U radnom dijelu 22. generalne skupštine Međunarodne asocijacije gradova nosilaca mira učesnici su izlagali o kulturnoj, vjerskoj i etničkoj koegzistenciji u multietničkim sredinama, potom o postkonfliktnoj izgradnji mira i uspostavi povjerenja, ključnim faktorima ekonomskog progresa gradova kao osnova za učvršćivanje mira te o institucionalnim okvirima za razvoj multietničnosti i njegovanju vjerskih i tradicijskih vrijednosti etničkih grupacija u multietničkim sredinama.

Govoreći o kulturnoj, vjerskoj i etničkoj koegzistenciji, fra Marko Oršolić iz Internacionalnog multireligijskog i interkulturnog centra (IMIC) predložio je da se sa ovog skupa pokrene inicijativa da se povodom Dana mira Ujedinjenih naroda 21. septembra ili posljednjeg ponedjeljka u oktobru svake godine, organiziraju manifestacije molitveno-meditativnog duhovnog susreta monoteističkih i drugih religija pod pokroviteljstvom gradonačelnika, a u organizaciji etabliranih vjerskih zajednica i na religijama baziranih nevladinih organizacija. Ahmet Alibašić sa Fakulteta islamskih nauka, govoreći o teorijskom utemeljenju suživota u islamu, kazao je da "islamsko prihvatanje drugoga nije nevoljki ustupak pred realnošću pluralnoga i međusobno ovisnog svijeta. Naprotiv, islam priznaje i prihvata drugoga ne iz interesa i taktičkih razloga, već iz principa." Vanja Jovanović (Pravoslavna bogoslovija) istaknuo je da pored političkih, socijalnih, vjerskih, kulturnih, i segmenti poput porodice, slobode, iskrenosti, pomirenja i tolerancije utječu na razvoj kvalitetnog nosioca mira i suživota. "Cijela zagonetka i odgonetka svijeta počiva u čovjeku – i to je mjesto od kojeg prvo treba krenuti", poručio je Jovanović.
Zamjenik gradonačelnika Ženeve, Patrice Mugny predložio je akciju pod sloganom "Bolje živjeti zajedno" u cilju stvaranja uvjeta koji će omogućiti da se prevaziđu kulturne i društvene razlike između zajednica koje žive na istom području, a Byung-Yong Soh iz Grada Suwona prezentirao je projekte podrške lokalne zajednice prema strancima koji žive u ovom korejskom gradu.
Kao primjer postkonfliktne izgradnje mira i uspostave povjerenja, što je bila druga tema Skupštine, prof. dr. Ešref Kenan Rašidagić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je između ostalog naglasio da zbog prirode konflikta u BiH nije moguće da se međunarodna zajednica ne umiješa u proces pomirenja. Međutim, problem je što postoji veliki broj institucija koje zbog nedostatka interesovanja i vremena ponavljaju projekte drugih, što je za građane frustrirajuće jer proces pomirenja na taj način traje isuviše dugo.
Mieczyslaw Majcher, gradonačelnik poljskog grada Wieluna, u svom obraćanju pozvao je mlade iz svih gradova Asocijacije da učestvuju na internacionalnoj manifestaciji "Fudbal za mir".
O ključnim faktorima ekonomskog progresa gradova kao osnovama za učvršćivanje mira govorili su prof. dr. Ante Domazet i prof. dr. Svetlana Cenić.

– Ekonomski aspekti mira morali bi svakako imati značajnije mjesto. Posebno je to važno u kontekstu socijalne uključenosti građana u gradovima, koja se suštinski izražava kroz uključivanje u procese političke participacije i privređivanja radi osiguranja zapošljavanja i egzistencije – kazao je Ante Domazet sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo izlažući o temi "Ključni faktori ekonomskog progresa gradova kao osnova za učvršćivanje mira".
Prof.dr. Svetlana Cenić govorila je o globalnim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim izazovima s kojima se danas susreće lokalna zajednica.
U svom obraćanju, Andrzej Pietrasik, gradonačelnik grada Plonsk, i Veroljub Stevanović, gradonačelnik Kragujevca, osvrnuli su se na ključne faktore koji su doprinijeli ekonomskom i društvenom razvoju ovih lokalnih zajednica.

– Mirovno obrazovanje je jedno od naših opredjeljenja. Mir se gradi odozdo, od ljudi – ka vlasti. Koliko su odgovorni građani, toliko je odgovorna i vlast koju biraju – istaknuo je gradonačelnik Kragujevca Stevanović.

Izvor: Služba za odnose s javnošću Grada Sarajeva

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }