Sarajevo kroz povjest

doba

datum/period

bitni događaji

p.n.e.
NEOLIT III milenijum p.n.e Butmirska keramika
Naseobine Zlatište
Prijelaz iz mlađeg kamenog doba u bronzano doba II milenijum p.n.e Soukbunar i Debelo brdo
Metalno doba II milenijum p.n.e Naseobine “gradinskog tipa”
ANTIČKO DOBA
III-I st. prije n. e. Rimska osvajanja
6-9. god. n. e. Ustanak Desidijata pod Batonom
9. god. n. e. Krah Batonovog ustanka
VI st. n. e. Kraj rimske uprave
SREDNJI VIJEK
1238/39. god. n. e. Gradnja Katedrale Svetoga Petra
Prvi pomen Vrhbosne u povelji Bele IV
kasni srednji vijek 1434. god. n.e. Vojvoda Barak zauzima utvrdu Hodidjed
OSMANSKI PERIOD
1462. god. n. e. Isa-begova vakufnama
1464. god. n. e. Izgradnja mesdžida Mehmed-bega Minetovića
1475/76. god. n. e. Zadužbine Bali-bega MALKOČEVIĆA
1470-1477. god. n. e. Zadužbine Ajas-bega
kraj 15. i početak 16.stoljeća Gradnje Skender paše MIHALOGLUA
početak 16. stoljeća Gradnja Stare pravoslavne CRKVE
1517. god. n. e. Prva potkupolna džamija u Sarajevu zadužbina Mustafe-paše SKENDERPAŠIĆA
1526. god. n. e. Gradnja džamije MUSLIHUDINA Čekrekčije
1528. god. n. e. Gradnja džamije Havadže DURAKA
1521. god. n. e. Gazi Husrev-beg bosanski NAMJESNIK
1530. god. n. e. Gradnja Gazi Husrev-BEGOVE DŽAMIJE
1561. god. n. e. Gradnja Ferhadije džamije zadužbine Ferhad-bega Vukovića Desisalića
1566. god. n. e. Gradnja Careve džamije
1537. god. n. e. Osnivanje Gazi Husrev-BEGOVE biblioteke
1580. god. n. e. Gradnja Sijavuš-pašine DAIRE
od sredine 16. do početka 17. stoljeća Gradnja sarajevske čaršije i mahala
1626. god. n. e. Putovanje Atanasija GRGIČEVIĆA
između 1631. i 1664. god. n. e. Djelovanje Ibrahim efendije BISTRIGIJE
1553. god. n. e. Sjedište Bosanskog sandžaka preseljeno je iz Sarajeva u Banja Luku
1607. god. n. e. Sarajevo je ponovo sjedište Bosanskog SANDŽAKA
1638. i 1640. god. Izgradnja Hadži-Sinanove tekije
1640. god. Putovanje Pavla Rovinjanina
druga polovina 17. stoljeća Djelovanje šejha Hasana KAIMIJE
1640. god. Zemljotres u Sarajevu
1644. god. Veliki požar u Sarajevu
1647. god. Epidemija kuge u Sarajevu
1658. god. Putovanje Pulea i Kiklea
1660. god. Putovanje Evlije Čelebije
1697. god. Provala Eugena Savojskog
1729-1739. god. Gradnja sarajevske tvrđave
1740-1780. god. Djelovanje Mehmeda Mejlije GURANIJE
1747-1757. god. Razdoblje anarhije u Sarajevu
1754. god. Izgradnja Osman Šehdijine BIBLIOTEKE
1757. god. Smrt braće Morića
1766. god. Ponovo izgradnja Ćemaluše DŽAMIJE
1774. god. Izgradnja biblioteke Ahmed efendije Kantamirije
1775. god. Izgradnja Ðumišića medrese
1750-1809. god. Djelovanje Mula Mustafe BAŠESKIJE
1783. god. Epidemija kuge u Sarajevu
1788. god. Veliki požar u Sarajevu
1827. god. Pobuna janjičara u Sarajevu
1831. god. Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine na čelu sa Husein KAPETANOM GRADAŠČEVIĆEM
1832-1850. god. Razdoblje dominacije Fadil-PAŠE Šerifovića i Mustafa-paše BABIĆA
1842. god. Prva pošta u Sarajevu
1850-1852. Vladavina Omer-paše Latasa
1861-1869. Topal Šerif Osman-paša, BOSANSKI VEZIR
1863-1868. Gradnja Saborne crkve u SARAJEVU
AUSTROUGARSKI PERIOD
13. 7.1878. Berlinski kongres upravu nad Bosnom i Hercegovinom povjerio Austrougarskoj
19. 8.1878. Austrougarske trupe ušle u Sarajevo
22. 8.1878. Objavljen privremeni općinski statut Sarajevo
1. 1.1879. Počeo djelovati Kotarski ured za grad Sarajevo
20.6.1880. Između Sarajeva i Ilidže počeo saobraćati omnibus
4.12.1880. Počelo rušenje starog Konaka
17.8.1881. Položen temeljac novoj crkvi Svetoga Ante Padovanskog
11.10.1881. Počela gradnja Levijeve pivare podno Bistrika
2.11.1881. Miljacka poplavila veći dio grada
14.1.1882. U Sarajevo došao prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler
26.8.1882. Ivan baron Apel došao za poglavara Zemaljske vlade
12.12.1882. Otvorena pravoslavna bogoslovija
12.12.1882. Otvoren hotel “Evropa”
20.3.1884. Početak gradnje zgrade Zemaljske vlade
27.8.1884. Početak gradnje tramvajske pruge
28.8.1884. Početak gradnje katedrale
28.10.1884. Osnovano Muzejsko društvo
1.1.1884. Počeo saobraćati tramvaj
19.12.1887. Otvorena Šerijatska sudačka škola
6.4.1889. Objavljen prvi svezak Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu
25.5.1890. Otvorena pruga Sarajevo-Bosanski Brod
1.9.1892. Otvorena pruga Sarajevo-Konjic
1.5.1895. Počeo saobraćati električni tramvaj
20.4.1896. Otvorena gradska vijećnica
19.11.1899. Posvećena evangelistička crkva
2.1.1899. Otvoren Društveni dom
13.7.1903. Umro Benjamin Kalaj
5.10.1908. Proglašena aneksija Bosne i Hercegovine
30.5.-3.6.1910. Boravak cara Franca Jozefa I u Sarajevu
15.6.1910. Prva sesija bosansko-hercegovačkog sabora
10.10.1910. Popis stanovništva (U Sarajevu je tada živjelo 51.919 stanovnika)
28.6.1914. Sarajevski atentat
29.6.1914. Ustanovljen Prijeki sud za područje grada i kotara
4.7.1914. Reisul-ulema uputio apel Bošnjacima da se uzdrže od nasilja nad Srbima i uništavanja njihove imovine, do čega je u Sarajevu došlo nakon atentata na Ferdinanda
4.7.1914. Apel slične sadržine uputio je i vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler
26.7.1914.god. Prijeki sud, ustanovljen u Sarajevu nakon atentata na Franca Ferdinanda, ukinut je
28.7.1914. Počeo I svjetski rat
12.-18.10.1914. Suđenje učesnicima atentata na Franza Ferdinanda
6.2.1915. Raspušten bosansko-hercegovački sabor
30.4./1.5.1916. Prvi put uvedeno tzv.”ljetno vrijeme”
PERIOD OD 1918.-1945.
26.10.1918. Osnovano Narodno vijeće Bosne i Hercegovine
31.10.1918. Konstituiran glavni odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za BiH
1.11.1918. Posljednji austrougarski zemaljski poglavar Stjepan Sarkotić predao vlast lavnom odboru Narodnog vijeća SHS za BiH
2.11.1918. Osnovana narodna vlada Bosne i Hercegovine
1.12.1918. Proglašeno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
31.1.1921. Popis stanovništva (U Sarajevu je tada živjelo 66.317 stanovnika)
25.2.1924. Sarajevo prestaje biti glavnom gradom Bosne i Hercegovine kao pokrajine u Kraljevstvu SHS i postaje samo sjedište sarajevske oblasti.
31.3.1931. Popis stanovništva (U Sarajevu je tada živjelo 78.173 stanovnika)
15.6.1930. Sjedište Rijaseta islamske zajednice preneseno iz Sarajeva u Beograd
15.6.1938. Sjedište Rijaseta islamske zajednice vraćeno u Sarajevo
8.4.1941. Kralj i jugoslovenska vlada povukli su se iz Beograda u okolinu Sarajeva
6.4.1941. Njemački avioni bombordovali Sarajevo
14.8.1941. Skupština Uduženja ilmije “El-Hidaje” usvojila rezoluciju u kojoj se javno osuđuju ustaški zločin
12.10.1941. Građani Sarajeva Bošnjaci na svom skupu usvojili rezoluciju kojom se osuđuju ustaški zločini
26.8.1942. Formiran Odbor “Narodnog spasa” koji je okupljao predstavnike svih bošnjačkih muslimanskih društava i institucija
PERIOD OD 1945.-1991.
6.4.1945. Partizanske jedinice oslobodile Sarajevo
26.4.1945. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine održalo treće zasjedanje na kojem je ova institucija prerasla u Narodnu Skupštinu
30.6.1945. Usvojen Generalni plan razvoja grada
7.10.1965. Balkanske atletske igre održane u Sarajevu
31.5.1971. Popis stanovništva (U Sarajevu je tada živjelo 359.448 stanovnika)
15.2.1984. XIV Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu
PERIOD OD 1991.-1995.
30.4.1991. Popis stanovništva (U Sarajevu je tada živjelo 429.672 stanovnika)
6.4.1992. Početak agresije srpsko-crnogorske vojske na Bosnu i Hercegovinu
19.12.1995. Zaključen “Dejtonski mirovni sporazum”
.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }