doba datum/period bitni događaji
p.n.e.
NEOLIT III milenij p.n.e Butmirska keramika
Naseobine Zlatište
Prijelaz iz mlađeg kamenog doba u bronzano doba II milenij p.n.e Soukbunar i Debelo brdo
Metalno doba II milenij p.n.e Naseobine “gradinskog tipa”
ANTIČKO DOBA
  III-I st. prije n. e. Rimska osvajanja
  6-9. god. n. e. Ustanak Desidijata pod Batonom
  9. god. n. e. Krah Batonovog ustanka
  VI st. n. e. Kraj rimske uprave
SREDNJI VIJEK
  1238/39. god. n. e. Gradnja Katedrale sv. Petra
Prvi spomen Vrhbosne u povelji Bele IV
kasni srednji vijek 1434. god. n.e. Vojvoda Barak zauzima utvrdu Hodidjed
OSMANSKI PERIOD
  1462. god. n. e. Isa-begova vakufnama
  1464. god. n. e. Izgradnja mesdžida Mehmed-bega Minetovića
  1475/76. god. n. e. Zadužbine Bali-bega Malkočevića
  1470-1477. god. n. e. Zadužbine Ajas-bega
  kraj 15. i početak 16.stoljeća Gradnje Skender-paše Mihaloglua
  početak 16. stoljeća Gradnja Stare pravoslavne crkve
  1517. god. n. e. Prva potkupolna džamija u Sarajevu zadužbina Mustafe-paše Skenderpašića
  1526. god. n. e. Gradnja džamije Muslihudina Čekrekčije
  1528. god. n. e. Gradnja džamije Havadže Duraka
  1521. god. n. e. Gazi Husrev-beg bosanski namjesnik
  1530. god. n. e. Gradnja Gazi Husrev-begove džamije
  1561. god. n. e. Gradnja Ferhadije džamije, zadužbine Ferhad-bega Vukovića Desisalića
  1566. god. n. e. Gradnja Careve džamije
  1537. god. n. e. Osnivanje Gazi Husrev-begove biblioteke
  1580. god. n. e. Gradnja Sijavuš-pašine daire
  od sredine 16. do početka 17. stoljeća Gradnja sarajevske čaršije i mahala
  1626. god. n. e. Putovanje Atanasija Grgičevića
  između 1631. i 1664. god. n. e. Djelovanje Ibrahim-efendije Bistrigije
  1553. god. n. e. Sjedište Bosanskog sandžaka preseljeno je iz Sarajeva u Banju Luku
  1607. god. n. e. Sarajevo je ponovo sjedište Bosanskog sandžaka
  1638. i 1640. god. Izgradnja Hadži-Sinanove tekije
  1640. god. Putovanje Pavla Rovinjanina
  druga polovina 17. stoljeća Djelovanje šejha Hasana Kaimije
  1640. god. Zemljotres u Sarajevu
  1644. god. Veliki požar u Sarajevu
  1647. god. Epidemija kuge u Sarajevu
  1658. god. Putovanje Pulea i Kiklea
  1660. god. Putovanje Evlije Čelebije
  1697. god. Provala Eugena Savojskog
  1729-1739. god. Gradnja sarajevske tvrđave
  1740-1780. god. Djelovanje Mehmeda Mejlije Guranije
  1747-1757. god. Period anarhije u Sarajevu
  1754. god. Izgradnja Osman-Šehdijine biblioteke
  1757. god. Smrt braće Morića
  1766. god. Ponovo izgradnja Ćemaluše džamije
  1774. god. Izgradnja biblioteke Ahmed-efendije Kantamirije
  1775. god. Izgradnja Ðumišića medrese
  1750-1809. god. Djelovanje Mula Mustafe Bašeskije
  1783. god. Epidemija kuge u Sarajevu
  1788. god. Veliki požar u Sarajevu
  1827. god. Pobuna janjičara u Sarajevu
  1831. god. Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine na čelu sa Husein- kapetanom Gradaščevićem
  1832-1850. god. Period dominacije Fadil-paše Šerifovića i Mustafa-paše Babića
  1842. god. Prva pošta u Sarajevu
  1850-1852. Vladavina Omer-paše Latasa
  1861-1869. Topal Šerif Osman-paša, bosanski vezir
  1863-1868. Gradnja Saborne crkve u Sarajevu
AUSTROUGARSKI PERIOD
  13. 7.1878. Berlinski kongres upravu nad Bosnom i Hercegovinom povjerio Austro-Ugarskoj
  19. 8.1878. Austrougarske trupe ušle u Sarajevo
  22. 8.1878. Objavljen privremeni općinski statut Sarajevo
  1. 1.1879. Počeo djelovati Kotarski ured za grad Sarajevo
  20.6.1880. Između Sarajeva i Ilidže počeo saobraćati omnibus
  4.12.1880. Počelo rušenje starog Konaka
  17.8.1881. Položen temeljac novoj Crkvi sv. Ante Padovanskog
  11.10.1881. Počela gradnja Levijeve pivare podno Bistrika
  2.11.1881. Miljacka poplavila veći dio grada
  14.1.1882. U Sarajevo došao prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler
  26.8.1882. Ivan baron Apel došao za poglavara Zemaljske vlade
  12.12.1882. Otvorena pravoslavna bogoslovija
  12.12.1882. Otvoren hotel “Evropa”
  20.3.1884. Početak gradnje zgrade Zemaljske vlade
  27.8.1884. Početak gradnje tramvajske pruge
  28.8.1884. Početak gradnje katedrale
  28.10.1884. Osnovano Muzejsko društvo
  1.1.1884. Počeo saobraćati tramvaj
  19.12.1887. Otvorena Šerijatska sudačka škola
  6.4.1889. Objavljen prvi svezak “Glasnika” Zemaljskog muzeja u Sarajevu
  25.5.1890. Otvorena pruga Sarajevo-Bosanski Brod
  1.9.1892. Otvorena pruga Sarajevo-Konjic
  1.5.1895. Počeo saobraćati električni tramvaj
  20.4.1896. Otvorena gradska vijećnica
  19.11.1899. Posvećena Evangelistička crkva
  2.1.1899. Otvoren Društveni dom
  13.7.1903. Umro Benjamin Kalaj
  5.10.1908. Proglašena aneksija Bosne i Hercegovine
  30.5.-3.6.1910. Boravak cara Franca Jozefa I u Sarajevu
  15.6.1910. Prva sesija bosanskohercegovačkog sabora
  10.10.1910. Popis stanovništva (u Sarajevu je tada živjelo 51.919 stanovnika)
  28.6.1914. Sarajevski atentat
  29.6.1914. Ustanovljen Prijeki sud za područje grada i kotara
  4.7.1914. Reis-ul-ulema uputio apel Bošnjacima da se uzdrže od nasilja nad Srbima i uništavanja njihove imovine, do čega je u Sarajevu došlo nakon atentata na Ferdinanda
  4.7.1914. Apel slične sadržine uputio je i vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler
  26.7.1914.god. Prijeki sud, ustanovljen u Sarajevu nakon atentata na Franca Ferdinanda, ukinut je
  28.7.1914. Počeo I svjetski rat
  12.-18.10.1914. Suđenje učesnicima atentata na Franza Ferdinanda
  6.2.1915. Raspušten bosanskohercegovački sabor
  30.4./1.5.1916. Prvi put uvedeno tzv.”ljetno vrijeme”
PERIOD 1918.-1945.
  26.10.1918. Osnovano Narodno vijeće Bosne i Hercegovine
  31.10.1918. Konstituiran glavni odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za BiH
  1.11.1918. Posljednji austrougarski zemaljski poglavar Stjepan Sarkotić predao vlast Glavnom odboru Narodnog vijeća SHS za BiH
  2.11.1918. Osnovana Narodna vlada Bosne i Hercegovine
  1.12.1918. Proglašeno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
  31.1.1921. Popis stanovništva (u Sarajevu je tada živjelo 66.317 stanovnika)
  25.2.1924. Sarajevo prestaje biti glavnim gradom Bosne i Hercegovine kao pokrajine u Kraljevstvu SHS i postaje samo sjedište sarajevske oblasti.
  31.3.1931. Popis stanovništva (u Sarajevu je tada živjelo 78.173 stanovnika)
  15.6.1930. Sjedište Rijaseta islamske zajednice preneseno iz Sarajeva u Beograd
  15.6.1938. Sjedište Rijaseta islamske zajednice vraćeno u Sarajevo
  8.4.1941. Kralj i jugoslovenska vlada povukli su se iz Beograda u okolinu Sarajeva
  6.4.1941. Njemački avioni bombardovali Sarajevo
  14.8.1941. Skupština Uduženja ilmije “El-Hidaje” usvojila rezoluciju u kojoj se javno osuđuju ustaški zločini
  12.10.1941. Građani Sarajeva Bošnjaci na svom skupu usvojili rezoluciju kojom se osuđuju ustaški zločini
  26.8.1942. Formiran Odbor “Narodnog spasa” koji je okupljao predstavnike svih bošnjačkih muslimanskih društava i institucija
PERIOD 1945.-1991.
  6.4.1945. Partizanske jedinice oslobodile Sarajevo
  26.4.1945. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine održalo treće zasjedanje na kojem je ova institucija prerasla u Narodnu skupštinu
  30.6.1945. Usvojen Generalni plan razvoja grada
  7.10.1965. Balkanske atletske igre održane u Sarajevu
  31.5.1971. Popis stanovništva (u Sarajevu je tada živjelo 359.448 stanovnika)
  15.2.1984. XIV zimske olimpijske igre održane u Sarajevu
PERIOD 1991.-1995.
  30.4.1991. Popis stanovništva (u Sarajevu je tada živjelo 429.672 stanovnika)
  6.4.1992. Početak agresije srpsko-crnogorske vojske na Bosnu i Hercegovinu
  19.12.1995. Zaključen “Dejtonski mirovni sporazum”