Pravni položaj Grada Sarajeva reguliran je slijedećim zakonskim propisima:

PRAVNI POLOŽAJ GRADA SARAJEVA
1. USTAVNI POLOŽAJ GRADA SARAJEVA

Postojećom ustavnom regulativom status Grada Sarajeva je neprecizno i nedovoljno definiran što za posljedicu ima mnoge nesporazume u samom shvatanju statusa Grada Sarajeva, kao i niz umnoženih praktičnih problema u funkcioniranju organa Grada Sarajeva, te odnosa na relaciji Kanton Sarajevo – Grad Sarajevo – općine u sastavu Kantona Sarajevo. Sve navedeno, u krajnjem, rezultira vrlo čestim neracionalnim i nesvrsishodnim preklapanjima nadležnosti, a ujedno za posljedicu ima neefikasno i neekonomično ostvarivanje prava i obaveza građana i pravnih osoba na području Kantona Sarajevo.

Članom 1. tačka 5. Ustava Bosne i Hercegovine  propisano je:
“Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo”.

Dakle, Ustav Bosne i Hercegovine, kao najviši pravni akt, odredio je da je Grad Sarajevo glavni grad države Bosne i Hercegovine. Međutim, funkcioniranje, teritorijalni obuhvat, nadležnosti, kao i izvori finansiranja Grada Sarajeva, kao glavnog grada države, nisu uopće razmatrani.

Članom 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je:
“Glavni grad Federacije je Sarajevo.”

Konkretnije određenje organizacije Grada Sarajeva, kao i njegovog funkcioniranja i ovdje ostaje neregulirano.
Amandmanom XVI na Ustav FBiH (Odluka o proglašenju Amandmana II–XXIV na Ustav FBiH od 05.06.1996.g.), u poglavlju “VI.A.Gradske vlasti”, između ostalog, propisano je:

“(1) Za područje dviju ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu s federalnim zakonom.”

Uobičajeno tumačenje ove odredbe pretpostavilo bi da se i Grad Sarajevo, kao i drugi gradovi u FBiH, formira kao jedinica lokalne uprave i samouprave za područje općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana.
Međutim, Amandmanom XXVI  na Ustav FBiH (Odluka o proglašenju Amandmana XXV i XXVI na Ustav F BiH od 08.05.1997. g.), u poglavlju “VI.B.Organizacija Sarajeva” propisano je:

“1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.

Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva.”

Navedene odredbe Amandmana XXVI, u slučaju Grada Sarajeva, derogiraju odredbe Amandmana XVI, te u tom smislu jedino Grad Sarajevo predstavlja samo jedinicu lokalne samouprave, dok su ostali gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema odredbama Amandmana XVI, jedinice i lokalne uprave i lokalne samouprave. Također, samo u slučaju Grada Sarajeva Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje to općine ulaze u sastav Grada Sarajeva, bez obzira što je Amandmanom XVI propisano da se grad formira za one općine koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana. Dakle, u slučaju Grada Sarajeva, ignorirana je činjenica da urbana i teritorijalna povezanost svakodnevnim potrebama građana podrazumijeva područje koje je mnogo šire od područja četiri općine (Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo), koje su prema Amandmanu I na Ustav Kantona Sarajevo (Odluka o proglašenju Amandmana I – XIII na Ustav Kantona Sarajevo od 08.09.1997. godine) ušle u sastav Grada Sarajeva.

Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo propisan je teritorijalni obuhvat, te određeno da se nadležnosti i unutrašnja organizacija Grada Sarajeva uređuju Statutom Grada.

Amandman I na Ustav Kantona Sarajevo glasi:

“Iza člana 4. dodaje se novi član 4.a. koji glasi:

U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo kao jedinicu lokalne samouprave.
Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuju se Statutom Grada.

Statut Grada uređuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa.”

Ovdje je bitno istaknuti problem koji proizilazi iz činjenice da je Ustav FBiH, pored ostalog, propisao da se nadležnosti Grada Sarajeva kao i organizaciona struktura uređuju Ustavom Kantona, a Ustav Kantona je samo propisao da će se nadležnosti i unutrašnja organizacija Grada utvrditi Statutom Grada Sarajeva. Ovakva ustavna regulacija je dovela do komplicirane situacije u odnosu na poziciju Grada Sarajeva. Naime, Statut Grada, kojim su utvrđene nadležnosti i unutrašnja organizacija Grada, kao niži pravni akt, ne može biti u suprotnosti sa višim pravnim aktima, tako da Statutom utvrđene nadležnosti, unutrašnja organizacija, kao i teritorijalni obuhvat teško mogu biti  primjenjivi dok se ne promijene viši pravni akti.
Shodno naprijed navedenom , pitanje statusa Grada Sarajeva, kao glavnog grada BiH, FBiH i sjedišta Kantona Sarajevo, postojećom ustavnom regulativom dovedeno je do stanja apsurda.

2.  POLOŽAJ GRADA SARAJEVA PREMA ZAKONU O PRINCIPIMA LOKALNE SAMOUPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave propisan je u poglavlju III “Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave” Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 49/06). Članom 8. stav 1. i 2. utvrđeno je pravo i obim vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave, a u stavu 3. taksativno je navedeno čak 29 vlastitih nadležnosti koje posebno pripadaju jedinicima lokalne samouprave:

“Član 8.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.”.
Za Grad Sarajevo Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH propisuje drugačiji tretman, te je članom 60. regulirano:
“Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na Grad Sarajevo i na Grad Mostar, osim onih koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije BiH koje su regulirale status Grada Sarajeva i Grada Mostara.
U Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom uredit će se pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, općina u sastavu Grada Sarajeva, kao i općina koje nisu u sastavu Grada Sarajeva, njihovi međusobni odnosi i način finansiranja, s obzirom na specifičnosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ovog zakona.”.

Jasno je, dakle, da Kanton Sarajevo, pored općih obaveza prema jedinicima lokalne samouporave na svom području,  također treba izvršiti i posebnu obavezu u vezi s realizacijom navedene odredbe člana 60. stav 2. Zakona i to vodeći računa o položaju Grada Sarajeva koji je određen Amandmanom XXVI na Ustav Federacije BiH i Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo. Također, treba imati u vidu da ni Statutom Grada Sarajeva nije bilo moguće razriješiti pitanja funkcioniranja Grada Sarajeva, kao jedinice lokalne samouprave, s obzirom da i četiri gradske općine imaju  status jedinica lokalne samouprave, a postojanje jedinica lokalne samouprave u sastavu druge jedinice lokalne samouprave je rješenje kakvo ne poznaje Evropska povelja o lokalnoj samoupravi.

3. POLOŽAJ GRADA SARAJEVA PREMA STATUTU GRADA SARAJEVA

Statutom Grada Sarajeva, odredbom člana 2., propisano je:
“Grad Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Kantona Sarajevo.
Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave.”.

Odredbom člana 16. utvrđene su nadležnosti Grada Sarajeva:

“Grad Sarajevo je nadležan za:

1. urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta;
2. javne službe/infrastrukturu (vodu, kanalizaciju, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportske  objekte, groblja);
3. gradske finansije;
4. javni saobraćaj;
5. kulturu;
6. osnovno i srednje obrazovanje;
7. lokalni biznis;
8. dobrotvorne organizacije;
9. lokalni radio i televiziju;
10. lokalni turizam;
11. izvršne aspekte stambene politike (dodjela stanova, planiranje, izgradnja i održavanje zgrada u društvenom  vlasništvu, odluke o visini stanarina);
12. druge nadležnosti koje Gradu Sarajevu prenese Kanton Sarajevo, odnosno povjere općine.

Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva može se, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama,  preduzećima i drugim pravnim osobama osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevu.”.

Primjedbe, prijedlozi, sugestije i mišljenje na Amandmane na Ustav Kantona Sarajevo, veza Vaš akt broj: 01-05-21063/12, od 28.06.2012. godine.

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }