Pojedinačne nagrade

  • mr. Husein Ahmović
  • Edin Arslanagić
  • primadona Amila Bakšić
  • doc. dr. Faris Gavrankapetanović
  • dr. Behija Zlatar

Kolektivne nagrade

  • Javna ustanova Sarajevski ratni teatar «SARTR»
  • Javna ustanova Srednja medicinska škola Sarajevo
  • Bošnjačka zajednica kulture «Preporod»
  • Košarkaški klub »Željezničar»
  • Neovisna televizija «Hayat»

Zahvalnice gradonačelnika Grada Sarajeva dobili su: 

  • ambasadori Austrije i Francuske u ratnom Sarajevu: Nj.E. Franz Bogen i NJ.E. Henry Jacolin
  • doktori Miralem Pašić, Vladimir Velebit i Gregor Volonek
  • humanisti Safet Buljko i Miomir Plakalović

Pojedinačne nagrade

Mr. Husein Ahmović, direktor DD «Klas» Sarajevo

Zahvaljujući predanosti, znanju, sposobnostima i mudrom vođenju preduzeća, mr. Husein Ahmović, na dužnosti generalnog direktora, tokom agresije i poslije nje, sačuvao je, održao i značajno ojačao «Klas» i uveo ga u novi milenij s prepoznatljivim imidžom najvećeg, najupješnijeg i posebno prosperitetnog preduzeća. Diplomirani ekonomista i magistar ekonomskih nauka je svoje pragmatično iskustvo i teorijsko znanje objedinio iniciranjem i realizacijom projekata koji su u datom trenutku značili pomoć preživljavanju Sarajlija, a kasnije napredak preduzeća, naravno, na dobrobit zajednice.
Reorganizacijom, u skladu s međunarodno priznatim standardima, i osnovano umjerenim investiranjem, vrijednost kapitala «Klasa» višestruko je povećana. Osvojeno je tržište BiH i ostvaren izvoz u čak 18 zemalja, naravno, na osnovu trajne brige za postizanje najstrožih standarda kvaliteta proizvoda.
U «Klasu» radi više od 1.000 uposlenika, a kroz široku mrežu kooperacije osigurana je egzistencija za još 4.500 porodica u BiH. Ulaganje u obrazovanje i edukaciju kadra, a posebno u standard uposlenih te pomoć žrtvama agresije je trajno opredjeljenje preduzeća.

Edin Arslanagić, dipl. inžinjer hemije, direktor DD «Bosnalijek» Sarajevo

arslanagic

Ovogodišnji dobitnik je osoba čija profesionalna karijera može biti primjer u udžbeniku menadžmenta.

Edin Arslanagić, dipl. ing. hemije, od samog početka gradio je iskustvo u struci i upravljanju kao voditelj uspješnih projekata i rukovoditelj organizacijskih jedinica u DD «Bosnalijek», kome je, od kada je postao generalni direktor, vratio uloženo, postizanjem izuzetnog poslovnog uspjeha.
Na putu dostizanja vizije nije izostala komunikacija sa zajednicom. Sve značajnije kulturne i sportske događaje u gradu podržao je i «Bosnalijek», a posebno humanitarne akcije. Za svoj rad Edin Arslanagić nagrađen je Zlatnom poveljom humanizma 1988. godine na Svjetskom kongresu jedinstva humanista.
Kvalitet proizvoda, koji su osvojili domaće, a značajno prodrli i na strana tržišta, potvrđen je 2002. godine međunarodnim priznanjem «Zlatna kruna kvaliteta», a za uspješnu organizaciju i rukovođenje, u skladu s međunarodnim standardima, Arslanagić je 1998. godine proglašen Menadžerom godine u izboru “Bussines magazina”, a 2001. godine Menadžerom decenije za izuzetan doprinos razvoju BiH.
Građani Sarajeva su također prepoznali značaj njegovog djela i dodjeljuju mu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Amila Bakšić, primadona sarajevske Opere

amilaAmila Bakšić je došla na ovaj svijet da bi ga oplemenila svojom pjesmom. Ulogom u operi «Manon» 1979. godine, odmah po završetku studija na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, najavila je sjajnu karijeru. Preko malih operskih epizoda: Giovann u “Rigolettu”, Ines u “Trubaduru”, Pastira u “Tosci”, Roset u “Manonu”, Svećenice u “Aidi”, zatim Njanje u “Knez Igoru” došla je do prve značajne uloge Florami i, zahvaljujući sjajnim kritikama u kojima je naglašena njena inventivnost, dobila je status solistice.

Vedrom i smjernom prirodom, urođenim osjećajem za scenu i predanim radom ugradila je svoj puni umjetnički senzibilitet i nadarenost, izrađenu vokalnu tehniku, i izuzetnu, a prilagodljivu boju glasa, i raspon primadone, u velike uloge koje su uslijedile: proslavljena Mimi, Violeta, Čo-Čo-San, Toska, Leonara i na posljetku Hasanaginica u prvoj bh. operi.
Najsloženije partove vokalno-instrumentalnih djela Mozart-Requiem, Verdi-Requiem, Rossini-Stabat Mater, Pergolesi-Stabat Mater, koje izdvajamo iz njezine bogate i raznovrsne koncertne djelatnosti, interpretirala je s velikim uspjehom. Prvi samostalni CD je promoviran zajedno s monografijom «Primadona Amila Bakšić – 20 godina umjetnosti pjevanja».
Iako je već bila na putu osvajanja međunarodne scene, sarajevska primadona nije napustila grad u najtežim vremenima. Ostala je i ljubiteljima operne umjetnosti pružila trenutke koje može dati samo istinski veliki umjetnik.

 Doc. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor KCU u Sarajevu

farisUspješna stručna i naučna karijera doc. dr. Farisa Gavrankapetanovića je započela odmah po završetku Medicinskog fakulteta 1984. godine. Postdiplomski studij je sa izuzetnim uspjehom završio već 1986. godine, a specijalistički ispit iz opće hirurgije 1991. godine.

Na temelju iskustva i znanja, stečenog kroz predani rad u najtežim vremenima i pod posebnim uvjetima, 1995. godine je odbranio magistarski rad na temu zbrinjavanja ratnih povreda, pa je, iste godine, izabran za višeg asistenta hirurške katedre Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
U zvanje docenta izabran je odmah po odbrani doktorske disertacije 1999. godine, kojom je dao doprinos u aktuelnoj oblasti tretmana povreda uzrokovanih eksplozijama mina.
Na osnovu bogatog iskustva i sistematiziranog stečenog znanja postao je medicinski ekspert BiH za rješavanje povreda ekstremiteta od nagaznih mina.
Sada je direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, pa je, vršeći ovu odgovornu dužnost i prethodnu, zamjenika ministra u Vladi FBiH, dao izuzetan doprinos zaštiti zdravlja i razvoju zdravstva, kroz finansijsku konsolidaciju, savremenu organizaciju i tehnologiju te edukaciju kadra, i posebno zalaganjem za primjenu principa etičnosti i humanosti.
Za svoj rad je 1998. godine nagrađen priznanjem – primarijus. Inicirao je i učestvovao u brojnim akcijama u zemlji i inozemstvu, za dobrobit najšire populacije stanovništva, a posebno na zbrinjavanju prognanih i povratnika, i opće zaštite ljudskog dostojanstva, na osnovu čega je 2002. godine bio predložen za Ljekara humanistu decenije.
Daljnji doprinos struci i nauci je dao kroz objavljivanje niza stručnih i naučnih radova, autorskim učešćem u izdavanju medicinskih publikacija i knjiga, predavanjima na domaćim i stranim univerzitetima.
Godine 2001. je izabran za člana Odbora za hirurgiju Medicinskog odjeljenja Akademije nauka i umjetnosti BiH, a 2002. godine za počasnog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Dr. Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu
Na osnovu dobivenog širokog općeg predznanja u Klasičnoj gimnaziji u Sarajevu, zatim znanja arapskog, perzijskog i turskog jezika stečenog na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i znanja iz metodologije i predmeta historijskih istraživanja, stečenih na postdiplomskom studiju Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr. Behija Zlatar je svoj naučni rad usmjerila u istraživanje povijesti od početka XV do kraja XIX stoljeća.
Svoju uspješnu naučnu karijeru, od zvanja asistenta do naučnog savjetnika, radeći u Orijentalnom institutu i Istorijskom institutu u Sarajevu, dr. Behija Zlatar gradila je na postulatima nauke i struke, primjernim, historijsko-naučnim istraživanjima, čiji su rezultati nezaobilazni u našoj ozbiljnoj historiografiji.
Najveći broj radova je zasnovan na analizi primarne arhivske građe i dokumenata pisanih na staroosmanskom, ali i slavenskim jezicima.
Iz respektabilne bibliografije, koja sadrži teme iz opće, kulturne, vojne i ekonomske historije BiH, izdvajamo doktorsku disertaciju iz 1986. godine pod naslovom «Sarajevo u XVI vijeku», kao uvod u sjajnu Studiju «Zlatno doba Sarajeva» promoviranu 1996. godine. Radovi, objavljeni u domaćim i stranim publikacijama, knjige, prilozi u medijima, i brojna predavanja na naučnim skupovima u zemlji i svijetu, najbolje predstavljaju doprinos koji je dr. Behija Zlatar dala u rasvjetljavanju historijskih činjenica i predstavljanju kontinuiteta, tradicije i kulture naše domovine i grada, ali i njihovoj promociji kao sredine s ozbiljnom naukom.
Dr. Behija Zlatar se nije zadržala u akademskom okruženju, svoj doprinos zajednici pružila je i kvalitetnim angažmanom u političkom i javnom životu, kao zastupnik u Skupštini Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo tokom agresije i u mirnodopskom periodu i djelovanjem u brojnim udruženjima. Danas je direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Kolektivne nagrade

Sarajevski ratni teatar «SARTR»

Sarajevski ratni teatar SARTR nastao je u vrijeme opsade i postao predvodnik duhovnog otpora Sarajlija. Okupio je i sačuvao stvaralačku supstancu predratnog sarajevskog glumišta i u najtežim danima sugrađanima priredio više od 800 koncerata, književnih večeri, likovnih izložbi, predstava… «Družina» SARTR-a je hrabro išla prema publici, a teatar im je bio svaki prostor, od Starog Grada do Dobrinje, gdje se moglo igrati i gledati. U knjizi utisaka ostalo je zapisano: «Hvala sarajevskim glumcima što su nam pomogli da ne poludimo.»
Početkom agresije 1992. godine premijera prve SARTR-ove predstave»Sklonište» odjeknula je i u svjetskim medijima, kao «čudo» bosanskog otpora, dobivši odlične kritike. Od 1994. godine, zahvaljujući apelima uglednika sa svjetske kulturne i političke scene, SARTR je nosio nemjerljivu ulogu kulturnog ambasadora BiH i Sarajeva u Evropi.
U dvjema turnejama tokom agresije na BiH i Sarajevo, SARTR je u 18 gradova Evrope, sa 27 odigranih predstava, stekao izuzetan ugled kod publike i kritike pokazavši opstojnost «sarajevskog duha» i dokazavši onima, koji su još sumnjali, da snažna autohtona bh. kultura po svemu pripada evropskom miljeu.
SARTR je nastavio graditi svoj umjetnički iskaz na domaćoj baštini i savremenoj evropskoj literaturi i u mirnodopskim predstavama, koje zainteresirana publika i dobra kritika zadržavaju dugo na domaćoj i pozivaju na scene širom Evrope.
Inventivnost i pokretačka snaga SARTR-a nije samo nagradila teatarsku umjetnost. Potaknula je i ubzala ponovo oživljavanje teatarskih kuća, u vremenu kada se vraćao mir, a danas, trajno, kroz svoje projekte, usmjerava mlade na kreativan odnos prema teatru i gradi teatarsku publiku sutrašnjice.

 Srednja medicinska škola u Sarajevu

medicinskaU skoro 50 godina postojanja iz ove škole je izišlo skoro 10.000 medicinskih sestara i tehničara, farmaceutskih, laboratorijskih i sanitarno-ekoloških tehničara.

Škola nije prestajala s radom niti za vrijeme opsade Sarajeva. Nastava je bila organizirana na različitim punktovima, dostupnim učenicima, unutar opkoljenog Sarajeva, ali i van okruženja. Učenici su se iz klupa uključivali u zbrinjavanje, liječenje, pomaganje bolesnim sugrađanima.
Danas ostvaruje natprosječne rezultate, što je uspjeh i uprave i nastavnika, koji savremenim metodama i sredstvima, te predanim radom, kroz obrazovni program vode učenike.
Promocija i zaštita ljudskih prava, čuvanje identiteta i naslijeđa, demokratija, vladavina prava te sportskog duha, opredjeljenje je škole, kako bi budući dobri zdravstveni radnici bili i samostalne i samosvjesne osobe, koje će svoj rad zasnivati na općim vrijednostima, zasnovanim na pluralizmu i toleranciji. U 20 sekcija i klubova realiziraju se atraktivni projekti: Rotari club, Civitas, Mreža 2000, Ling-life, Fondeko, Tabu-bol-i smrt, Farwert, Ekološka sekcija, Sportska sekcija, Word up, UCLA, Sekcija za kulturne aktivnosti i dr. Upravo učenici ove škole nose inicijativu i promoviraju u drugim školama, i u drugim sredinama u kojima djeluju mladi, akcije u borbi za fizičko i duhovno zdravlje ljudi, kroz implementaciju projekata borbe protiv toksikomanije i projekta «Sarajevo zdravi grad». I inicijativa za ponovno uspostavljanje Udruženja nastavnika i saradnika srednjih medicinskih škola u F BiH, koje radi na izradi, usavršavanju i prilagođavanju novih nastavnih planova i programa, a kroz sport i zabavu povezuju mlade šire regije, potekla je iz ove sredine.
Srednja medicinska škola u Sarajevu je škola po mnogo čemu ugledna i ogledna i sigurnim korakom gazi u treći milenij svojom opremljenošću, kadrovima i učenicima. Spremno dočekuje reformu obrazovanja s ciljem dostizanja najviših evropskih standarda, na dobrobit mladih ljudi koji se u njoj školuju, a preko njih i zajednice.

 Bošnjačka zajednica kulture «Preporod»

preporodBošnjačka zajednica kulture «Preporod» i danas svoj duhovni izraz zasniva na idejama i težnjama koje su vodile njene osnivače u «Gajretu», još davne 1903. godine. Ima za cilj naučnim istraživanjem sakupljene baštine, koja sadrži napore kulturnih, naučnih i umjetničkih uglednika, posebno na nacionalnom osvješćivanju i samorazumijevanju Bošnjaka, odrediti ulogu i značaj svakog novog stanja u širim historijskim okvirima i nastojati ga mijenjati nabolje, upravo razvijanjem bošnjačke kulture. Otvorena je za sve naučne, umjetničke, kulturne i političke atribucije uz jedan uvjet, da budu historijski utemeljene u tradiciji bošnjačkog naroda i da izražavaju Bosnu i Hercegovinu u jedinstvu različitosti.

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» obilježava 100 godina postojanja. Zajednica djeluje kroz 50 općinskih udruženja u zemlji, a promociju naše kulture i tradicije u svijetu nose brojne podružnice u inozemstvu. Njihov rad objedinjavaju i usmjeravaju upravna tijela i Savjet zajednice.
Biblioteka Instituta za bošnjačke studije je prikupila oko 9.000 bibliografskih jedinica čije naslove potpisuju Bošnjaci. Galerija «Nove Daire» je usmjerena na muzeološku djelatnost. Bošnjačka kuća podataka sistemski sakuplja dokumentaciju koja se odnosi na bošnjačku prošlost i savremenost na svim medijima. Bošnjačka književnost u 100 knjiga, sa već objavljenih 25, edicija je koju realizira «Preporod». Izraze nacionalnog identiteta Bošnjaka: jezik, književnost, historiju, etnologiju, folklor istražuje Institut za bošnjačke studije. Tu su još i RTV Preporod, Galerija «Preporod» i Sarajevski muški vokalni oktet i Akademski ženski vokalni ansambl.
Svojim dosadašnjim aktivnostima i bogatim sadržajem Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» dala je nemjerljiv doprinos kulturnom, obrazovnom i naučnom uzdisanju jednog naroda i zajednice u kojoj živi. Afirmirajući bošnjačku kulturu i bosanskohercegovačku državnost u prošlosti i sadašnjosti, daje doprinos u uspravljanju zajednice u duhu međunacionalnog uvažavanja i pozitivnih tekovina za budućnost života u otvorenom građanskom društvu.

Košarkaški klub «Željezničar»

zeljeznicarOd kada je 1958. godine formiran u sklopu Sportskog društva «Željezničar», Košarkaški klub «Željezničar» zna samo za pobjede. Najveći rezultatski uspjeh ovog kluba je osvajanje titule prvaka u bivšoj Jugoslaviji 1971. godine i pobjeda u Kup takmičenju iste godine.

Do 1992. godine košarkašice «Želje» su ostvarivale odlične rezultate u domaćem takmičenju, osam puta su nastupale u međunarodnom takmičenju Kup Liliane Roncheti. U sastavu Kluba su i tada, kao i sada, nastupale višestruke reprezentativke. U toku četverogodišnje agresije na našu zemlju, Klub nije prestajao sa aktivnostima, bez obzira na teške uvjete rada. U tom periodu četiri puta su košarkašice osvajale šampionsku titulu, a tri puta Kup Bosne i Hercegovine. Nastupale su kao predstavnik Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Ligu prvaka Evrope, i ponovo tri puta u Kupu Roncheti, a dva puta se plasirale među 16 najboljih u ovom prestižnom međunarodnom takmičenju. Aktivisti su zajedno sa košarkašicama činili velike napore na ukupnom prosperitetu bh. košarke.
Košarkaški klub «Željezničar» je jedan od osnivača Evropske ženske lige dobrodošlice i u prošloj godni, kada je prvi put odigrano ovo takmičenje, bili smo ponosni na naše košarkašice, koje su se plasirale i igrale u prvom finalu ovog takmičenja u Šibeniku. Kruna uspjeha je nedavno osvojeno prvo mjesto u prestižnom takmičenju Europen Womens Welcome Ligue Tocal, što se smatra najvećim uspjehom u kolektivnim sportovima u BiH uopće. Najnoviji uspjeh je osvajanje Kupa Bosne i Hercegovine.
Poželimo našim košarkašicama da i dalje pobjeđuju, da budu uzor generacijama i da uspješno predstavljaju bosanskohercegovački sport i Sarajevo, kao i do sada.

Neovisna televizija «Hayat»

hayat

Neovisna televizija «Hayat» počela je sa emitiranjem programa 24.02.1992. godine, dakle pred sami početak opsade Sarajeva. Skromno opremljeni, njezini novinari i reporteri prenosili su vijesti iz cijelog opkoljenog grada, upozoravali i ulijevali nadu, svojoj tada jedinoj publici, građanima Sarajeva, ali im donosili i vijesti sa svih strana i poklanjali trenutke bijega u maštu o nekom drugom «normalnom svijetu.» Danas NTV Hayat emitira prgram 24 sata i putem satelita upućuje ga cijelom svijetu. Jedan je od osnivača prve bh. mreže lokalnih TV stanica, koja svojim signalom pokriva oko 85 % teritorije BiH.

Program televizije obrađuje sve oblasti života i namijenjen je raznovrsnim interesima populacije s područja koje ga prati. Tu je izuzetno aktuelan dnevni političko-informativni program, ali i sve najnovije vijesti iz oblasti politike, privrede, obrazovanja, zapošljavanja, zabave, muzike, kulture, sporta i dr. Ovom prilikom izdvajamo serijale «Historija Grada Sarajeva» i «Kultura življenja». NTV Hayat i dalje prati sve događaje u Gradu i Kantonu Sarajevo, promovira sve konstruktivne aktivnosti građana i njhovih udruženja, i posebno podržava i uključuje se u humanitarne akcije. Svoj status neovisne televizije brani tako što svoje projekte, realizaciju programa i kontinuirano ulaganje u razvoj, kao i obaveze prema društvu i plaće za 144 uposlenih, osigurava samofinansiranjem. NTV Hayat je četiri puta proglašavana najboljom TV stanicom BiH, a 1997. godine je proglašena Najpopularnijim medijem u BiH. Rezultati obrade ankete, koju je ekipa NTV Hayat izvela vrlo profesinalno i ozbiljno, kao što radi i sve drugo u okviru redovne evaluacije svoga rada, kažu sljedeće:
Građani Sarajeva NTV Hayat doživljavaju kao svoju televiziju. Hvale je i kažu da im je prisnija od drugih i razumljiva, nekako sarajevska. Cijene energiju, snagu, svježinu i nove ideje mladih ljudi koji je vode. Već naučeni na inventivnost, očekuju od nje još više i kažu da je to televizija koja obećava.

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }