domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja i brojnih nevladinih organizacija. Član je Državne komisije za saradnju s UNESCO-m. Član je Predsjedništva Regionalnog dokumentacionog centra za istraživanje ratnih zločina.
Dobitnik je nagrade Evropskog kluba rektora za mir i protiv ksenofobije 1993. (Conference of European Rectors), Medalje za slobodu od straha Franklin Roosevelt Fondacije 1994. (The Franklin D. Roosevelt Four Freedom Awards).
Dobitnik je Ordena Vlade Republike Francuske, 2002. – Palm Academic Award. Dobitnik Zlatne značke i počasni član Međunarodne lige humanista 2004.
Autor je knjiga, naučnih i autorskih radova, filmova, osnivač i urednik medijske i izdavačke kuće, voditelj izdavačkih projekata, i čak producent audioprojekata.
Svestrani intelektualac i jedan od najutjecajnijih i najuglednijih aktivista civilnog društva. Nemjerljiv je njegov napor da za vrijeme opsade Sarajeva svijet sazna istinu i preuzme akciju prekida agresije i spašavanja Grada i njegovih građana.

Građani koji su predložili Zdravka Grebu napisali su:

«Ako bi neko pokušao da dijagnosticira genius loci predratnog, ratnog i poratnog Sarajeva, ako bi tražio osobu u kojoj su se grčevi i nedoumice, dometi i naprezanja Grada sublimirali, došao bi do Zdravka Grebe.
…Sarajevo ima dosta mislećih ljudi, većina njih svoje misli čuva za sebe i ima pravo na to. Grebo tjera druge da misle i u tome je vrijednost njegovog višedecenijskog i vrlo konsekventnog angažmana

U Sarajevu je dovoljno reći: Zdravko Grebo i svi znaju.

gosp. Tomislav Grizelj

grizelj

Rad i djelovanje Tomislava Grizelja vezani su za Sarajevo više od tri decenije. Direktno je učestvovao u gasifikaciji grada Sarajeva, izradi i održavanju mašinskih postrojenja za potrebe ZOI 84. Tokom agresije i nakon nje, učestvovao je u hitnim sanacijama i obnovi Sarajeva, ali i cijele BiH. Sponzorirao je Konferenciju o obnovi Sarajeva 1994. godine.

Već 1991. godine je proglašen za menadžera godine Republike Bosne i Hercegovine.
Na čelu je kompanije koja je uz vlastiti know how pokrenula proizvodnju za termoenergetiku, gasnu tehniku, tretman i transport vode. O firmi «Grizelj» mogli bi posebno pričati: o svim standardima sigurnosti, kvalitetu, upravljanju okolišom koje je postigla, obrazovanju uposlenih, međunarodnim priznanjima, ali dovoljno je reći da proizvodi iz ove firme znače direktnu supstituciju uvoza.
Autor je i koautor i učestvovao je u izradi brojnih standarda, stručnih knjiga, publikacija iz oblasti u kojoj djeluje, a posebno naglašavamo upravljanje okolišom.
Dobitnik je priznanja Menadžer godine Kantona Sarajevo 2000., Federacije BiH 1997. i 1999. Najmenadžer 2002 BiH, a zatim i Menadžer decenije 2002.
Svoju vezu sa zajednicom je produbio kroz djelovanje u sportskim, kulturnim udruženjima i obrazovnim ustanovama. Njegovo ime je vezano uz Nogometni klub «Omladinac», NK «Napredak», a posebno uz «Sarajevske mažoretkinje» čiji je osnivač i pokrovitelj.
Svojim privrednim i društvenim angažmanom promovira Sarajevo u zemlji i svijetu. Godine 2004. postao je i član Historical Society WHO is WHO.
Dobar dio svog vremena posvećuje društvenom angažmanu i nesebično doprinosi općem dobru putem niza asocijacija. Izdvajamo sljedeće: jedan je od osnivača i potpredsjednik Ekonomsko- socijalnog vijeća F BiH, član je ili vrši odgovornu dužnost u organizacijama poslodavaca, privrednim komorama, strukovnim udruženjima, a bio je član Buldožer komisije gdje je dao veliki doprinos u uklanjanju zakonskih prepreka, ubrzavanju donošenja zakona za stvaranje boljeg socijalno-ekonomskog ambijenta u BiH.
Građani Sarajeva dodjeljuju mu Šestoaprilsku nagradu.

gosp. Tomislav Grizelj:

«Poštovane dame i gospodo,
Velika mi je čast i zadovoljstvo biti dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Ovo za mene najdraže i najznačajnije priznanje je veliki podsticaj, ali i obaveza da kao privrednik, poslodavac i humanista svojim radom budem uzor generacijama koje dolaze.
Zahvaljujem svima koji su prepoznali moje rezultate rada i dodijelili mi ovo visoko priznanje, kao i svojoj obitelji koja me je podržala da budem to što jesam, vaš Tomo. Hvala.»

gosp. Senad Hadžifejzović

senad

Ko je mogao pretpostaviti da će dječak, koji je već sa 12 godina objavio svoj prvi novinarski članak, danas iza sebe imati takvu novinarsku karijeru i konačno biti nositelj projekta, urednik i voditelj najgledanije informativne emisije u BiH: emisije Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem na NTV Hayat.

Nije čudo: prije nego li je diplomirao studij žurnalistike na Fakultetu političkih nauka 1984. imao je objavljenih više od 800 tekstova, članaka, reportaža, komentara, a na radiostanicama već stekao iskustvo reportera, voditelja i urednika.
Do specijalizacije za televizijsku i dokumentarnu režiju na Filmskoj akademiji u Pragu 1997. godine profesionalno je radio za Radio Sarajevo gdje se okušao kao reporter voditelj i najmlađi urednik te već počeo dobivati profesionalna priznanja.
Potkraj osamdesetih, inicirao je i postigao izuzetnu popularnost emisijama Omladinskog programa i “Pet do dvanaest” JRT-a. Prvi TV talk show uživo s direktnim uključivanjem gledatelja “HadžiFace to Face” na prostorima bivše Jugoslavije pokrenuo je, uređivao i vodio upravo Senad Hadžifejzović.

“Face to Face” obnovljen je 1996. do 1998. i u obje godine dobio je priznanje Saveza novinara BiH za najbolje TV ostvarenje u BiH.
Godine 1991. proglašen je za TV ličnost godine i postao najmlađi urednik i voditelj Dnevnika Televizije Sarajevo, ali i šef deska, reporter, specijalni izvještač s ključnih političkih događaja. Dnevnik je uređivao do polovine 2000. godine i tako, zahvaljujući svojoj objektivnosti, postao jedini urednik koji je radio ovaj posao prije, u toku i poslije agresije…

Godine 1993. ga je strukovno udruženje proglasilo najboljim novinarom u BiH.
Tri godine je izvještavao za Radio France International iz opsjednutog Sarajeva.
Poslije usavršavanja u Americi za izvještavanje o izborima, 1996. godine imenovan je za glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa TV BiH. Uredničke i menadžerske poslove u TV BiH obavljao je do 2000. godine, kada je, bez obrazloženja, smijenjen, iako je vratio finansijsku stabilnost i popularnost ovoj kući, a 1999. Savez novinara proglasio ju je najboljom televizijom u BiH.

Bez stalnog angažmana, 2002. godine objavljuje knjigu «Rat uživo», kompilaciju svih razgovora koje je autor vodio uživo sa ključnim akterima rata u BiH. Udruženje izdavača BiH 2003. godine proglašava je najboljom knjigom iz oblasti publicistike.
Sav prihod od prodaje knjige «Rat uživo», koja je promovirana u 105 gradova u zemlji i inozemstvu, uplaćuje se Fondaciji za školovanje djece iz Srebrenice čiji je osnivač Senad Hadžifejzović. Dobitnik je međunarodnog priznanja Plakete Linus Pauling u 2004. godini koju dodjeljuje Internacionalna liga humanista.

gđa. Nermina Kurspahić

nerminaNermina Kurspahić je glavni i odgovorni urednik ugledne revije za kulturu «Odjek». Revija kojom se oplemenjujemo za mišljenja najznačajnijih i najuglednijih intelektualaca i pisaca današnjice, ali i prošlosti, zahvaljujući predanom angažmanu svoje urednice, izlazila je sve vrijeme opsade Sarajeva.

Angažirane tekstove, o fenomenima i problemima koji su doveli do rata na Balkanskim prostorima, kritika je obilježila kao “prepoznatljive po jasnom odrješitom stavu, po hrabrosti i vrlo neposrednoj i vrlo intenzivnoj spisateljsko-emocionalnoj ‘voltaži’ riječi, ali i punoj odgovornosti prema onom o čemu piše.” Njezin intelektualni i književni angažman svrstava je u red «najangažiranijih i najuglednijih bosanskohercegovačkih intelektualaca», čije mišljenje se uvažava i smatra relevantnim.

Već tokom studija na Odsjeku za opću književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Nermina Kurspahić počela je objavljivati tekstove, eseje, kritike, kraće studije u književnim i umjetničkim časopisima sa područja cijele bivše Jugoslavije, ali i izvan nje. Njezini tekstovi su objavljivani u časopisima “Maske” iz Ljubljane, “Scena” iz Novog Sada, “Ladus” iz Beograda, “Oko” iz Zagreba, “Borba”, “Oslobođenje”, “Književne novine”, “Lica”, “Odjek” i dr. Piše teatarsku kritiku, eseje o pozorištu i drami koje objavljuje u Italiji, Francuskoj i Engleskoj. Ubrzo postaje jedan od najuglednijih likovnih kritičara. Otvara mnoge izložbe domaćih i svjetski poznatih umjetnika.

Nermina Kurspahić objavila je «Hijatus», knjigu eseja, 1994., «Iščezavanje plavih jahača, roman 1995., «Sarajevski ratni pogledi», knjiga eseja, 1996., «Skoro će i tebi kraj», 1999.., Likovna kazivanja 2001. Knjiga «Hijatus» 2000. godine doživjela je izdanje na engleskom jeziku u Londonu.
Na anonimnom konkursu “Preporoda” za originalni dramski tekst Kurspahićeva je dobila prvu nagradu fondacije «Alija Isaković» za dramu “All On Bord”.
Angažirana je u Međunarodnoj asocijaciji likovnih kritičara AIC. Članica je Društva pisaca BiH i PEN-a BiH.
Građani Sarajeva zahvaljuju joj Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

gđa. Nermina Kurspahić:

«Poštovane i poštovani,
Za sve što radi ili stvara čovjek postoje standardi. Standardi se u ljudskom sistemu vrijednosti najčešće usklađuju sa etičkim ili estetskim principima, ili sa oba. Sve, pa i nagrade, smišljene da bi se pojedincima, grupama izrazilo poštovanje, dalo do znanja da ono što rade ima nekog smisla, odjeka, sve, dakle, ima svoje mjesto na imaginarnoj vrijednosnoj skali. Tako promatrano, sve nagrade, mada u intenciji iste, nisu iste. Kao što i svaki rad, ljudska, pojedinačna aktivnost nisu isti. ‘Postoje, standardi u odavanju počasti’, veli Susan Sontag. Ali, prije toga postoje standardi ljudskog djelovanja, rada, mišljenja. Kada se taj, nečiji standard prepozna sa nivoa gdje su standardi nagrada zadovoljeni, onda, smatra se, zadovoljeni su osnovni principi nagrađivanja.
Ne želim da sudim o svom radu, djelovanju, mišljenju – čini mi se sve to bilo je predmetom prosudbe i ove nagrade, ali mogu da sudim o nagradi. Mogu da je prepoznam u moru drugih, sličnih, ili različitih, kao nešto što je uspostavljeno na vrijednostima koje duboko poštujem. Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva doživljavam višestruko vrijednom. U njenom ‘semantičkom obolu’, formiranom prije šesdeset godina, vidim vrijednosti tog vremena – vremena pobjede nad fašizmom, oslobađanja od jednog zla. Nagrada, dakle, konotira svoj imanentno antifašistički, protiv svakog zla ustrojeni karakter. A, ako je protiv Zla, onda je za Dobro, ili, preciznije, za promociju vrijednosti proisteklih iz njega, ili, još preciznije, za promociju onih koji te vrijednosti cijene i zagovaraju.
U sukobu sa zlom Sarajevo je, izgleda, provelo najviše vremena. A Zlo, veli Georges Bataille, ‘je u temelju općenja… jeste krivica, predstavlja prihvatanje i priznavanje Dobra; ono samo sebe naziva lošim, priznaje da je relativno i izvedeno, da bez Dobra ne postoji.’ Taj crno-bijeli odnos borbe Dobra i Zla obilježio je najveći dio trajanja ovog grada, a posebno vrijeme njegovog bivanja pod srpskom opsadom. Sjećate li se tog Sarajeva? Tog Sarajeva sjećam se povodom ove nagrade. Sarajeva opkoljenog, stisnutog u logor, osuđenog na lagano umiranje. Po svim naučnim pokazateljima, takvi uvjeti idealni su za ‘koroziju ljudskosti’. Umjesto toga desilo se svjetsko čudo. Vrijeme trajanja grada u opsadi iz devedesetih bilo je mitsko. Baš taj period, to vrijeme dali su Sarajevu oreol mučeništva i planetarnu važnost. Ja tu planetarnu dimenziju Sarajeva ne gubim iz vida. Mnogi su je zaboravili, zanemarili, šteta. A baš taj period, period jedinstvenog bitisanja, pulsiranja grada pred kojim su mnogi velikani današnjice izražavali poštovanje (od Susan Sontag, Jeana Baudrillarda, Edgara Morina, B.H. Levya, Pierre Bourdieu, Juana Goytisolo, Ivana Pavla II, i mnogi drugi), sada je predmetom raznorodnih politikanskih osporavanja i nipodaštavanja. Šteta, jer humanizam, hrabrost, kreativnost, izdržljivost, čovjekoljubivost, glad za kulturom Sarajlija iz tog perioda postali su opće mjesto i svjetski citirani. Dokazi podastrti sada, post festum o postojanju zločina i u opkoljenom gradu jesu argumenti činjenica, ali nikako devalviranje pravde i opće istine. U potrazi za pravdom ide se preko istine. A, istina o ekcesima nije i ne može biti argument protiv istine o smišljenim i masovnim zločinima. Ili, još manje može biti argument protiv kazne masovnih ubica i osude njihovih poštovalaca.
Sarajevo je trajno u svijetu priskrbilo status ‘prijestolnice različitosti, tolerancije, stradanja, veličanstvene žrtve i patnje’, ali i kulture, umjetnosti, optimističke i obećavajuće budućnosti. Od tada formirane slike grada, uspostavljene na odrednicama, viteškog otpora i hrabre, kreativne i nadahnute odbrane kulturom i visokomoralnim standardima ja ne odustajem. ‘Utvrđeno je da moralna strogost u ekstremnim okolnostima (logori, zatvori, opsade) preduvjet je očuvanja psihološkog integriteta što, uz mobilizaciju pozitivnih vrijednosti života, doprinosi njegovanju lične autonomije, neophodne u borbi protiv tjeskobe zajedničke smrti’, kažu Bruno Bettelheim i Erich Federn. U tom tjeskobnom vremenu, pred prijetnjom grupne smrti, Sarajlije su odgovorile umjetničkom kreacijom, pretvarajući smrtnu opasnost u kulturni projekat. Ponosna sam što sam dala mali doprinos izgradnji takve slike grada. (Naravno, taj napor počela sam još mnogo prije agresije, tokom, i kratko nakon rata.) Zato, govor o gradu-polisu u kojem se mnogo više nego u državi čiji je glavni grad zrcale sve vrijednosti demokratskih zajednica, uz, naravno, uvijek moguća incidentna odstupanja, treba počinjati sa sviješću o njegovoj žrtvi i veličini te žrtve. Sva odstupanja u ratu, ali i poslije njega od tih vrijednosti smatram ispadima (koji trebaju imati sudski epilog), a ne programom. Oni kojima je to moguće program, nažalost, nisu ostali pred vratima pobjede nad fašizmom 1945., ali i 1995., ali ni pred vratima grada. To znači da nisu poraženi, nažalost. Njihov utjecaj traje i truje nas do danas. Borba s njima zahtijeva mnogo više energije, vještine i napora. Moguće i drugu vrstu ljudi. Ali, to je tema za neku drugu priliku. Ovu sada ja koristim da izrazim zahvalnost i osjećaj počastvovanosti nagradom koju prepoznajem kao simbol ‘sarajevskog otpora’ prema svemu negativnom. To što mi je uručena Šestoaprilska nagrada za mene predstavlja počast i dokaz da se ono što sam do sada radila uklapa u kriterije i standarde ‘sarajeskog otpora’. Zato, zahvaljujem na nagradi, podržavam vrijednosti na kojima počiva; a to su, da ponovim; borba protiv svih zala, oličenih u fašizmu, nacionalizmu, primitivizmu. Ali, za mene je to i počast slici grada iz vremena na čijem stvaranju sam radila, i čiji duh svim što radim želim da održim.
Hvala!»

Kolektivne nagrade

Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»
vladimirCentar za obrazovanje, odgoj, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor» osigurava odgoj i obrazovanje i podržava razvoj djece i učenika koji, zbog problema u razvoju, ne mogu pohađati redovno školovanje. Rad i postignuća Centra u svim oblastima rada: nastavi, vannastavnim aktivnostima, individualnom terapijskom i rehabilitacijskom radu, saradnji i radu s roditeljima, radu stručnih organa, saradnji s drugim školama i institucijama, nadležni stručni organi ocjenjivali su najvišim ocjenama. Radnici Centra svojom inicijativom, entuzijazmom, humanošću i nevjerovatnim rezultatima stalno iznenađuju. Svoja iskustva prenose zainteresiranim u sklopu izdavačke djelatnosti. Objavili su stručni priručnik «Dijagnostika i opservacija djece s posebnim potrebama» i devet priručnika za roditelje i djecu s posebnim potrebama.

Centar je dobitnik:
• Plakete Općine Novo Sarajevo 2001.,
• Zahvalnice Zavoda za zaštitu djece i omladine Pazarić,
• Zahvalnice JU «Kantonalni centar za socijalni rad»
• Zahvalnice na pruženoj pomoći u «Akciji pomoći Almi Dragolj za transplataciju bubrega»
Centar je vlasnik Certifikata za učešće u razvoju projekta Evropske unije «Kulturni mozaik» 2003. godine i Civitasa BiH za učešće u prezentiranju «Projekt građanin» 2002. godine.
Oslanjajući se na mogućnosti svojih učenika, organizirane su brojne sekcije i slobodne aktivnosti, a učenici svoja postignuća prezentiraju na izložbeno-prodajnim akcijama i prigodnim programima Centra.
U proteklih nekoliko godina učenici su učestvovali na mnogim međunarodnim izložbama i takmičenjima, a osvojili su:
– treće mjesto na Međunarodnom prvenstvu u stonom tenisu «Banjaluka 2002»
– drugo mjesto na takmičenju organiziranom povodom Međunarodnog dana Dunava, 2004.
– prvu nagradu za kolektivni rad – keramička radionica na likovnom takmičenju «Velemajstori, igrajmo se šaha», 2004.
– prvo mjesto na likovnom konkursu o temi «Moja porodica/obitelj»

Gosp. Majudin Džudža, direktor Centra za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»:

«Poštovana predsjedavajuća, cijenjeni vijećnici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, drage kolege i prijatelji, obraćam vam se u ime učenika, roditelja i radnika Centra ‘Vladimir Nazor’ koji vam od srca zahvaljuju na dodijeljenom priznanju. Ovo priznanje odlazi djeci sa posebnim potrebama i njihovim profesorima koji su uspjeli da pokažu ne samo Bosni, nego i šire, da su djeca sa posebnim potrebama samo djeca i, ma koliko imali teška i višestruka onesposobljenja, oni su u mogućnosti da uz stručni rad, odgovarajuću opremu i zalaganje postignu rezultate kojima se svi dive.
Ako im je Bog nešto uzeo, to ne znači da im nešto nije i dao. Sretni smo što će ovo priznanje još više afirmirati mogućnosti i znanje djece sa posebnim potrebama i doprinijeti ukidanju nekih predrasuda koje usporavaju i otežavaju njihov razvoj.
U svoje lično ime zahvaljujem svima onima koji su djeci i uposlenicima Centra ‘Vladimir Nazor’ omogućili ovakav sretan i uspješan rad, te djecu učinili sretnom i vratili im osmijeh na lice. Hvala vam.«

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju

slusna

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju nastavlja kontinuitet rada djelatnosti Zavoda koji je u Sarajevu osnovan 1946. godine. Početkom 1992. ustanova je prestala s radom. Skoro sav rukovodeći i stručni kadar je napustio grad, a objekti i oprema su gotovo u cijelosti devastirani.

Centar, u cijelosti iz početka, počinje s radom 1993. godine.
Danas je Centar ponovno u svom rekonstruiranom objektu, opremljen najsavremenijom elektroakustičkom opremom. Zahvaljujući angažiranosti rukovodećeg kadra, uvedeni su novi modeli rada s akcentom na pristup odgoju i obrazovanju sa svim savremenim refleksijama i prikupljanju donacija prijateljskih zemalja kojima se Centar i opremio za ovakav rad. Stručnjaci različitih profila, koji su visoko specifično obrazovanje stekli na fakultetima u zemlji i van nje, primjenjuju savremene metode, postupke i tehnike rada, i kontinuirano se doobrazuju putem domaćih i međunarodnih seminara.
Centar je član Međunarodnog verbotonalnog udruženja sa sjedištem u Parizu, a direktor Centra je član Glavnog odbora ovog udruženja. Rehabilitacijskim procesom su obuhvaćeni slušno oštećeni učenici osnovne i srednje škole Centra, slušno oštećeni bivši učenici Centra sada integrirani u redovne škole i slušno oštećena djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom. Centar pruža dijagnostičke i rehabilitacijske usluge i čujućoj djeci s rastrojstvom u govoru i glasu. Oko 600 djece predškolskih ustanova i osnovnih škola u Kantonu Sarajevo koristi usluge Centra.
Centar je osigurao i značajna sredstva za stipendiranje talentiranih učenika i realizaciju niza posebnih projekata kojima učenici razvijaju svoje kreativne sposobnosti i osmišljeno koriste slobodno vrijeme.
Učenici su osvojili niz nagrada na međunarodnim i domaćim manifestacijama za likovne i književne radove, za scenske nastupe u svim uzrastima i zajedničkoj konkurenciji s čujnom djecom. Reintegriranjem djece u zajednicu Centar daje ogroman doprinos djetetu, porodici i društvu.

Prof. dr. Ismet Kurtagić, direktor Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju:

«U ime našeg kolektiva – Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju, učenika, nastavnika, profesora i stručnih saradnika, zahvaljujem na dodjeli prestižne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Drago nam je da ste prepoznali domete našeg rada, kojim kroz audio i govornu rehabilitaciju i edukaciju djelujemo na prevenciji slušnih i govornih oštećenja mlade populacije. Ovo visoko priznanje dodatno nas obavezuje da osavremenimo naš rad, što je nesumnjivo od velikog društvenog značaja. Priznanje će nam biti dodatni podsticaj u nove iskorake u našem plemenitom i odgovornom poslu. Još jednom hvala.»

Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo

fantomiOdbojkaški klub «Fantomi» osnovan je još 1995. godine s ciljem okupljanja ratnih vojnih invalida uglavnom amputiraca, kako bi se putem sportsko-rekreativnog angažmana, u što kraćem roku, u najvećoj mogućoj mjeri potpomogla njihova rehabilitacija i stanje fizičkog zdravlja ka potpunom psiho-socijalnom ozdravljenju.

Entuzijasti koji su tada započeli okupljanje i sportski rad nisu mogli ni zamisliti da će uz desetu godišnjicu postojanja, pored rezultata postignutih u težnji ka ostvarenju primarnih ciljeva, već nanizati toliko vrhunskih sportskih rezultata, i postati zaslužan kolektiv za svoje djelovanje u ukupnom razvoju i promociji Grada Sarajeva.
Fantomi su, počev od 1996. godine, učestvovali na mnogim domaćim turnirima i vraćali se u Sarajevo sa zlatom. Takvi su bili oni početni: 1997. i 1998. godine turniri u Tuzli, Konjicu, 2002., te 2004. godine u Hadžićima, Lukavcu, Ilijašu i drugi
• Već 1996., zatim 2002. i 2004. osvojili su drugo mjesto na međunarodnom turniru «Malmo Open» Švedska;
• 1997., 1998. i 2003. osvojili su prvo mjesto na međunarodnom turniru «Malmo Open» Švedska:
• 1997. osvojili su i peto mjesto na međunarodnom turniru u Mađarskoj, kao šampioni BiH;
• 1998. prvo mjesto na međunarodnom turniru u Kopenhagenu, u Danskoj;
• 2002. prvo mjesto na međunardnom turniru «Banjaluka Open»;
• 2002. i 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru «Sarajevo Open» čiji su i organizatori;
• 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru Chichago Open USA;
• 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru u Zagrebu, R Hrvatska;
• 2004. osvojili su drugo mjesto na međunarodnom turniru «Sarajevo Open» i prvo mjesto na prestižnom međunarodnom turniru u «Berlinu 2004»;
• 1996., 2002. šampioni su Bosne i Hercegovine;
• 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2003., 2004. su vice šampioni BiH;
• 2001., 2002., 2003. i 2004. godine, čak četiri godine zaredom, šampioni su Srednjoevropske lige;
• 2001. osvajaju treće mjesto, a 2003. drugo mjesto u Kupu Evrope (uz zanimljivost da su u finalu izgubili od BH tima «Speed»)
2004., ponovno poslije osvojenog «bosanskog finala» u Kupu Evrope, postaju evropski prvaci.
Publika i vjerni navijači iskazuju snažnu podršku, a mediji prate ekipu koja je u kolektivnom invalidnom sportu po svojim rezultatima bez premca u Evropi.
Ovi mladiću su u posljednje dvije godine uz sve pohvale za fer play, od 147 utakmica izgubili samo pet, a 142 završili kao pobjednici.

Gosp. Ismet Godinjak, kapiten ekipe Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo:

«Dame i gospodi, poštovani prijatelji,
Želim se koristiti ovom svečanom prilikom da, prije svega, još jednom zahvalim svim prijateljima Kluba koji su na bilo koji način pružili svoju podršku i pomoć u našem dosadašnjem radu i našim aktivnostima. Bez njih ‘Fantomi’ ne bi tako jako i tako brzo koračali putem uspjeha.
Posebnu zahvalnost iskazujemo vijećnicima Gradskog vijeća, koji su svojom odlukom o dodjeli Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u našim srcima izazvali ogromno osjećanje ponosa, ali i obavezu da nastavimo dostojanstveno predstavljati naš voljeni grad i našu državu.
Još jednom veliko vam hvala.»

Sarajevo film festival

sffPoslije tek deset godina postojanja, nadmašivši filmske festivale koji su i pedesete godišnjice ostavili iza sebe, Sarajevo Film Festival je najznačajniji filmski događaj u regionu. Svojoj publici svake godine predstavlja najbolje filmove iz domaće, svjetske, nezavisne i komercijalne filmske produkcije. Istovremeno Festival je mjesto gdje domaća i međunarodna publika može vidjeti filmove mladih redatelja Srednje i Istočne Evrope. Sarajevo Film Festival je službeno priznat kao takmičarski festival od FIAPF-a, Međunarodne asocijacije filmskih producenata, koja verificira svjetske filmske festivale.

U saradnji s Evropskom filmskom akademijom, svake godine dodjeljuje nagradu za najbolji kratki igrani film koji se, zajedno s 11 drugih evropskih festivalskih pobjednika, sa festivala kao što su Venecijanski, Berlinski, Edinghburgški i drugih, direktno nominira za nagradu Evropske filmske akademije.
Neprocjenjiva je šansa koju Festival otvara domaćim producentima i posebno mladim, talentiranim bosanskohercegovačkim autorima.
Kvalitetnim radom, znanjem i visoko postavljenim standardima, Direkcija je, za vrlo kratko vrijeme, realizirala većinu postavljenih ciljeva i postigla skoro nemoguće. Sarajevo Film Festival iz godine u godinu bilježi uzlaznu putanju kvaliteta prikazanih filmova, programskog sadržaja i organizacije. Priprema i realizacija Festivala održava se u skoro svim gradskim kino dvoranama, a privremeno se angažira više od 500 saradnika. Filmove je prve godine vidjelo 3.500 gledatelja, a desete godine već više od 90.000. Dječiji program sa više od 30.000 gledatelja iz cijele BiH jedan je od najvećih u svijetu, a njegova uloga u stvaranju nove generacije filmskih zaljubljenika i autora, koji će u narednim godinama obilježiti Festival i bh. film, nemjerljiva je.
Festival svake godine kreira nezaboravnu atmosferu za sve goste, a građani Sarajeva već planiraju svoje godišnje odmore prema terminu Festivala. Ovaj posebno plemenit godišnji događaj obogaćuje kulturnu ponudu i nesumnjivo provocira kvalitet drugih srodnih sadržaja. Sve veći broj gostiju, a posebno glamuroznih aktera i predstavnika sedme sile, koji jednoglasno prenose vijesti pozitivnih vibracija, promovira Sarajevo kao destinaciju festivalskog, ali i svih drugih vidova turizma.

Gosp. Mirsad Purivatra, predsjednik UG Obala Art Centar i direktor Sarajevo Film Festivala:

«Koristim se ovom prilikom da u ime Direkcije Sarajevo Film Festivala i u svoje lično ime zahvalim svima koji su se sjetili naše manifestacije te predložili Sarajevo Film Festival za dobitnika ove vrijedne nagrade.Najveće priznanje za nas je ustvari priznanje građana Sarajeva koji su prihvatili naš festival, te kroz veliki broj posjeta i nesebičnu podršku omogućili da Sarajevo tokom trajanja Festivala zaživi kao jedan veliki evropski grad.
Još jednom hvala.»

Vlada Kantona Sarajevo 2003-2006.

Zašto Vlada Kantona Sarajevo 2003 – 2006?

Ova Vlada, na čelu s Denisom Zvizdićem – energičnim, informiranim, određenim i odlučnim premijerom, djeluje timski, vjeruje u svoju misiju i ima jasnu viziju. Sposobna je razlučiti ciljeve, njihovu međuovisnost i uzročno-posljedični odnos, odrediti prioritete, razraditi smjernice i poduzeti akciju. Komunicira s javnošću. Prije svega sluša glas i htijenja građana Sarajeva, ali ne odstupa od savremenih standarda i svjetskih dostignuća u svim oblastima u kojima ima obavezu djelovati. Pokreće inicijative i uklapa ih u okvir svog projekta s jasnom procjenom resursa kojima raspolaže: i ljudskih i prostornih te materijalno-finansijskih.
Vlada aktivno i zavidnom dinamikom, svjesna stanja i činjenice da je hitne poslove trebalo uraditi prekjučer, realizira kratkoročne ciljeve, odmah prepoznatljive, koji trenutno tako puno znače građanima.

Po izdvojenim finansijskim sredstvima, broju korisnika i po organizaciji sistema, građani Kantona Sarajevo imaju najbolju, socijalnu zaštitu u BiH. Vlada podržava, pokreće ili učestvuje u konkretnim i osmišljenim humanitarnim akcijama.
Realiziraju se poticajne mjere za razvoj poduzetništva.
Sve su vlade obećavale posebnu pažnju boračkoj populaciji, samo je ova to i uradila:
– dodijelila bespovratna sredstva ili povoljne kredite za rješavanje stambenih problema demobiliziranih boraca, dodijelila stanove ratnim vojnim invalidima i djeci bez roditelja, stipendirala djecu boraca branitelja;
Sve su vlade obećavale posebnu pažnju mladima, samo ova je to uradila:
– realizirala program stambenog kreditiranja mladih;
– finansirala angažman pripravnika kod privrednih subjekata;
– iskazala u mjeri u kojoj je to moguće podršku sportskim i drugim aktivnostima mladih;
– realizirala program prevencije narkomanije, alkoholizma i drugih ovisnosti.

Ono što je puno značajnije za našu budućnost i po čemu je ova vlada izuzetno moralna je beskompromisno pokretanje strateških projekata, čiji će neprocjenjivo vrijedni rezultati biti vidljivi kada, na današnje dnevnopolitičke teme, padne debela prašina.
Sve su vlade u poslijeratnom periodu obećavale da neće dozvoliti propadanje naslijeđenih vrijednosti i zanemarivanje potencijala posebnih i prirodnih resursa i da će stvoriti prostor sigurnog i unosnog poslovanja za domaće i strane investitore.
Ovdje izdvajamo samo projekte ove vlade: Terme Ilidža i Igman – Bjelašnica, kongresni poslovni kulturni centar u središnjoj gradskoj zoni, primarni putni koridori i putni objekti.
Sve vlade su naglašavale značaj obrazovanja i stvaranja uvjeta za naučni rad i promociju vlastite pameti, a samo je ova vlada ustrojila finansiranje naučnoistraživačkih projekata.
Bilo je obećanja za stvaranje uvjeta za globalni urbani, privredni i svaki drugi razvoj, a ova vlada je pristupila izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo od kojeg osnovano puno očekujemo.
Vlada Kantona Sarajevo inicira i osmišljava posebno odgovoran pristup upravljanju okolišom.
Realizira konkretne aktivnosti u cilju prevencije zagađenja zraka i upravljanja njegovom kvalitetom; provodi Plan implementacije Strategije upravljanja industrijskim i opasnim otpadom; štiti prirodne vrijednosti i kontinuirano produbljuje zaštitu u ovoj oblasti.
I što je najvažnije, kako bi osigurala nesmetanu realizaciju strateških smjernica ka dugoročnim jasnim ciljevima, osmišljava i predlaže kvalitetna i savremena sistemska zakonska rješenja.
Znači: završava poslove prethodnih vlada i izvršava odgovorno svoje obaveze dajući nemjerljiv doprinos boljoj budućnosti grada Sarajeva.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2004. godinu

Pojedinačne nagrade

  • Prof. dr. Fazlija Alikalfić
  • fra Petar Anđelović
  • prof.dr.Zehra Dizdarević
  • Mehmed Drino
  • Dragan Vikić

Kolektivne nagrade

  • Narodna kuhinja „Stari Grad“
  • Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo
  • Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Kantona Sarajevo
  • Udruženje građana Tradicionalni zanatski esnafi
  • Javna ustanova Dječiji dom “Bjelave”

Pojedinačne nagrade

Prof. dr. Fazlija Alikalfić

alikalfic2

Mostarski gimnazijalac i praški student šumarstva širio je svoje znanje čitav život i na njemu gradio odnos prema nauci, okolišu, svijetu uopće.

Antifašista i nositelj «Spomenice 1941.», prošao je i Sutjesku i Neretvu i glasao za Bosnu i Hercegovinu na prvoj sjednici ZAVNOBIH-a.
Svoje stručno znanje, poslije Drugog svjetskog rata, usmjerio je razvoju zajednice radeći i živeći u Sarajevu. Zaslužan je za formiranje i bio «spiritus movens» prvih fakulteta i Univerziteta u Sarajevu. Naučne institucije povezao je s privredom i s takve osnove djelovao na državne institucije i politiku u oblasti šumarstva.
«Otac šumarske nauke u BiH» ostvario je izuzetnu naučnu karijeru prezentiranu u više od 80 bibliografskih jedinica. Savez za zaštitu čovjekove okoline BiH osnovao je prije Stokholmske konferencije i već od tada upozoravao na nužnost zaštite okoliša anticipirajući intenzivne globalne promjene u 20. stoljeću.
Za svoj rad dobio je brojna domaća a i međunarodna priznanja najvišeg ranga, upravo iz zemalja čija simbolika je šuma. Sarajevu je ostavio u trajno naslijeđe Fakultetsko šumsko ogledno dobro «Igman» i Arboretum «Slatina», zeleni otok pejzažne arhitekture, otvorenu učionicu studentima i poligon brojnim naučnim i stručnim skupovima koji su promovirali Sarajevo kao sredinu sa ozbiljnom naukom.

fra Petar Anđelović

fra1

Fra Petar Anđelović je snažno i autoritativno učestvovao u društvenom životu BiH i Sarajeva u proteklih više od 20 godina.

Od Franjevačke klasične gimnaziji u Visokom, preko filozofsko- teoloških i publicističkih studija u zemlji i Evropi i dalje, čitav život gradio je sebe, a svoje znanje i iskustvo prenosio drugima. Opredijeljen vjeri, ljudima i dobru, kroz djelo u duhovnoj službi, objavljivanjem svojih razmišljanja u duhovnim i svjetovnim publikacijama i nebrojenim javnim istupima, prilikom najozbiljnijih skupova, zagovarao je plemeniti cilj: dobrobit Bosne i Hercegovine i svih njezinih građana. Obogatio je znanja o našoj kulturno – historijskoj baštini i poticao ljude u ljubavi i vjeri u svoju domovinu, posebno izdanjima snažnih naslova za koja se tražio primjerak više: “Mi ostajemo”, “Vjerni Bogu, vjerni Bosni”, “Bosanski franjevci na pragu trećeg tisućljeća” i mnogim drugima.
Provincijal je bio Franjevačke provincije Bosne Srebrene, bh. institucije koja je dio ukupne simbolike Bosne i Hercegovine još od 1291. godine. Fra Petar je bio na čelu ove institucije koja je u najtežim vremenima najsnažnije podržavala opstanak i državno konstituiranje BiH. U domu sv. Ante na Bistriku, gdje je samostan kao gvardijan vodio i ponovo ga vodi, sa nestrpljenjem očekujemo uvijek inventivne, duhovne, kulturne, umjetničke i intelektualne događaje. Bez ovih druženja kulturni sadržaj našeg grada ne bi bio potpun.

Prof. dr. Zehra Dizdarević

zehra

Karijera prof. dr. Zehre Dizdarević karijera je posebne žene: majke, naučnice, humaniste, pedagoga, uspješnog menadžera. Vodeći je priznati stručnjak svjetskog ranga u oblasti plućnih bolesti. Uvažena je članica internacionalnih, nacionalnih komiteta i udruženja, studijskih sekcija… saradnik je Akademije nauka BiH; nacionalni je koordinator pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za prevenciju tuberkuloze. Počasni je doktor nauka Univerziteta u Malagi. Predsjedava stručnim asocijacijama u zemlji. Svojim ličnim primjerom dala je ogroman doprinos u oblasti razvoja medicinskih nauka. Objavila je više od stotinu naučnih i profesionalnih radova, članaka, monografija, priručnika i knjiga. Urednički je savjetnik i članica mnogih časopisa u zemlji i inozemstvu. Značajno je učestvovala na više od 30 kongresa, simpozija… Dobitnik je mnogih priznanja na polju medicine i humanosti.

Uvažena je profesorica na Univerzitetu u Sarajevu. Odgojila je i educirala veliki broj studenata i postdiplomaca fakulteta medicinske struke i bila mentor mnogim magistrantima i doktorantima. Izuzetne rukovodne sposobnosti pokazala je vršeći odgovorne dužnosti u Kliničkom centru i vodeći obimne projekte, gdje je ličnim znanjem dala nemjerljiv doprinos u oblasti upravljanja složenim zdravstvenim sistemima.
Djelujući punih 36 godina, a posebno u dva mandata kao ministar zdravlja u Vladi Kantona Sarajevo, dala je nemjerljiv doprinos u oblasti razvoja i unapređenja zdravstvene zaštite u Gradu i Kantonu Sarajevo.

Gosp. Mehmed Drino

drino

Ovogodišnji dobitnik Mehmed Drino je već dugi niz godina lider i menadžer prepoznatljiv po poslovnoj mudrosti i ličnom kredibilitetu na domaćoj i međunarodnoj poslovnoj sceni. Imena Mehmed Drino i “Hidrogradnja” postali su sinonimi od prije petnaestak godina, od kada je preuzeo odgovornu dužnost generalnog direktora firme u kojoj je stekao sve svoje stručno i menadžersko iskustvo, ojačao je, očuvao u najtežim vremenima i ponovno uzdigao. Najbolji pokazatelj postignutih poslovnih rezultata i uspjeha je to što je “Hidrogradnja” nekoliko puta bila na listama najboljih svjetskih građevinskih ugovarača, a danas uspješno posluje na čak pet inozemnih tržišta.

Svojim djelovanjem u profesionalnim udruženjima i privrednim organizacijama dao je značajan doprinos uspostavljanju temelja institucija tržne ekonomije BiH, očuvanju i razvoju građevinske i pratećih industrija te oživljavanju naučnih djelatnosti bitnih za razvoj građevinskog sektora.
Na uspješnom putu privrednika nije izostala komunikacija sa zajednicom.
Mehmed Drino je u najtežem periodu od 1994. do 1998. godine bio na čelu Direkcije za obnovu i razvoj Grada Sarajeva koja je osmišljenom promocijom osnovnih vrijednosti grada i BiH privukla više od 100 miliona američkih dolara donacija za obnovu grada Sarajeva.
U brojnim kulturnim, sportskim i drugim društvima i manifestacijama, čiji je doprinos izuzetan i prepoznatljiv u svakoj sredini, ostavio je svoj trag. Spomenimo samo četiri titule evropskog klupskog prvaka Šahovskog kluba «Bosna» pod njegovim vodstvom. Dobitnik je mnogih priznanja za profesionalan rad, kao i za podršku sportu, kulturi, obrazovanju, humanitarnim aktivnostima i dr.

 Gosp. Dragan Vikić

vikic

Vrhunski sportaš, karataš, koji u svojoj karijeri nije doživio niti jedan poraz, bio je tri puta seniorski prvak bivše nam države. Sa reprezentacijom je osvojio jednu zlatnu medalju na evropskom prvenstvu i tri srebrene medalje.

Fakultet za fizičku kulturu je završio kao stipendista Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH i odmah započeo profesionalnu karijeru u MUP-u.
Na samom početku, kao najmlađi pripadnik policije BiH, za izuzetne profesionalne rezultate bio je nagrađivan priznanjima.
Neizmjeran doprinos karate sportu: okupljanju, organizaciji i vrijednom visoko znalačkom radu, dao je upravo Dragan Vikić. Karate savez BiH je sigurno jedna od najorganiziranijih i najtrofejnijih sportskih organizacija u BiH. Sarajevo je prepoznatljivo kao centar karate sporta, kroz 12 karate klubova, sa 2.000 sportaša, koji plijene pažnju svojim vrhunskim sportskim rezultatima na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Predsjednik karate Saveza BiH je Dragan Vikić.
Početak agresije na BiH označava se napadom na naš grad i herojskom odbranom Sarajeva. Na čelu specijalnog odreda MUP-a BiH bio je upravo Dragan Vikić. I komandant i jedinica su za zasluge i hrabrost dobili najviša priznanja.
Hrabro, dostojanstveno i istrajno, kako priliči herojima, Dragan Vikić je nosio zastavu prkosa svim silama i nepravdama koje su nanošene gradu Sarajevu i rušile temeljne uzanse življenja u našoj domovini.
Tada su mu sugrađani iz zahvalnosti ispjevali pjesmu, a danas ga, za sve što je uradio, nagrađuju Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

Kolektivne nagrade

Narodna kuhinja “Stari Grad”

Nastala je iz nužde još 1992. godine kada je Sarajevo postalo utočište za brojne izbjeglice iz Istočne Bosne, koje je put vodio preko Crepoljskog i Hreše i koji su prvi predah nalazili upravo na Vratniku, po ulasku u sam grad.
Međutim, potrebe su rasle. Veliki broj samih građana Sarajeva je uskoro bio primoran koristiti usluge javne kuhinje pa je kuhinja preseljena u veći i prostor lakše dostupan mnogima. Od 1993. Narodna kuhinja je na Baščaršiji.
Izuzetno zalaganje, humanost i vrijedan rad su već na početku prepoznale međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Tokom opsade opstanak kuhinje osigurala je njemačka humanitarna organizacija «Johaniter» koja je podržavala rad ovih vrijednih ljudi sve do kraja 1996. godine. Sami građani su znali: ako namirnice koju mogu ustupiti povjere tetki na Čaršiji, one će sigurno otići tamo gdje je najpotrebnije.
Danas osnovne uvjete za rad osigurava finansijska pomoć Općine Stari Grad i Kantona Sarajevo. Međutim, Narodna kuhinja Stari Grad ne bi bila ni blizu onoga što jest da njen rad i danas ne podržavaju mnogi ljudi dobre volje, posebno zanatlije, ugostitelji i trgovci sa Baščaršije, ali i privrednici iz cijelog grada.
Zahvaljujući njima, ova kuhinja pored skromnih propisanih obroka uspijeva osigurati svakodnevno i mlijeko, voće i voćne sokove, mesne obroke i slatkiše, a o blagdanima i tradicionalna prigodna jela i kolače.
Svakodnevno 850 građana ima kvalitetne tople obroke zahvaljujući sposobnosti i humanosti ovih vrijednih ljudi, a i svaki dan se hrana dostavlja čak na 180 adresa.
Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo
Građani Grada i Kantona Sarajevo imaju sretnu okolnost da im usluge primarne zdravstvene zaštite pruža najveća ustanova u BiH ove vrste – Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U obnovu i rekonstrukciju naslijeđenih objekata i opreme i izgradnju novih uloženo je više od 20 miliona KM, uz pomoć ljudi dobre volje iz cijelog svijeta i vlastita velika odricanja i trud. Sada je to mreža od 9 centara i 72 punkta sa 324 ordinacije, u kojoj je 1.500 uposlenih, ljekara specijalista, doktora nauka, magistara, postdiplomaca, specijalizanata i primarijusa i drugog zdavstvenog osoblja. U proteklih 11 godina izvršeno je čak 58 miliona zdravstvenih usluga.
Svi se sjećamo tragičnih pogibija ljekara i sestara prilikom humane i nesebične misije spašavanja ljudskih života ranjenima za vrijeme opsade. Poginulo je 20 i ranjeno 146 radnika ove ustanove. Nemjerljiv je doprinos očuvanju zdravlja stanovnika Sarajeva koje je ova ustanova dala u nemogućim uvjetima, bez struje, vode, opreme, nedovoljno sanitetskog materijala i lijekova. Samo 560 uposlenih radilo je u 24-satnim dežurstvima i nadljudskim naporima ostvarena je u potpunosti djelatnost primarne zdravstvene zaštite.
Danas vrlo uspješno provodi čitav niz novih projekata od značaja za stanovništvo Grada i Kantona Sarajevo, koji kontinuirano doprinose poboljšanju zdravlja i povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga. Realizira se projekt porodične medicine, patronažne službe, palijativne kućne njege. Djeluje šest novih centara za mentalno zdravlje, sedam centara za fizikalnu rehabilitaciju, dvadeset savjetovališta za prevenciju. Uvode se nove tehnologije i nove konsultativno-specijalističke službe.
Građani Sarajeva prepoznaju zalaganje, znanje, profesionalnost i humanost u službi postizanja visokog nivoa zdravstvene zaštite i postignutog kvaliteta usluga.
Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Kantona Sarajevo
Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Kantona Sarajevo je udruženje koje kontinuirano obavlja svoju izuzetno humanu djelatnost još od 1978. godine. Udruženje okuplja i pomaže osobe koje su usljed paraplegije, nastale kao posljedice traumatskih oštećenja kičme ili bolesti kičmene moždine, te dječije paralize, trajno nepokretne i vezane za kolica ili koje drugo ortopedsko pomagalo i oslonjene na njegu i pomoć drugih.
Ovdje se evidentira i utvrđuje socio-ekonomski položaj članova. Uspostavljaju se odgovarajući oblici zaštite i pomoći posebno pri stvaranju uvjeta za profesionalnu rehabilitaciju. Osigurava se radno osposobljavanje i zapošljavanje, školovanje i obrazovanje. Organiziraju se sportske aktivnosti i rekreacija. Udruženje se brine o uklanjanju prostornih barijera; surađuje s nadležnim organima i zajednicom, posebno s ciljem ostvarivanja utvrđenih prava za svoje članove, ali i inicira i prati donošenje propisa iz ove oblasti i tako štiti prava svojih članova u mnogim segmentima njihovog života i rada. Također, Udruženje se ističe zalaganjem za eliminiranje predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i negiranju ljudskih prava jednakih zdravim osobama.
Posebno važnu ulogu Udruženje ima danas, u uvjetima u kojima se za osobe s narušenim ili izgubljenim radnim sposobnostima i koje ovise o materijalnim mogućnostima društva, teško stvara socijalna sigurnost.
Mnogi subjekti, općine, Grad Sarajevo, vladine i nevladine organizacije u zemlji i inozemstvu prepoznali su Udruženje kao ozbiljnog partnera za realizaciju projekata pomoći paraplegičarima. Iz proteklog perioda ovdje izdvajamo izgradnju naselja za paraplegičare i kupovinu stanova, rekonstrukciju porodičnih kuća, adaptaciju stanova u skladu s posebnim potrebama, nabavku kolica i drugih ortopedskih pomagala, lijekova, potrošnog sanitetskog materijala.
Udruženje je zasnovano na volonterskom radu, visokoj profesionalnosti i humanosti.
Udruženje građana Tradicionalni zanatski esnafi
Udruženje građana Tradicionalni zanatski esnafi okuplja zanatlije sa velikim znanjem i iskustvom u zanatima bez kojih bi slika Sarajeva bila drukčija. Puno su truda i strpljenja uložili dok su ovladali posebnim znanjima. Poslije redovnog školovanja usavršavali su se polažući stručne i majstorske ispite i godinama gradili iskustvo ostajući vjerni svom zanimanju. Mnogi tradicionalni zanati nisu uspjeli opstati u vremenu razvoja novih tehnologija i težnji ka profitabilnosti, pogotovo ne u periodu kada rješavanje osnovne egzistencije ostavlja vrlo malo prostora za sve što je nadgradnja pa tako i za čuvanje i njegovanje kulturno-historijskog blaga i narodne umjetnosti.
Usprkos svim nedaćama, zahvaljujući djelovanju Udruženja, sačuvano je neprocjenjivo bogatstvo tradicionalnih vještina u izradi autohtonih upotrebnih predmeta. I danas rade vezilje, tokari, sahadžije, sedlari, kazandžije, brijači, krojači narodnih nošnji, metalopojaseri, izrađivači mlinova…
Građani Sarajeva s ponosom predstavljaju svojim gostima iz zemlje i inozemstva autentične rukotvorine i vrijedne majstore koji polahko i strpljivo ugrađuju svoje vrijeme i sebe s puno ljubavi i pažnje u svoja djela u jedinstvenom ambijentu ispunjenom pokretima, zvukovima i mirisima, kako je to oduvijek bilo na Baščaršiji.
 Javna ustanova Dječiji dom “Bjelave”

bjelave

Dječiji dom «Bjelave» je javna ustanova koja obavlja djelatnost od neprocjenjivog značaja, brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Kontinuitet brige o djeci u Sarajevu traje već više od sto godina. Najprije je to bio Materinski dom, pa Dom «Egipat», u čijem objektu je kao javna ustanova nastavio raditi dječiji dom i poslije Drugog svjetskog rata, pa dječiji dom «Ljubica Ivezić» od 1996. i konačno današnji Dječiji dom «Bjelave». Bez obzira kako se zvao i ko mu je bio osnivač, ovaj dom je do sada odgojio više od 1.000 djece iz cijele Bosne i Hercegovine različitog socijalnog i nacionalnog porijekla.

Danas Dom djeluje u objektu izgrađenom 1987. godine od samodoprinosa građana Sarajeva, u dobrim uvjetima koji prate evropske standarde. Dom zrači toplinom, besprijekorno je čist i ispunjen dječijim osmijesima. Osim brige o djeci bez roditeljskog staranja, Dom odnedavno pruža i privremeno utočište majkama s tek rođenom djecom do konačnog rješenja socijalne zaštite.
U njemu boravi između 100 i 120 djece. To su djeca predškolskog i školskog uzrasta koja se odgajaju posebnim odgojno-obrazovnim programima. U redovnom školovanju djeca postižu već niz godina prosječan uspjeh vrlodobar što je postavljeno kao standard. Organizira se bogat program vanškolskih aktivnosti, a djeca svojim stvaralaštvom učestvuju i u raznim javnim manifestacijama, te osvajaju nagrade na brojnim takmičenjima iz različitih oblasti.
Pedeset uposlenih, posvećenih misiji Doma, kontinurano se educira i usavršava svoja znanja i vještine. Volonterski rad u Domu zauzima značajno mjesto. Posebno pozitivno utječe na intelektualan razvoj djece, njihovu socijalizaciju i podizanje nivoa obrazovanja, organizirani rad studenata, učenika drugih obrazovnih institucija i individualan rad javnih osoba, pogotovo iz diplomatskih predstavništva u BiH i bivših štićenika. Djeca napuštaju Dom kroz program usvajanja ili završavanjem redovnog školovanja, ali tu ne prestaje briga o njima. Dom im omogućava proširivanje znanja pohađanjem kurseva stranih jezika, informatike, polaganja vozačkih ispita i dr. Pomaže im u nalaženju zaposlenja i daje trajnu podršku.
U knjizi posjetitelja zapisano je: «Učiniti djetinjstvo djeci bez roditelja sretnim i bezbrižnim jest najveći uspjeh i stepen humanosti.»

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2003. godinu

Pojedinačne nagrade

  • mr. Husein Ahmović
  • Edin Arslanagić
  • primadona Amila Bakšić
  • doc. dr. Faris Gavrankapetanović
  • dr. Behija Zlatar

Kolektivne nagrade

  • Javna ustanova Sarajevski ratni teatar «SARTR»
  • Javna ustanova Srednja medicinska škola Sarajevo
  • Bošnjačka zajednica kulture «Preporod»
  • Košarkaški klub »Željezničar»
  • Neovisna televizija «Hayat»

Zahvalnice gradonačelnika Grada Sarajeva dobili su: 

  • ambasadori Austrije i Francuske u ratnom Sarajevu: Nj.E. Franz Bogen i NJ.E. Henry Jacolin
  • doktori Miralem Pašić, Vladimir Velebit i Gregor Volonek
  • humanisti Safet Buljko i Miomir Plakalović

Pojedinačne nagrade

Mr. Husein Ahmović, direktor DD «Klas» Sarajevo

Zahvaljujući predanosti, znanju, sposobnostima i mudrom vođenju preduzeća, mr. Husein Ahmović, na dužnosti generalnog direktora, tokom agresije i poslije nje, sačuvao je, održao i značajno ojačao «Klas» i uveo ga u novi milenij s prepoznatljivim imidžom najvećeg, najupješnijeg i posebno prosperitetnog preduzeća. Diplomirani ekonomista i magistar ekonomskih nauka je svoje pragmatično iskustvo i teorijsko znanje objedinio iniciranjem i realizacijom projekata koji su u datom trenutku značili pomoć preživljavanju Sarajlija, a kasnije napredak preduzeća, naravno, na dobrobit zajednice.
Reorganizacijom, u skladu s međunarodno priznatim standardima, i osnovano umjerenim investiranjem, vrijednost kapitala «Klasa» višestruko je povećana. Osvojeno je tržište BiH i ostvaren izvoz u čak 18 zemalja, naravno, na osnovu trajne brige za postizanje najstrožih standarda kvaliteta proizvoda.
U «Klasu» radi više od 1.000 uposlenika, a kroz široku mrežu kooperacije osigurana je egzistencija za još 4.500 porodica u BiH. Ulaganje u obrazovanje i edukaciju kadra, a posebno u standard uposlenih te pomoć žrtvama agresije je trajno opredjeljenje preduzeća.

Edin Arslanagić, dipl. inžinjer hemije, direktor DD «Bosnalijek» Sarajevo

arslanagic

Ovogodišnji dobitnik je osoba čija profesionalna karijera može biti primjer u udžbeniku menadžmenta.

Edin Arslanagić, dipl. ing. hemije, od samog početka gradio je iskustvo u struci i upravljanju kao voditelj uspješnih projekata i rukovoditelj organizacijskih jedinica u DD «Bosnalijek», kome je, od kada je postao generalni direktor, vratio uloženo, postizanjem izuzetnog poslovnog uspjeha.
Na putu dostizanja vizije nije izostala komunikacija sa zajednicom. Sve značajnije kulturne i sportske događaje u gradu podržao je i «Bosnalijek», a posebno humanitarne akcije. Za svoj rad Edin Arslanagić nagrađen je Zlatnom poveljom humanizma 1988. godine na Svjetskom kongresu jedinstva humanista.
Kvalitet proizvoda, koji su osvojili domaće, a značajno prodrli i na strana tržišta, potvrđen je 2002. godine međunarodnim priznanjem «Zlatna kruna kvaliteta», a za uspješnu organizaciju i rukovođenje, u skladu s međunarodnim standardima, Arslanagić je 1998. godine proglašen Menadžerom godine u izboru “Bussines magazina”, a 2001. godine Menadžerom decenije za izuzetan doprinos razvoju BiH.
Građani Sarajeva su također prepoznali značaj njegovog djela i dodjeljuju mu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Amila Bakšić, primadona sarajevske Opere

amilaAmila Bakšić je došla na ovaj svijet da bi ga oplemenila svojom pjesmom. Ulogom u operi «Manon» 1979. godine, odmah po završetku studija na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, najavila je sjajnu karijeru. Preko malih operskih epizoda: Giovann u “Rigolettu”, Ines u “Trubaduru”, Pastira u “Tosci”, Roset u “Manonu”, Svećenice u “Aidi”, zatim Njanje u “Knez Igoru” došla je do prve značajne uloge Florami i, zahvaljujući sjajnim kritikama u kojima je naglašena njena inventivnost, dobila je status solistice.

Vedrom i smjernom prirodom, urođenim osjećajem za scenu i predanim radom ugradila je svoj puni umjetnički senzibilitet i nadarenost, izrađenu vokalnu tehniku, i izuzetnu, a prilagodljivu boju glasa, i raspon primadone, u velike uloge koje su uslijedile: proslavljena Mimi, Violeta, Čo-Čo-San, Toska, Leonara i na posljetku Hasanaginica u prvoj bh. operi.
Najsloženije partove vokalno-instrumentalnih djela Mozart-Requiem, Verdi-Requiem, Rossini-Stabat Mater, Pergolesi-Stabat Mater, koje izdvajamo iz njezine bogate i raznovrsne koncertne djelatnosti, interpretirala je s velikim uspjehom. Prvi samostalni CD je promoviran zajedno s monografijom «Primadona Amila Bakšić – 20 godina umjetnosti pjevanja».
Iako je već bila na putu osvajanja međunarodne scene, sarajevska primadona nije napustila grad u najtežim vremenima. Ostala je i ljubiteljima operne umjetnosti pružila trenutke koje može dati samo istinski veliki umjetnik.

 Doc. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor KCU u Sarajevu

farisUspješna stručna i naučna karijera doc. dr. Farisa Gavrankapetanovića je započela odmah po završetku Medicinskog fakulteta 1984. godine. Postdiplomski studij je sa izuzetnim uspjehom završio već 1986. godine, a specijalistički ispit iz opće hirurgije 1991. godine.

Na temelju iskustva i znanja, stečenog kroz predani rad u najtežim vremenima i pod posebnim uvjetima, 1995. godine je odbranio magistarski rad na temu zbrinjavanja ratnih povreda, pa je, iste godine, izabran za višeg asistenta hirurške katedre Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
U zvanje docenta izabran je odmah po odbrani doktorske disertacije 1999. godine, kojom je dao doprinos u aktuelnoj oblasti tretmana povreda uzrokovanih eksplozijama mina.
Na osnovu bogatog iskustva i sistematiziranog stečenog znanja postao je medicinski ekspert BiH za rješavanje povreda ekstremiteta od nagaznih mina.
Sada je direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, pa je, vršeći ovu odgovornu dužnost i prethodnu, zamjenika ministra u Vladi FBiH, dao izuzetan doprinos zaštiti zdravlja i razvoju zdravstva, kroz finansijsku konsolidaciju, savremenu organizaciju i tehnologiju te edukaciju kadra, i posebno zalaganjem za primjenu principa etičnosti i humanosti.
Za svoj rad je 1998. godine nagrađen priznanjem – primarijus. Inicirao je i učestvovao u brojnim akcijama u zemlji i inozemstvu, za dobrobit najšire populacije stanovništva, a posebno na zbrinjavanju prognanih i povratnika, i opće zaštite ljudskog dostojanstva, na osnovu čega je 2002. godine bio predložen za Ljekara humanistu decenije.
Daljnji doprinos struci i nauci je dao kroz objavljivanje niza stručnih i naučnih radova, autorskim učešćem u izdavanju medicinskih publikacija i knjiga, predavanjima na domaćim i stranim univerzitetima.
Godine 2001. je izabran za člana Odbora za hirurgiju Medicinskog odjeljenja Akademije nauka i umjetnosti BiH, a 2002. godine za počasnog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Dr. Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu
Na osnovu dobivenog širokog općeg predznanja u Klasičnoj gimnaziji u Sarajevu, zatim znanja arapskog, perzijskog i turskog jezika stečenog na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i znanja iz metodologije i predmeta historijskih istraživanja, stečenih na postdiplomskom studiju Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr. Behija Zlatar je svoj naučni rad usmjerila u istraživanje povijesti od početka XV do kraja XIX stoljeća.
Svoju uspješnu naučnu karijeru, od zvanja asistenta do naučnog savjetnika, radeći u Orijentalnom institutu i Istorijskom institutu u Sarajevu, dr. Behija Zlatar gradila je na postulatima nauke i struke, primjernim, historijsko-naučnim istraživanjima, čiji su rezultati nezaobilazni u našoj ozbiljnoj historiografiji.
Najveći broj radova je zasnovan na analizi primarne arhivske građe i dokumenata pisanih na staroosmanskom, ali i slavenskim jezicima.
Iz respektabilne bibliografije, koja sadrži teme iz opće, kulturne, vojne i ekonomske historije BiH, izdvajamo doktorsku disertaciju iz 1986. godine pod naslovom «Sarajevo u XVI vijeku», kao uvod u sjajnu Studiju «Zlatno doba Sarajeva» promoviranu 1996. godine. Radovi, objavljeni u domaćim i stranim publikacijama, knjige, prilozi u medijima, i brojna predavanja na naučnim skupovima u zemlji i svijetu, najbolje predstavljaju doprinos koji je dr. Behija Zlatar dala u rasvjetljavanju historijskih činjenica i predstavljanju kontinuiteta, tradicije i kulture naše domovine i grada, ali i njihovoj promociji kao sredine s ozbiljnom naukom.
Dr. Behija Zlatar se nije zadržala u akademskom okruženju, svoj doprinos zajednici pružila je i kvalitetnim angažmanom u političkom i javnom životu, kao zastupnik u Skupštini Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo tokom agresije i u mirnodopskom periodu i djelovanjem u brojnim udruženjima. Danas je direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Kolektivne nagrade

Sarajevski ratni teatar «SARTR»

Sarajevski ratni teatar SARTR nastao je u vrijeme opsade i postao predvodnik duhovnog otpora Sarajlija. Okupio je i sačuvao stvaralačku supstancu predratnog sarajevskog glumišta i u najtežim danima sugrađanima priredio više od 800 koncerata, književnih večeri, likovnih izložbi, predstava… «Družina» SARTR-a je hrabro išla prema publici, a teatar im je bio svaki prostor, od Starog Grada do Dobrinje, gdje se moglo igrati i gledati. U knjizi utisaka ostalo je zapisano: «Hvala sarajevskim glumcima što su nam pomogli da ne poludimo.»
Početkom agresije 1992. godine premijera prve SARTR-ove predstave»Sklonište» odjeknula je i u svjetskim medijima, kao «čudo» bosanskog otpora, dobivši odlične kritike. Od 1994. godine, zahvaljujući apelima uglednika sa svjetske kulturne i političke scene, SARTR je nosio nemjerljivu ulogu kulturnog ambasadora BiH i Sarajeva u Evropi.
U dvjema turnejama tokom agresije na BiH i Sarajevo, SARTR je u 18 gradova Evrope, sa 27 odigranih predstava, stekao izuzetan ugled kod publike i kritike pokazavši opstojnost «sarajevskog duha» i dokazavši onima, koji su još sumnjali, da snažna autohtona bh. kultura po svemu pripada evropskom miljeu.
SARTR je nastavio graditi svoj umjetnički iskaz na domaćoj baštini i savremenoj evropskoj literaturi i u mirnodopskim predstavama, koje zainteresirana publika i dobra kritika zadržavaju dugo na domaćoj i pozivaju na scene širom Evrope.
Inventivnost i pokretačka snaga SARTR-a nije samo nagradila teatarsku umjetnost. Potaknula je i ubzala ponovo oživljavanje teatarskih kuća, u vremenu kada se vraćao mir, a danas, trajno, kroz svoje projekte, usmjerava mlade na kreativan odnos prema teatru i gradi teatarsku publiku sutrašnjice.

 Srednja medicinska škola u Sarajevu

medicinskaU skoro 50 godina postojanja iz ove škole je izišlo skoro 10.000 medicinskih sestara i tehničara, farmaceutskih, laboratorijskih i sanitarno-ekoloških tehničara.

Škola nije prestajala s radom niti za vrijeme opsade Sarajeva. Nastava je bila organizirana na različitim punktovima, dostupnim učenicima, unutar opkoljenog Sarajeva, ali i van okruženja. Učenici su se iz klupa uključivali u zbrinjavanje, liječenje, pomaganje bolesnim sugrađanima.
Danas ostvaruje natprosječne rezultate, što je uspjeh i uprave i nastavnika, koji savremenim metodama i sredstvima, te predanim radom, kroz obrazovni program vode učenike.
Promocija i zaštita ljudskih prava, čuvanje identiteta i naslijeđa, demokratija, vladavina prava te sportskog duha, opredjeljenje je škole, kako bi budući dobri zdravstveni radnici bili i samostalne i samosvjesne osobe, koje će svoj rad zasnivati na općim vrijednostima, zasnovanim na pluralizmu i toleranciji. U 20 sekcija i klubova realiziraju se atraktivni projekti: Rotari club, Civitas, Mreža 2000, Ling-life, Fondeko, Tabu-bol-i smrt, Farwert, Ekološka sekcija, Sportska sekcija, Word up, UCLA, Sekcija za kulturne aktivnosti i dr. Upravo učenici ove škole nose inicijativu i promoviraju u drugim školama, i u drugim sredinama u kojima djeluju mladi, akcije u borbi za fizičko i duhovno zdravlje ljudi, kroz implementaciju projekata borbe protiv toksikomanije i projekta «Sarajevo zdravi grad». I inicijativa za ponovno uspostavljanje Udruženja nastavnika i saradnika srednjih medicinskih škola u F BiH, koje radi na izradi, usavršavanju i prilagođavanju novih nastavnih planova i programa, a kroz sport i zabavu povezuju mlade šire regije, potekla je iz ove sredine.
Srednja medicinska škola u Sarajevu je škola po mnogo čemu ugledna i ogledna i sigurnim korakom gazi u treći milenij svojom opremljenošću, kadrovima i učenicima. Spremno dočekuje reformu obrazovanja s ciljem dostizanja najviših evropskih standarda, na dobrobit mladih ljudi koji se u njoj školuju, a preko njih i zajednice.

 Bošnjačka zajednica kulture «Preporod»

preporodBošnjačka zajednica kulture «Preporod» i danas svoj duhovni izraz zasniva na idejama i težnjama koje su vodile njene osnivače u «Gajretu», još davne 1903. godine. Ima za cilj naučnim istraživanjem sakupljene baštine, koja sadrži napore kulturnih, naučnih i umjetničkih uglednika, posebno na nacionalnom osvješćivanju i samorazumijevanju Bošnjaka, odrediti ulogu i značaj svakog novog stanja u širim historijskim okvirima i nastojati ga mijenjati nabolje, upravo razvijanjem bošnjačke kulture. Otvorena je za sve naučne, umjetničke, kulturne i političke atribucije uz jedan uvjet, da budu historijski utemeljene u tradiciji bošnjačkog naroda i da izražavaju Bosnu i Hercegovinu u jedinstvu različitosti.

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» obilježava 100 godina postojanja. Zajednica djeluje kroz 50 općinskih udruženja u zemlji, a promociju naše kulture i tradicije u svijetu nose brojne podružnice u inozemstvu. Njihov rad objedinjavaju i usmjeravaju upravna tijela i Savjet zajednice.
Biblioteka Instituta za bošnjačke studije je prikupila oko 9.000 bibliografskih jedinica čije naslove potpisuju Bošnjaci. Galerija «Nove Daire» je usmjerena na muzeološku djelatnost. Bošnjačka kuća podataka sistemski sakuplja dokumentaciju koja se odnosi na bošnjačku prošlost i savremenost na svim medijima. Bošnjačka književnost u 100 knjiga, sa već objavljenih 25, edicija je koju realizira «Preporod». Izraze nacionalnog identiteta Bošnjaka: jezik, književnost, historiju, etnologiju, folklor istražuje Institut za bošnjačke studije. Tu su još i RTV Preporod, Galerija «Preporod» i Sarajevski muški vokalni oktet i Akademski ženski vokalni ansambl.
Svojim dosadašnjim aktivnostima i bogatim sadržajem Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» dala je nemjerljiv doprinos kulturnom, obrazovnom i naučnom uzdisanju jednog naroda i zajednice u kojoj živi. Afirmirajući bošnjačku kulturu i bosanskohercegovačku državnost u prošlosti i sadašnjosti, daje doprinos u uspravljanju zajednice u duhu međunacionalnog uvažavanja i pozitivnih tekovina za budućnost života u otvorenom građanskom društvu.

Košarkaški klub «Željezničar»

zeljeznicarOd kada je 1958. godine formiran u sklopu Sportskog društva «Željezničar», Košarkaški klub «Željezničar» zna samo za pobjede. Najveći rezultatski uspjeh ovog kluba je osvajanje titule prvaka u bivšoj Jugoslaviji 1971. godine i pobjeda u Kup takmičenju iste godine.

Do 1992. godine košarkašice «Želje» su ostvarivale odlične rezultate u domaćem takmičenju, osam puta su nastupale u međunarodnom takmičenju Kup Liliane Roncheti. U sastavu Kluba su i tada, kao i sada, nastupale višestruke reprezentativke. U toku četverogodišnje agresije na našu zemlju, Klub nije prestajao sa aktivnostima, bez obzira na teške uvjete rada. U tom periodu četiri puta su košarkašice osvajale šampionsku titulu, a tri puta Kup Bosne i Hercegovine. Nastupale su kao predstavnik Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Ligu prvaka Evrope, i ponovo tri puta u Kupu Roncheti, a dva puta se plasirale među 16 najboljih u ovom prestižnom međunarodnom takmičenju. Aktivisti su zajedno sa košarkašicama činili velike napore na ukupnom prosperitetu bh. košarke.
Košarkaški klub «Željezničar» je jedan od osnivača Evropske ženske lige dobrodošlice i u prošloj godni, kada je prvi put odigrano ovo takmičenje, bili smo ponosni na naše košarkašice, koje su se plasirale i igrale u prvom finalu ovog takmičenja u Šibeniku. Kruna uspjeha je nedavno osvojeno prvo mjesto u prestižnom takmičenju Europen Womens Welcome Ligue Tocal, što se smatra najvećim uspjehom u kolektivnim sportovima u BiH uopće. Najnoviji uspjeh je osvajanje Kupa Bosne i Hercegovine.
Poželimo našim košarkašicama da i dalje pobjeđuju, da budu uzor generacijama i da uspješno predstavljaju bosanskohercegovački sport i Sarajevo, kao i do sada.

Neovisna televizija «Hayat»

hayat

Neovisna televizija «Hayat» počela je sa emitiranjem programa 24.02.1992. godine, dakle pred sami početak opsade Sarajeva. Skromno opremljeni, njezini novinari i reporteri prenosili su vijesti iz cijelog opkoljenog grada, upozoravali i ulijevali nadu, svojoj tada jedinoj publici, građanima Sarajeva, ali im donosili i vijesti sa svih strana i poklanjali trenutke bijega u maštu o nekom drugom «normalnom svijetu.» Danas NTV Hayat emitira prgram 24 sata i putem satelita upućuje ga cijelom svijetu. Jedan je od osnivača prve bh. mreže lokalnih TV stanica, koja svojim signalom pokriva oko 85 % teritorije BiH.

Program televizije obrađuje sve oblasti života i namijenjen je raznovrsnim interesima populacije s područja koje ga prati. Tu je izuzetno aktuelan dnevni političko-informativni program, ali i sve najnovije vijesti iz oblasti politike, privrede, obrazovanja, zapošljavanja, zabave, muzike, kulture, sporta i dr. Ovom prilikom izdvajamo serijale «Historija Grada Sarajeva» i «Kultura življenja». NTV Hayat i dalje prati sve događaje u Gradu i Kantonu Sarajevo, promovira sve konstruktivne aktivnosti građana i njhovih udruženja, i posebno podržava i uključuje se u humanitarne akcije. Svoj status neovisne televizije brani tako što svoje projekte, realizaciju programa i kontinuirano ulaganje u razvoj, kao i obaveze prema društvu i plaće za 144 uposlenih, osigurava samofinansiranjem. NTV Hayat je četiri puta proglašavana najboljom TV stanicom BiH, a 1997. godine je proglašena Najpopularnijim medijem u BiH. Rezultati obrade ankete, koju je ekipa NTV Hayat izvela vrlo profesinalno i ozbiljno, kao što radi i sve drugo u okviru redovne evaluacije svoga rada, kažu sljedeće:
Građani Sarajeva NTV Hayat doživljavaju kao svoju televiziju. Hvale je i kažu da im je prisnija od drugih i razumljiva, nekako sarajevska. Cijene energiju, snagu, svježinu i nove ideje mladih ljudi koji je vode. Već naučeni na inventivnost, očekuju od nje još više i kažu da je to televizija koja obećava.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2002. godinu

 Pojedinačne nagrade

  • Izet Sarajlić
  • Danis Tanović
  • Adil Zulfikarpašić

Grupne nagrade

  • Nijaz Hastor i Nihad Imamović

Kolektivne nagrade

  • Sportsko društvo invalida“Spid” Sarajevo
  • Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Odred policije “Bosna”
  • Međunarodni teatarski i filmski festival “MESS” Sarajevo
  • Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Središnja uprava Sarajevo
  • Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta” Sarajevo

Pojedinačne nagrade

Izet Sarajlić (sarajevski pjesnik)

izetPjesme velikana su progovorile na makedonskom, ruskom, turskom, slovenačkom, engleskom, albanskom, litvanskom, njemačkom, španskom, poljskom, italijanskom, holandskom i francuskom jeziku.. Pjevane su u Varšavi, Moskvi, Lenjingradu, Tbilisiju, Berlinu, Minhenu, Budimpešti, Istambulu, Sofiji, Štokholmu, Upsali, Malmeu, Rimu, Salernu, Napulju, Parizu, Strazburu, Roterdamu i drugim bliskim nam i dalekim gradovima.

Već pedeset godina se useljavaju u našu svijest. Bile su za nas put preko koga smo otkrili da postoje pjesnici i pjesme. Bile su i jesu događaji za vrijeme kada smo najranjiviji i znakovi koji privlače, pa idemo ka njima i prijanjamo uz njih duže i snažnije nego što bi htjeli, kradući pauze naših svakodnevnica. Provociraju u nama nas same.
U Knjigu oproštaja Izeta Sarajlića slile su se pjesme iznjedrene iz opkoljenog grada, izdignute nad prazninom ukradenog nam svijeta, ljubavi i uspomena. Pjesme koje svjedoče nepravednu povijest Sarajevu. Vrište njegovu bol i tugu, plemenito ciljaju oprostu, ali prstom pokazuju, proganjaju i unose vječni nemir u savjest krivaca. Rođene u jednoj jedinoj lirskoj pjesničkoj duši, a nose snagu pamćenja grada. Ne analiziraju se, izriču se.

Danis Tanović (umjetnost)
tanovicDanis Tanović je režijom filma “Ničija zemlja”, za koji je napisao i scenarij, ostvario najveći uspjeh BH kinematografije u njenoj povijesti. Film je snimljen u koprodukciji šest evropskih zemalja, ali je u svijetu promoviran kao BH film. Mladi režiser Bosanac s bosanskom pričom na svom jeziku, osvojio je čak 41 prestižno međunarodno priznanje od kojih ovdje izdvajamo: Zlatnu palmu za scenarij na Festivalu u Cannesu u Francuskoj, nagradu za najbolji film na Festivalu Cine Femme u Belgiji, nagradu za najbolji film na stranom jeziku Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa, Zlatni Globus u SAD za najbolji film na stranom jeziku, Golden Satellite u SAD za najbolji film na stranom jeziku, nagradu Udruženja kritičara Las Vegas za najbolji film na stranom jeziku, nagradu Udruženja francuskih filmskih kritičara za najbolji film na stranom jeziku, te nagradu Brazilske filmske akademije za najbolji film na stranom jeziku. Pored toga tu je i niz jednako važnih nagrada kao što su nagrade publike, žirija, kritike, te nagrade za gledanost na festivalima u SRJ, Hrvatskoj, Makedoniji, Španiji, Libanu, Norveškoj, Njemačkoj, Sloveniji, Belgiji, Nizozemskoj, Iranu i SAD. Na Sarajevo film festivalu je film “Ničija zemlja” osvojio nagradu žirija i nagradu publike, a u BiH ga je vidjelo čak 200.000 gledatelja. Vrhunac uspjeha je Oskar u kategoriji za najbolji strani film kojeg je Danis Tanović posvetio svojoj domovini.

Međunarodnim i domaćim uspjehom g. Tanović je učino mnogo na promociji kulture i kinematografije BiH i Sarajeva.

Adil Zulfikarpašić, kulturni mecena, publicist, političar, bankar, istraživač i sakupljač, Gradu Sarajevu i Bosni i
Hercegovini darovao je Bošnjački institut sa ciljem promoviranja kulturne baštine, povijesne istine, istraživanja, znanstveno umjetničke aktivnosti i kulture Bošnjaka i naroda sa kojim Bošnjaci u BiH stoljećima žive.
Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića je smještena u arhitektonskom kompleksu od oko 4.500 m2 sa bogatim pratećim sadržajima, koji čini uspješan i simboličan spoj starog, za ovu namjenu restauriranog Gazi Husrev-begovog hamama i novog, u svemu suvremenog, arhitektonski upečatljivog objekta, namjenski izgrađenog. Najznačajniji sadržaji su biblioteka, smještena u novom objektu sa više od 80.000 bibliotečkih jedinica, zatim arhiv sa originalima i kopijama dokumenata iz različitih povijesnih razdoblja. Tu su i povijesna kartografska zbirka i dokumentacijski centar o agresiji na Sarajevo i BiH 1992-1995. Zbirku umjetničkih djela čini preko 530 djela od 122 autora Bošnjaka, brojna djela ostalih bosanskohercegovačkih autora i djela autora sa širih prostora inspiriranih motivima BiH.
Institut vrši naučna istraživanja sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, organizira naučne seminare, susrete, izložbe, djeluje kao izdavač.
Institut su od njegovog otvaranja 2001. godine posjetile hiljade građana BiH, stranih gostiju, naučnika, diplomata, zvaničnika i dr.

Grupne nagrade

Nihad Imamović i Nijaz Hastor

hastor

Nihad Imamović, diplomirani inženjer mašinstva i Nijaz Hastor, diplomirani ekonomista, sarajevski privrednici, su postigli izvanredne rezultate u periodu od 1996. godine do danas, a posebno tokom protekle 2001. godine.

Početkom 1996. godine su ambiciozno i s pravilno procijenjenim rizikom osmislili, i kao nositelji, započeli s realizacijom projekta autoindustrije u Bosni i Hercegovini. Projekt su formulirali u četiri cjeline zavisno od djelatnosti:
– ASA Group, plasman automobila, dijelova i razvoj servisne i trgovačke mreže u BiH,
– Prevent Group, proizvodnja autodijelova i kooperanti,
– Volkswagen Sarajevo, proizvodnja automobila i dijelova i
– LKW Group, transport i špedicija.
Iz rezultata postignutih u poslijeratnom periodu izdvajamo:
Potpuno je razvijena trgovačka mreža u BiH za četiri marke vozila: volkswagen, škoda, audi i seat, koju čine 32 trgovine sa ostvarenom prodajom od 4.714 automobila u protekloj godini, što čini 62,4% ukupnog tržišta automobila u BiH.
Završena je prva faza najsuvremenijeg prodajno-skladišnog centra u Jugoistočnoj Evropi u Sarajevu, koji predstavlja investiciju od 18.000.000 KM, od čega je 40% vlastitih sredstava.
Ukupna proizvodnja Preventa, koji je u protekloj godini ostvario promet od oko 80.000.000 KM proizvodeći auto presvlake, plasirana je u izvoz. Projekt stalno zapošljava 1.057 uposlenika.
Investicioni fond Prevent je sudjelovao u privatizaciji državnog kapitala sa velikim investicionim sredstvima čime je ostvario preduvjete za otvaranje značajnog broja radnih mjesta, posebno u oblasti proizvodnje.

Kolektivne nagrade

Sportsko društvo invalida“Spid” Sarajevo

spidMirza Hrustanović, predsjednik Sportskog društva invalida“Spid” Sarajevo je preuzeo kolektivnu nagradu za“Spid”.

Sportsko društvo invalida“Spid” Sarajevo je osnovano 5. aprila 1994. godine na temeljima iskustava prijeratne ekipe sjedeće odbojke “Uporni”, a kasnije “Sarajevo” koja je ostvarivala izvanredne sportske rezultate.
Razvijena je široka i složena organizacija u kojoj djeluju klubovi: košarka u kolicima, streljaštvo, atletika, stoni tenis, šah, skijanje, ribarstvo i drugi sportovi za invalide, a takmičenje u sjedećoj odbojci se odvija kroz jedinstvenu ligu BiH koju čini 10 klubova. Velik je spisak vrhunskih sportskih rezultata SPID-a iz kojeg ovdje izdvajamo rezultate odbojke i atletike, streljaštva i stonog tenisa. Odbojkaši su u periodu od 1994. do 2001. godine bili prvaci BiH i dvostruki osvajači kupa BiH. Vice šampioni Euro Cupa su bili 1998. i 1999., a 2000. i 2001. Euro šampioni te 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godine šampioni na međunarodnom turniru “Malmo Open”. Atletičari “Spida” su osvojili trofeje na međunarodnim i domaćim takmičenjima. Sudjelovali su na Paraolimpijadi u Atlanti. Postigli su značajne rezultate u svojim disciplinama na Euro Šampionatu 2001. godine.“Spid” je državni prvak u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji u stonom tenisu 1995., 1997. i 1998. godine. Pored ovog, Sportsko društvo “Spid” je nositelj mnogobrojnih priznanja, čak više od 350., a 1994., 1995., 1998., 1999., 2000. i 2001. godine proglašeno je najboljim sportskim društvom Kantona Sarajevo. Nositelj je priznanja Olimpijskog komiteta BiH i visokog društvenog priznanja “Zlatni ljiljan” za organizaciju invalidskog sporta. Vrhunski sportski uspjesi su dodatni vrijedni rezultati izuzetnog angažmana i vrijednog doprinosa efikasnijem životu i radu posebne, i nažalost brojne, kategorije u našem gradu, invalida.

Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Odred policije “Bosna”

Dragan Vikić, prvi komandant je preuzeo nagradu za Specijalnu jedinicu MUP-a R BiH Odred policije “Bosna”.
Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Odred policije “Bosna” je u presudnom momentu za naš grad i državu opstala kao potpuno organizirana, sa punom hijerarhijskom strukturom i unutrašnjim multietničkim sastavom. Određivale su je profesionalnost, požrtvovanost i hrabrost, moralnost i nesebično beskompromisno opredjeljenje svakog pojedinca da zaštiti građane Sarajeva i stane u obranu Grada i Države.
Mladići i djevojke kojima je profesionalni cilj bio, od perioda kada je u zraku lebdjela opasnost, i ostao sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma, jednak tretman svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost, oduprli su se svemu što je bilo namijenjeno destrukciji bosanskog bića. Obranili su se snažnim pritiscima za izmjenu komandnog kadra s ciljem rasformiranja jedinice i stavili se u punu funkciju po komandnoj liniciji oficijelnim organima Republike Bosne i Hercegovine, spremni za obranu Grada i Države na čelu s ratnim komandantima Draganom Vikićem i Kemalom Ademovićem.
Svi se sjećamo snažnog otpora teroristima snajperistima, u aprilu 1992. godine na trgu ispred Skupštine RBiH, koji je u zaštiti građana, okupljenih na mirnom protestu, u želji da zaustave zlo koje se nadvilo nad Sarajevo, a čije buduće razmjere nitko nije mogao pretpostaviti, pružila upravo ova jedinica.
Podsjetit ćemo na presudne momente za naš grad i građane u kojima nas je zaštitio upravo Odred “Bosna”: obrana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, obrana Žuči, deblokada naselja Vojničko polje, Aerodromskog i naselja Dobrinja, sprječavanje presijecanja Grada pravcem Vraca, Pofalići, Vogošća, zaštita tenkoprohodnih pravaca, obrana “Elektroprivrede”, obrana naselja Stup i Azići, zaštita stanovnika Dogloda pri razaranju naselja, obrana Igmana, tada jedinog oslonca građanima Sarajeva za preživljavanje.
U obrani Sarajeva i države Bosne i Hercegovine 86 pripadnika ove jedinice su dali svoje živote. Mladići i djevojke iz “Bosne” su smogli snage da se i unutar samog grada suprotstave i spriječe anarhiju pojedinaca i malih grupa koje su imale sasvim druge, nemoralne ciljeve pod plaštom obrane.
Građani Sarajeva su im zahvalni.

 Međunarodni teatarski i filmski festival MESS Sarajevo

mess

Haris Pašović, predstavnik Međunarodnog teatarskog i filmskog festivala MESS Sarajevo je preuzeo nagradu za MESS.

Međunarodni teatarski i filmski festival MESS Sarajevo je festival sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini. Osnovan je još 1960. godine kao Festival malih i eksperimentalnih scena i vrlo brzo postao najznačajnijim događajem ove vrste na prostorima bivše Jugoslavije koji je okupljao, ali i kreirao cjelokupnu domaću teatarsku scenu i promovirao u našoj zemlji i gradu teatarske trupe iz cijelog svijeta. Pored izuzetno bogate vlastite produkcije kazališnih predstava i brojnih kazališnih i filmskih premijera rađenih u koprodukciji s domaćim i stranim teatarskim i filmskim kućama, svojim djelovanjem MESS je predstavio domaću produkciju na brojnim međunarodnim festivalima, ali i našoj javnosti pružio mogućnost da se upozna sa djelima iz cijelog svijeta putem Sarajevskog filmskog festivala, Sarajevske alternativne scene i, posebno, Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Upravo ovaj festival je tradicionalno jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u našoj zemlji sa bogatim i, redovno, izuzetno kvalitetnim i inventivnim programom. Pomno odabrani i pripremljeni događaji okupe brojnu publiku i privuku medije iz cijelog svijeta.
Pažnje vrijedna je i izdavačka djelatnost MESS-a, organizacija izložbi i koncerata, a posebno zanimljivi i atraktivni multimedijalni programi koji su MESS-u poslužili kao poseban medij za promociju Sarajeva.
U toku opsade Sarajeva MESS je odigrao istaknutu ulogu u ukupnom životu grada. Produkcijom i programskom orijentacijom, ostvarenom suradnjom s međunarodnom teatarskom i filmskom scenom, provokativnim scenskim događajima u BiH i inozemstvu privlačio je pažnju svjetske javnosti i promovirao široki slobodarski duh Sarajeva. MESS je posebna boja u ukupnom mozaiku imidža našeg grada bez koje bi bilo teško zamisliti kulturni život Sarajeva.

 Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Središnja uprava Sarajevo

napredakProf. dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Središnja uprava Sarajevo je preuzeo nagradu za “Napredak”.

Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Središnja uprava Sarajevo utemeljeno je davne 1902. godine tako da ove godine slavi Stoljetnicu postojanja. Bilo je jedno od temelja očuvanja kulture, tradicije, obrazovanja, prvenstveno hrvatskog puka, ali i drugih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim državama bivše Jugoslavije, gdje su Hrvati živjeli u znatnijem broju, te u drugim zemljama. Društvo je pod istim imenom i sa skoro istom, kulturno-obrazovnom zadaćom, obnovljeno 1990. godine i uspješno djeluje na zdravom tradicijskom utemeljenju, koje počiva na dostignutim rezultatima prethodnih generacija, kroz dugo razdoblje djelovanja, u kome je sudjelovalo na tisuće članova, darovatelja, stipendista i svih drugih koji su društvo prihvaćali kao svoje.
Danas u društvu djeluje 20.000 članova u 66 podružnica u BiH, Hrvatskoj, Evropi i Americi. U Sarajevu aktivno radi devet strukovnih udruga. Društvo ima dvije radiopostaje, i izdaje četiri lista. U podružnicama djeluje osam pjevačkih zborova, sedam tamburaških sastava, 15 folklornih skupina, jedan nogometni klub, pet šahovskih klubova i jedno planinarsko društvo.
Svojom kulturnom misijom “Napredak” se očitovao kao društvo koje nadilazi nacionalne podijeljenosti i isključivosti, pogotovo u doba agresije na Sarajevo i BiH, i promiče istinske kulturne i umjetničke vrijednosti i širi mogućnost kulturnog života u BiH i svugdje gdje djeluje.
U posljednjih 12 godina “Napredak” je realizirao 2.964 različita kulturna programa, o čemu najbolje govore sljedeći podaci: 119 dramskih programa i recitala, 71 humanitarna akcija, 279 izložbi, 436 koncerata, 255 izdanih knjiga i drugih naučnih projekata, 432 nastupa na manifestacijama kojima je “Napredak” bio organizator, 15 okruglih stolova, 353 predstavljanja knjiga i drugih izdanja, 237 tribina i predavanja, 137 sportskih priredbi, 110 prigodnih blagdanskih manifestacija i oko 500 drugih različitih kulturnih manifestacija.

Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta”

Prof. Teodor Romanić, predsjednik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” je u ime društva preuzeo nagradu.
Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta” je osnovano još 1902. godine i u kratkom periodu proširilo svoje djelovanje na cijelu BiH i postalo matica srpskih kulturno-obrazovnih aktivnosti. Više puta tokom svoje duge historije bilo je u prilici obnavljati svoje postojanje i svoju djelatnost, a svaki put je obnova značila i razvoj.
Posljednja obnova je uslijedila 1993. godine kada se društvo ponovo registriralo. Od tada Društvo radi na cjelovitom kulturno- obrazovnom planu i ima za cilj ostvariti saradnju sa svim institucijama u oblasti kulture i obrazovanja kao i s drugim nacionalnim društvima.
U proteklom periodu Društvo je organiziralo više od 20 likovnih izložbi među kojima i izložbu “Osam vijekova Hilendara” u saradnji s Republikom Srpskom.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2001. godinu

Pojedinačne nagrade

  • Meliha Alić (obrazovanje)
  • Fuad Arifhodžić (umjetnost)
  • Ivan Kordić (kultura)
  • Gojko Berić (kultura)
  • Prof. dr. Vlatko Doleček (ostalo)
  • Kemal Grebo (privreda)
  • Akademik Enver Redžić (nauka)
  • Prim. Dr. Almasa Softić (zdravstvo)
  • Prim. dr. Youssef Hajir (zdravstvo)
  • Ivan Sokolov (sport)
  • Fra Luka Markešić (humanista)

Grupne nagrade

  • Ahmed Kapidžić i Hasan Ćemalović (arhitektura)
  • Prim. dr. Šukrija Ðozić,
    prim. dr. Raib Salihefendić i
    dipl. ing. maš. Enes Baralić
    (autori vanjskog fiksatora)

Kolektivne nagrade

  • Francuski kulturni centar “Andre Malroux”
  • JKP GRAS
  • Ženski odbojkaški klub “Dobrinja”

Pojedinačne nagrade

Meliha Alić (obrazovanje)
alicNakon diplomiranja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1971. godine, zapošljava se kao profesor matematike u Drugoj gimnaziji. Početkom agresije na našu zemlju, samoinicijativno organizira prvu ratnu školu u općini Novo Sarajevo, u podrumu KUD “Lola” u decembru 1992. godine. Formira Naučni klub “Mladi talenti” u kojem su sva nadarena djeca Sarajeva mogla da njeguju svoje znanje. Sedamnaest olimpijaca od kojih su tri dobitnika olimpijskih medalja upravo su potekli iz ovog kluba. Sa Međunarodne matematičke olimpijade u Hong Kongu 1994. godine vraćaju se sa bronzom, prvom medaljom za BiH “iskovanom” u opkoljenom Sarajevu. Četvrtog oktobra 1993. godine na inicijativu njenih školskih kolega imenovana je za direktora Druge gimnazije. Formiranjem prvog odjeljenja IB mature (Međunarodne internacionalne mature) Druga gimnazija postala je prva škola u BiH koja je počela da radi kao ravnopravan partner svim svjetskim prestižnim školama. Od 1996. godine jedna je od osnivača Stranke za BiH čiji postaje aktivni član, a preuzima i odgovorne kantonalne i državne funkcije na kojima je i dan danas.

Fuad Arifhodžić (umjetnost)
alihodzicDoajen bh. likovnog stvaralaštva, član ULUBiH-a od 1952. godine, likovni umjetnik koji više od pola stoljeća aktivno stvara, učestvuje u likovnom i kulturnom životu Sarajeva i BiH, majstor akvarela, profinjeni umjetnik urbanih harmonija i slikar tipičnog sarajevskog ambijenta. Doživio je čast da je UNICEF reproducirao njegova djela kao rijetko živućeg slikara s prostora ranije Jugoslavije, a tema je bila Sarajevo. Posljednja samostalna izložba, održana u julu 1999. godine, u povodu 50-godišnjice njegovog umjetničkog rada, zapamćena je kao jedan od najznačajnijih kulturnih događaja sezone. Ipak, ovaj umjetnik je najponosniji na dvije samostalne izložbe organizirane 1993. u galeriji “Gabrijel” i 1994. u Galeriji “Mak” u Sarajevu.

Ivan Kordić (kultura)
kordicKnjiževnik i publicista Ivan Kordić više od tri i pol decenije djeluje u književnom, društvenom, kulturnom i javnom životu grada Sarajeva. Po ocjeni relevantne kritike, pripada mu mjesto jednoga od najoriginalnijih i najautentičnijih pjesnika u svojoj generaciji i poslijeratnoj bh. poeziji uopće. Istovremeno, iskazuje svoju novinarsku, uredničku i publicističku “žicu” uređujući rubrike u časopisima “Lica”, “Život”, TV emisije “Književni klub”, “Vrijeme knjige”, a danas na TV Dnevniku vodi već kultnu rubriku “Izlog knjige”. Tokom godina agresije, koje provodi u Sarajevu, pravi više od tristo aktuelnih političkih komentara na Dnevniku TV Sarajevo i u ratnom “Oslobođenju”, čiji dio je objavljen 1993. u knjizi “Laž, mržnja, zločin”.

Gojko Berić (kultura)
bericGojko Berić spada u komentatore kakve ćemo rijetko naći i u najvećim svjetskim listovima. “Da je Zlatko Dizdarević, također jedno od vrhunskih novinarskih pera, da je Hamza Bakšić, čije kolumne također spadaju u sam vrh novinarstva, s toliko strasti pisao protiv srpskog nacionalizma, bilo bi ne samo gotovo normalno već umnogome i sumnjivo. Odmah bi im se pripisala nacionalna pristrasnost. Hvala Beriću što je taj tako važan novinarski rat protiv zla, koji je proizveo narod kome i sam pripada, vodio upravo on. Vodio od prvog dana agresije do danas. U ovom trenutku ne znam nikog zaslužnijeg od njega niti ikog kome bi ljepše pristajao jedan bosanski orden. Neka mu taj orden bude barem Šestoaprilska nagrada!” – napisao je naš pjesnik Izet Sarajlić predlažući ovog vrsnog komentatora za najveće priznanje Grada Sarajeva. Berić je i autor triju veoma zapaženih knjiga koje predstavljaju njegovo ukoričeno novinarstvo: “Smrt u ljetnom Dubrovniku”, “Sarajevo na kraju svijeta” i “Pismo nebeskom narodu”.

Prof. dr. Vlatko Doleček (ostalo)
dolocerProf. dr. Vlatko Doleček je dugogodišnji istaknuti i priznati univerzitetski profesor, naučni radnik i ekspert za nekoliko važnih disciplina iz oblasti tehničkih nauka. Tokom opsade Sarajeva organizirao je nastavu na tri fakulteta: Mašinskom, Elektrotehničkom i Saobraćajnom. Kao jedini profesor na Katedri za mehaniku, osiguravao je nastavu još iz sedam predmeta i tako dao doprinos kvalitetnijem obrazovanju studenata koji su ostali u Sarajevu da brane svoj grad. Jedan je od idejnih pokretača i osnivača Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99 (početkom 1993. godine) i više od četiri godine, sve do početka 2001., bio je njegov predsjednik. Bio je generalni sekretar Odbora za promociju i potpisivanje Deklaracije o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu, čiji je inicijator bio KRUG 99. Deklaraciju je, u jeku opsade i granatiranja grada, podržalo još 26 nevladinih organizacija, a potpisalo 15.000 građana Sarajeva i više od 1,150.000 ljudi iz BiH i 58 zemalja sa svih kontinenata. Također, prof. dr. Doleček bio je organizator i učesnik nekoliko naučnih i stručnih skupova u BiH tokom agresije. Za svoje dugogodišnje društveno i naučno angažiranje primio je brojna priznanja, a 1964. godine Internacionalna liga humanista proglasila ga je humanistom godine.

Kemal Grebo (privreda)
greboRadeći više od 20 godina u Privrednoj komori, a od 1995. godine obavljajući i čelnu funkciju ove nevladine i nepolitičke asocijacije, Kemal Grebo je dao značajan doprinos razvoju privrede grada Sarajeva. Upravo zahvaljujući njemu, Komora se tokom agresije, u najtežim uvjetima, uspjela održati. Među prvima otpočeo je transformaciju Komore u pravcu prilagođavanja njenog rada uvjetima tržišne ekonomije primjenjujući evropske standarde komorskog djelovanja. Uvode se novi servisi u sadržaj rada što Privrednu komoru KS svrstava u red modernijih asocijacija privrede ne samo u bh. okvirima. Predsjednik Privredne komore KS Kemal Grebo dao je doprinos i u otvaranju Komore prema inozemstvu u cilju bržeg privlačenja stranog kapitala. Kao rezultat toga – na području Sarajeva formiran je veći broj firmi sa djelomično ili potpuno stranim kapitalom, sklopljeno je niz ugovora o saradnji i u tom pogledu Sarajevo prednjači u FBiH, a vjerovatno i u cijeloj BiH. Komora je odavno otpočela pripreme na uvođenju ISO standarda u radu Stručne službe.

Akademik Enver Redžić (nauka)
redzicObimno naučno djelo akademika Envera Redžića, koje čini 16 izdatih knjiga i oko 250 bibliografskih jedinica, ima istaknuto mjesto u savremenoj historijskoj nauci o Bosni i Hercegovini, a obogaćeno je najnovijom monografijom “Sto godina muslimanske politike u Bosni i Hercegovini – u tezama i kontraverzama historijske nauke.” Ovom monografijom autor razmatra i kritički vrednuje historiografsku literaturu o političkoj i nacionalnoj fenomenologiji bosanskih Muslimana. Svojim cjelokupnim naučnim opusom akademik Redžić doprinosi afirmaciji nauke, kao bitne poluge društvenog napretka i razvoja, a posebno historijske nauke u Bosni i Hercegovini. Od 1984. godine redovni je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i član Predsjedništva ove institucije.

Prim. dr. Almasa Softić (zdravstvo)
softicKao ljekar, član i direktor Javne ustanove “Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo”, prim. dr. Almasa Softić nesebično se zalaže za unapređenje zdravlja ženske populacije KS i na realizaciji dvaju projekata: Skrining ranog otkrića raka grlića materice i Skrining oboljenja dojke. Ovi projekti oganizirani su prvi put na području Kantona Sarajevo i u FBiH za sve žene grada Sarajeva. Prvim projektom, koji je finansirala Vlada Italije, obuhvaćeno je 26.109 žena u dobi od 35 do 50 godina te još 14.339 žena drugih doba. Tokom ove akcije otkriveno je 1.300 sumnjivih nalaza, a spašen je ferilitet i život 133 žene. Drugim projektom “Skrining oboljenja dojke”, koji je u toku, planira se pregledati 30.145 žena u dobi od 45 do 55 godina na području  KS. Ovu akciju finansiraju Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja KS. Na njen prijedlog, Vlada KS donosi Odluku o dodatnoj prehrani majki porodilja. Koliko je svojim radom zaslužna za današnji Zavod, za žene grada Sarajeva i sam Grad, najbolje pokazuje to da je 1999. proglašena “prvom pratiljom žene godine”.

Prim. dr. Youssef Hajir (zdravstvo)
hajirPočetkom agresije na Bosnu i Hercegovinu prim. dr. Hajir stavio je svoje stečeno znanje i sposobnosti vrsnog hirurga na raspolaganje ranjenim i bolesnim stanovnicama opkoljenog Sarajeva – Dobrinje. Zahvaljujući nesebičnom zalaganju i danonoćnoj borbi s ranama i bolestima, spašeni su mnogi životi u granatama razorenoj i opkoljenoj Dobrinji. Sve to vrijeme radio je lično na spašavanju ljudi i istovremeno obučavao novi medicinski kadar. Prim. dr. Hajir osnivač je bolnice u Dobrinji koja je tada bila jedinstveno mjesto gdje se stanovnicima Dobrinje mogla ukazivati kvalitetna i stručna medicinska pomoć. Spomenuta bolnica radila je od 05. 05. 1992. do juna 1999. godine kada ju je zatvorilo Ministarstvo zdravstva KS.

Ivan Sokolov (sport)
sokolovVelemajstor šaha, reprezentativac i najbolji šahista Bosne i Hercegovine, ujedno je i kapiten i najuspješniji pojedinac Šahovskog kluba “Bosna”. Sa nepunih 15 godina postaje kadetski viceprvak Evrope i od tada u kontinuitetu postiže vanserijske rezultate. U 1986. godini postaje omladinski prvak bivše Jugoslavije, a dvije godine kasnije i seniorski prvak tadašnje države. Osvaja i titulu velemajstora šaha 1988. Pobjednik je brojnih domaćih i međunarodnih turnira, a jedan je od rijetkih koji se može pohvaliti da je pobijedio i dugogodišnjeg svjetskog prvaka i najboljeg igrača današnjice Garija Kasparova. Sa Šahovskim klubom “Bosna” na klupskim evropskim prvenstvima osvaja jedno treće (Hillversum 1993.) i dva četvrta mjesta (Ljubljana 1995. i Beograd 1998.), a na domaćim takmičenjima – svih šest prvenstava i pet Kupova BiH.

Fra Luka Markešić (humanista)
markesicOsim obavljanja profesorske službe na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, fra Markešić je pročelnik Vijeća za pravdu, mir i ekologiju u svojoj zajednici Bosni Srebrenoj, generalni sekretar nevladine organizacije Hrvatskog narodnog vijeća, te član Viktimološkog i Društva za ugrožene narode BiH. Fra Luku Markešića, kao istinskog humanistu, svi građani Sarajeva doživljavaju kao svog sugrađanina, uvijek prepoznatljivog, koji je i u najtežim trenucima za ovaj grad imao riječi ohrabrenja koje su ulijevale nadu da spas ipak postoji, ali da mu svi zajedno moramo težiti i graditi ga. U vrijeme agresije i nakon Daytonskog sporazuma sve do danas, aktivan je na povratku prognanika i izgradnji suživota u duhu tolerancije, dijaloga, poštivanja ljudskih i prava naroda.

Grupne nagrade

Ahmed Kapidžić i
Hasan Ćemalović
(arhitektura)

kapidziccemalovicU svoj zapaženi graditeljski opus arhitekti Kapidžić i Ćemalović pridodat će i objekat Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Unutar veoma nepovoljne lokacije – što je čest slučaj prilikom gradnje u užoj gradskoj jezgri Sarajeva – arhitekti Kapidžić i Ćemalović znalački su povezali Hamam – dragulj naslijeđenog graditeljstva sa novim objektom izgrađenim u duhu arhitektonskih trendova Evrope na samom kraju XX vijeka, te tako formirali jedinstveno oblikovnu, prostornu i funkcionalnu cjelinu.

Prim. dr. Šukrija Ðozić,
prim. dr. Raib Salihefendić i
dipl. ing. maš. Enes Baralić
(autori vanjskog fiksatora)
salihefendic djozic baralicU maju 1992. godine prim. dr. Šukrija Ðozić, šef Ortopedskog odjela Opće bolnice Sarajevo, dao je idejno rješenje, a zajedno sa prim. dr. Raibom Salihefendićem i dipl. ing. mašinstva Enesom Baralićem, direktorom firme “Etas Valves”, pravi prvi domaći ratni spoljašnji fiksator, nazvan sarajevski ratni fiksator – sarafix. Od tada pa do kraja rata, u fabrici “Etas Valves” napravljeno je 3.500 fiksatora, koji su ugrađeni našim ranjenim sugrađanima i borcima ABiH. Takođe, fiksatori su tunelom poslani na slobodne teritorije i tamo ugrađivani ranjenim. U Goraždu je na osnovu modela sarafixa napravljen fiksator u fabrici “Pobjeda”, te je tako olakšano liječenje ranjenika u okruženom Goraždu.

Kolektivne nagrade

Francuski kulturni centar “Andre Malroux”
cenat_am - CopyFrancis Bueb, direktor Francuskog kulturnog centra “Andre Malroux” u centru Sarajeva, 1994. godne, u gotovo nemogućim uvjetima, otvara prvo knjižaru, a polovinom 1995. i Centar “Andre Malroux”. Od tada Centar aktivno učestvuje u kulturnom životu Sarajeva i BiH: svake druge godine organizira Salon knjiga za djecu, a vrhunac kulturnog i političkog angažmana su krajem septembra 2000. godine u Sarajevu organizirani Evropski književni susreti koji su okupili više od 150 pisaca iz Francuske, Hrvatske, Slovenije, Jugoslavije, Alžira, Turske, BiH. Namjera je da se ova manifestacija organizira i narednih godina. Inače, više od sto filmskih projekcija, 50 promocija knjiga, 15 izložbi, kursevi francuskog jezika, razmjena studenata, stipendije i jednokratna pomoć đacima, studentima, umjetnicima, promocija bosanskih knjiga u Francuskoj… samo su neke od aktivnosti koje vodi ovaj centar. Predsjednik Francuske Jacques Chirac odlikovao je Francisa Bueba Legijom časti zbog angažmana na kulturnom povezivanju Francuske i BiH.

JKP GRAS
grasIako je pretrpio znatna razaranja u toku agresije, GRAS je uspio organizirati javni gradski prijevoz na znatno višem nivou nego ranije sa aspekta kvaliteta i obima usluga. Danas ovo preduzeće prevozi dnevno 500.000 putnika na 96 linija sa ukupno 420 vozila kojima se vrši prijevoz do najudaljenijih tačaka Kantona Sarajevo. GRAS upošljava dvije hiljade radnika među kojima je veliki broj invalida, demobiliziranih boraca, porodica šehida i poginulih, koji danas imaju solidan standard i redovne plate. GRAS izvanredne rezultate postiže i pri modernizaciji i uvođenju savremenih tehnologija: izgrađen je najsavremeniji, kompjuterizirani tehnički pregled, uveden elektronski sistem poništavanja karata u tramvajima, pušten u promet zglobni tramvaj s perfomansama tramvaja projektiranih za XXI vijek…

Ženski odbojkaški klub “Dobrinja”
odbojkasiceZa nepunih šest godina, koliko postoji, Odbojkaški klub “Dobrinja” niže samo uspjehe. Ovaj klub u dosadašnjem toku šampionata sezona 2000/2001. bilježi uspjeh apsolutnog lidera na tabeli sa maksimalnim brojem pobjeda bez ijedog izgubljenog seta. I ove godine finalista je Kupa Odbojkaškog saveza BiH. U nedavno završenoj Evropskoj ligi šampiona u kojoj je ovaj klub prvi put učestvovao kao jedini i zvanični predstavnik BiH, pokazan je izuzetan interes menadžera evropskih klubova (“Hit Nova Gorica” – Slovenija, “Vičenca” – Italija, “Post Telekom Beč” – Austrija). U izuzetno teškim finansijskim uvjetima, OK “Dobrinja” Sarajevo inicirao je niz konkretnih rješenja za brigu o mladim sportistima, prije svega o vlastitom podmlatku, kroz Prvu školu odbojke na nivou grada Sarajeva.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2000. godinu

Kolektivne nagrade

  • KANTONALNA ASOCIJACIJA RADIOAMATERA KANTONA SARAJEVO, za ogroman doprinos u razbijanju informativne blokade, te povezivanju razdvojenih porodica unutar Bosne i Hercegovine i širom svijeta;
  • GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA, za doprinos na očuvanju kulturne tradicije Bosne i Hercegovine, te za očuvanje svih svojih fondova tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu;
  • ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU, za izuzetne napore osoblja na organiziranju i izvođenju nastave za više od 1.000 studenata, s obzirom da je tokom agresije ostao bez prostora i opreme, a danas je zahvaljujući donacijama opremilo dio laboratorije i knjižnog fonda.

Pojedinačne nagrade

  • KEMAL HRUSTANOVIĆ, iz Sarajeva, za izuzetan doprinos na polju arhitekture, radio je kao glavni scenograf za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu, te na tek održanom “Paktu za stabilnost” u Sarajevu. Ima status slobodnog umjetnika, trenutno živi i radi u Sarajevu.
  • MIRZA JAMAKOVIĆ, iz Sarajeva, za veći broj inovacija i unapređenju proizvodnje u RO “KLAS”, a tokom agresije za veliki broj projekata za odbranu zemlje. Predavač je na Kriminalističkom fakultetu u Sarajevu.
  • Akademik JURAJ MARTINOVIĆ, iz Sarajeva, za ukupan doprinos u društveno-političkom i naučnom radu. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a dopisni je član Slovenačke akademije nauke i umjetnosti. Trenutno živi i radi u Sarajevu.
  • Dr. DŽEVAD JUZBAŠIĆ, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, za izuzetan doprinos na polju historijskih nauka. Dobitnik je mnogih domaćih i stranih nagrada i priznanja. Živi i radi u Sarajevu.
  • NEDŽAD FAZLIJA, iz Sarajeva, za izuzetan doprinos iz oblasti sporta, za postignute zavidne rezultate iz streljaštva gdje je na svjetskim i evropskim prvenstvima dostojno predstavljao našu zemlju. Kandidat je za Olimpijske igre u Sidneju. Živi i radi u Sarajevu.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 1999. godinu

Kolektivne nagrade

  • JAVNA USTANOVA “APOTEKE” SARAJEVO, za izuzetne zasluge u oblasti snabdijevanja lijekovima građana, za neposrednu pomoć oboljelim i povrijeđenim tokom agresije na BiH i Sarajevo kao i u mirnodopskom periodu;
  • KANTONALNO JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE “RAD” SARAJEVO, za izuzetne rezultate postignute u toku agresije i profesionalno obavljanje komunalne djelatnosti u cjelini u Sarajevu;
  • REPREZENTACIJA BiH U SJEDEĆOJ ODBOJCI, za izuzetne rezultate postignute u razvoju invalidskog sporta na domaćim i međunarodnim sportskim takmičenjima.

Pojedinačne nagrade

  • Njegova ekselencija JUAN ANTONIO SAMARANCH, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, za izuzetan doprinos u njegovanju tradicije olimpijskih igara i obnovi agresijom uništenih sportskih objekata olimpijskog Sarajeva;
  • IVAN LOVRENOVIĆ, za značajan doprinos i ostvarene domete u bosanskohercegovačkoj prozi, estetici i publicističkom radu;
  • DŽEVAD ŠABANAGIĆ, za razvoj i širenje muzičke kulture Bosne i Hercegovine i njenoj afirmaciji izvan granica države;
  • EDIN NUMANKADIĆ, za izuzetan stvaralački doprinos u oblasti likovne umjetnosti;
  • MEHMED UŽIČANIN, za očuvanje tradicije starog zanata i visokog dometa postignutog u saračkoj djelatnosti;
  • NENAD MARKOVIĆ, za izuzetan doprinos postignut u afirmaciji košarkaškog sporta u BiH.

Grupne nagrade

  • Gospoda:
    FRANCIS R. JONES,
    DŽEVAD HOZO,
    RUSMIR MAHMUTĆEHAJIĆ,
    za projekat “Kameni spavač”, knjigu pjesama Maka Dizdara, izuzetno djelo savremene književnosti BiH;
  • ŠEFIKA I SAID JAMAKOVIĆ, za projekat poslovne zgrade “Teleoptic” na prostorima Ciglana koji afirmira aktuelnu arhitektonsku misao.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 1998. godinu

Kolektivne nagrade

  • USD “BOSNA”, za značajna ostvarenja postignuta u oblasti sporta i odgoja omladine za proteklih 50 godina;
  • ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ SARAJEVO, za značajna ostvarenja u oblasti zdravstvene zaštite i pružanja pomoći građanima Sarajeva u toku agresije na BiH kao i u mirnodopskom periodu;
  • PREDUZEĆE “KLAS” SARAJEVO, za značajnu pomoć pruženu građanima Sarajeva u najtežim trenucima opsade grada;
  • ORGANIZACIJA PORODICA ŠEHIDA I POGINULIH BORACA KANTONA SARAJEVO, za čuvanje uspomene na izgubljene sinove, braću i očeve u časnoj odbrani države od agresora;
  • SAVEZ RATNIH VOJNIH INVALIDA KANTONA SARAJEVO, za iskazanu hrabrost i odlučnost u odbrani grada od agresora;
  • KANTONALNA ORGANIZACIJA “BOSNA – ZELENE BERETKE” SARAJEVO, za iskazanu hrabrost u organizaciji pokreta otpora i postignute rezultate u odbrani Sarajeva od agresora:
  • FESTIVAL SARAJEVA “SARAJEVSKA ZIMA”, za ostvarene rezultate u oblasti kulture tokom agresije na BiH i Sarajevo kao i u mirnodopskom periodu.

Pojedinačne nagrade

  • AMOR MAŠOVIĆ, dipl. pravnik, za iskazanu hrabrost, odlučnost i odvažnost u otkrivanju istine o žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu;
  • Prof. dr. MUSTAFA IMAMOVIĆ, za značajna ostvarenja u oblasti historije bošnjačkog naroda i državnosti Bosne i Hercegovine;
  • ILIJA LADIN, književnik, za značajna ostvarenja u oblasti književnosti;
  • MILA RAKANOVIĆ, profesor gitare, za značajna ostvarenja u oblasti pedagoškog rada i odgoja mladih generacija;
  • EMIR NUHANOVIĆ, direktor Sarajevske filharmonije, za značajne rezultate ostvarene u organizaciji muzičkog života u toku opsade grada;
  • Primarijus dr. ABDULAH NAKAŠ, za značajan doprinos u oblasti zdravstva u toku opsade grada.
.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }