Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva se dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima, za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim oblastima političkog i društvenog života i rada, za kontinuirani rad ili za izuzetna djela priznata u oblasti privrede, nauke, kulture, odgoja i obrazovanja, tehnike i tehnologije, sporta, zdravstva i socijalne zaštite, zaštite čovjekove sredine i u drugim oblastima rada i stvaralaštva, bez obzira na godinu njihovog ostvarenja, a koji doprinose ukupnom unapređenju i razvoju Grada Sarajeva.

Na osnovu Statuta Grada Sarajeva, Gradsko vijeće, na sjednici održanoj 29. 03. 2005. godine, na prijedlog Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, donijelo je Odluku o dodjeli Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2005. godini. Dodijeljeno je 5 pojedinačnih i 5 kolektivnih nagrada. Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva i ove godine imao je težak zadatak da, između skoro sto prijava, predloži Gradskom vijeću kandidate za nagradu. Odborom je predsjedavala gđa Vesna Filipović, a njen zamjenik je bio gosp. Nihad Imamović, oboje vijećnici u prethodnom sazivu Gradskog vijeća. Iz reda vijećnika članovi Odbora su bili i gđa Milica Jauz i gđa Aleksandra Softić, te gosp. Mustafa Cuplov, gosp. Edhem Biber i gosp. Anto Zelić. Iz reda istaknutih javnih radnika u Odboru su djelovali: gđa Ðurđica Raicher – Šišul i gđa Dženana Tanović- Hamzić, te gosp. Kemal Grebo, gosp. Tvrtko Kulenović, gosp. Muriz Spahić i gosp. Mirza Dilić.

Pojedinačne nagrade

  • Jovan Divjak
  • prof. dr. Zdravko Grebo
  • Tomislav Grizelj
  • Senad Hadžifejzović
  • Nermina Kurspahić

Kolektivne nagrade

  • Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»
  • Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju
  • Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo
  • Sarajevo film festival
  • Vlada Kantona Sarajevo 2003-2006.

Pojedinačne nagrade

gosp. Jovan Divjak

divjak

General – džentlmen (ali i general na «nišanu i tapetu»). Omiljen među vojnicima. Tokom opsade našeg grada hrabro se borio na svim frontovima oko Sarajeva, ali bio je i značajan učesnik «duhovnog otpora grada».
Bivši general dobitnik je Ordena Legije časti jer je u vrijeme agresije na Sarajevo i BiH gajio ideal jedne jedinstvene zemlje, koju je priznala međunarodna zajednica i koja se borila za svoj integritet i nastojala da se izgradi na osnovu bogatstva različitih kultura i naroda.
Jovan Divjak je popularan širom svijeta, posebno u Francuskoj. U Parizu je prošle godine na francuskom jeziku objavljena knjiga razgovora pod naslovom «Sarajevo mon amor», koja je iste godine promovirana i u Sarajevu u organizaciji Francuskog kulturnog centra.
Jovan Divjak se posebno založio za sudbinu djece – najvećih žrtava agresije. Osnovao je i ugradio sebe u Fondaciju “Obrazovanje gradi BiH”. Već deset godina Fondacija vodi brigu kako bi se djeci bez jednog ili oba roditelja pružila moralna i materijalna pomoć sa željom da im se, putem kvalitetnog obrazovanja, otvori perspektiva za samostalan uspješan život.
Anketa Fondacije je pokazala da mladi brzo gube motiv za učenje i da teško formiraju projekciju u budućnost.
Anketa provedena među stipendistima je, također, pokazala da manji dio redovno čita knjige, posjećuje pozorište, kino dvorane ili koristi internet.
A Jovan Divjak bi najradije sa svakim od njih otišao u pozorište, na koncert, razgovarao o pročitanoj knjizi…
Kratak rezultat desetogodišnjeg rada: 200 stipendista Fondacije završilo je srednju školu, a četrdeset mladih ljudi već s fakultetskom diplomom oplemenjuju našu zajednicu.
Građani koji su potpisali prijedlog za gosp. Jovana Divjaka, njih 102, napisali su:
«… kad god prođe ulicama Sarajeva, a rado to čini, Jovan Divjak svaki čas zastajkuje da se pozdravi s ljudima koji mu, kao što su to činili sve ratne i poratne godine, prilaze, pružaju ruku, grle se. Jovan Divjak, ma gdje da je rođen, jeste po svemu građanin Sarajeva i nema nikakve sumnje – jedan od najpopularnijih, jedan od «najsarajevskijih» Sarajlija.«
Građani Grada Sarajeva su prepoznali patriotizam, hrabrost, moral, a iznad svega njegov humanizam.
gosp. Jovan Divjak:
«Počastvovan sam da se na 60. godišnjicu pobjede nad fašizmom nalazim među onima koji primaju najveće društveno priznanje slobodarskog Grada Sarajeva.Zahvaljujem građanima Sarajeva koji su me predložili, te Komisiji i Gradskom vijeću na nominaciji za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.Ova nagrada pripada onima koji zajedno sa mnom na direktan i indirektan način pomažu djecu žrtava agresije da prevaziđu njegove posljedice. Sretan sam što pripadam Gradu Sarajevu i njegovim građanima

 

gosp. Zdravko Grebo

c_grebo

Dr. Zdravko Grebo redovni je profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu. Osnivač je i direktor Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu i koordinator tri međunarodna postdiplomska kursa. Dr. Grebo je i naučni sekretar Odbora za pravne nauke Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Osnivač je i član nevladinih organizacija. Njegovo ime se veže uz Helsinški parlament građana, SOROŠ Fondaciju BiH, Pravni centar.
Član je domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja i brojnih nevladinih organizacija. Član je Državne komisije za saradnju s UNESCO-m. Član je Predsjedništva Regionalnog dokumentacionog centra za istraživanje ratnih zločina.
Dobitnik je nagrade Evropskog kluba rektora za mir i protiv ksenofobije 1993. (Conference of European Rectors), Medalje za slobodu od straha Franklin Roosevelt Fondacije 1994. (The Franklin D. Roosevelt Four Freedom Awards).
Dobitnik je Ordena Vlade Republike Francuske, 2002. – Palm Academic Award. Dobitnik Zlatne značke i počasni član Međunarodne lige humanista 2004.
Autor je knjiga, naučnih i autorskih radova, filmova, osnivač i urednik medijske i izdavačke kuće, voditelj izdavačkih projekata, i čak producent audioprojekata.
Svestrani intelektualac i jedan od najutjecajnijih i najuglednijih aktivista civilnog društva. Nemjerljiv je njegov napor da za vrijeme opsade Sarajeva svijet sazna istinu i preuzme akciju prekida agresije i spašavanja Grada i njegovih građana.

Građani koji su predložili Zdravka Grebu napisali su:

«Ako bi neko pokušao da dijagnosticira genius loci predratnog, ratnog i poratnog Sarajeva, ako bi tražio osobu u kojoj su se grčevi i nedoumice, dometi i naprezanja Grada sublimirali, došao bi do Zdravka Grebe.
…Sarajevo ima dosta mislećih ljudi, većina njih svoje misli čuva za sebe i ima pravo na to. Grebo tjera druge da misle i u tome je vrijednost njegovog višedecenijskog i vrlo konsekventnog angažmana

U Sarajevu je dovoljno reći: Zdravko Grebo i svi znaju.

gosp. Tomislav Grizelj

grizelj

Rad i djelovanje Tomislava Grizelja vezani su za Sarajevo više od tri decenije. Direktno je učestvovao u gasifikaciji grada Sarajeva, izradi i održavanju mašinskih postrojenja za potrebe ZOI 84. Tokom agresije i nakon nje, učestvovao je u hitnim sanacijama i obnovi Sarajeva, ali i cijele BiH. Sponzorirao je Konferenciju o obnovi Sarajeva 1994. godine.

Već 1991. godine je proglašen za menadžera godine Republike Bosne i Hercegovine.
Na čelu je kompanije koja je uz vlastiti know how pokrenula proizvodnju za termoenergetiku, gasnu tehniku, tretman i transport vode. O firmi «Grizelj» mogli bi posebno pričati: o svim standardima sigurnosti, kvalitetu, upravljanju okolišom koje je postigla, obrazovanju uposlenih, međunarodnim priznanjima, ali dovoljno je reći da proizvodi iz ove firme znače direktnu supstituciju uvoza.
Autor je i koautor i učestvovao je u izradi brojnih standarda, stručnih knjiga, publikacija iz oblasti u kojoj djeluje, a posebno naglašavamo upravljanje okolišom.
Dobitnik je priznanja Menadžer godine Kantona Sarajevo 2000., Federacije BiH 1997. i 1999. Najmenadžer 2002 BiH, a zatim i Menadžer decenije 2002.
Svoju vezu sa zajednicom je produbio kroz djelovanje u sportskim, kulturnim udruženjima i obrazovnim ustanovama. Njegovo ime je vezano uz Nogometni klub «Omladinac», NK «Napredak», a posebno uz «Sarajevske mažoretkinje» čiji je osnivač i pokrovitelj.
Svojim privrednim i društvenim angažmanom promovira Sarajevo u zemlji i svijetu. Godine 2004. postao je i član Historical Society WHO is WHO.
Dobar dio svog vremena posvećuje društvenom angažmanu i nesebično doprinosi općem dobru putem niza asocijacija. Izdvajamo sljedeće: jedan je od osnivača i potpredsjednik Ekonomsko- socijalnog vijeća F BiH, član je ili vrši odgovornu dužnost u organizacijama poslodavaca, privrednim komorama, strukovnim udruženjima, a bio je član Buldožer komisije gdje je dao veliki doprinos u uklanjanju zakonskih prepreka, ubrzavanju donošenja zakona za stvaranje boljeg socijalno-ekonomskog ambijenta u BiH.
Građani Sarajeva dodjeljuju mu Šestoaprilsku nagradu.

gosp. Tomislav Grizelj:

«Poštovane dame i gospodo,
Velika mi je čast i zadovoljstvo biti dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Ovo za mene najdraže i najznačajnije priznanje je veliki podsticaj, ali i obaveza da kao privrednik, poslodavac i humanista svojim radom budem uzor generacijama koje dolaze.
Zahvaljujem svima koji su prepoznali moje rezultate rada i dodijelili mi ovo visoko priznanje, kao i svojoj obitelji koja me je podržala da budem to što jesam, vaš Tomo. Hvala.»

gosp. Senad Hadžifejzović

senad

Ko je mogao pretpostaviti da će dječak, koji je već sa 12 godina objavio svoj prvi novinarski članak, danas iza sebe imati takvu novinarsku karijeru i konačno biti nositelj projekta, urednik i voditelj najgledanije informativne emisije u BiH: emisije Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem na NTV Hayat.

Nije čudo: prije nego li je diplomirao studij žurnalistike na Fakultetu političkih nauka 1984. imao je objavljenih više od 800 tekstova, članaka, reportaža, komentara, a na radiostanicama već stekao iskustvo reportera, voditelja i urednika.
Do specijalizacije za televizijsku i dokumentarnu režiju na Filmskoj akademiji u Pragu 1997. godine profesionalno je radio za Radio Sarajevo gdje se okušao kao reporter voditelj i najmlađi urednik te već počeo dobivati profesionalna priznanja.
Potkraj osamdesetih, inicirao je i postigao izuzetnu popularnost emisijama Omladinskog programa i “Pet do dvanaest” JRT-a. Prvi TV talk show uživo s direktnim uključivanjem gledatelja “HadžiFace to Face” na prostorima bivše Jugoslavije pokrenuo je, uređivao i vodio upravo Senad Hadžifejzović.

“Face to Face” obnovljen je 1996. do 1998. i u obje godine dobio je priznanje Saveza novinara BiH za najbolje TV ostvarenje u BiH.
Godine 1991. proglašen je za TV ličnost godine i postao najmlađi urednik i voditelj Dnevnika Televizije Sarajevo, ali i šef deska, reporter, specijalni izvještač s ključnih političkih događaja. Dnevnik je uređivao do polovine 2000. godine i tako, zahvaljujući svojoj objektivnosti, postao jedini urednik koji je radio ovaj posao prije, u toku i poslije agresije…

Godine 1993. ga je strukovno udruženje proglasilo najboljim novinarom u BiH.
Tri godine je izvještavao za Radio France International iz opsjednutog Sarajeva.
Poslije usavršavanja u Americi za izvještavanje o izborima, 1996. godine imenovan je za glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa TV BiH. Uredničke i menadžerske poslove u TV BiH obavljao je do 2000. godine, kada je, bez obrazloženja, smijenjen, iako je vratio finansijsku stabilnost i popularnost ovoj kući, a 1999. Savez novinara proglasio ju je najboljom televizijom u BiH.

Bez stalnog angažmana, 2002. godine objavljuje knjigu «Rat uživo», kompilaciju svih razgovora koje je autor vodio uživo sa ključnim akterima rata u BiH. Udruženje izdavača BiH 2003. godine proglašava je najboljom knjigom iz oblasti publicistike.
Sav prihod od prodaje knjige «Rat uživo», koja je promovirana u 105 gradova u zemlji i inozemstvu, uplaćuje se Fondaciji za školovanje djece iz Srebrenice čiji je osnivač Senad Hadžifejzović. Dobitnik je međunarodnog priznanja Plakete Linus Pauling u 2004. godini koju dodjeljuje Internacionalna liga humanista.

gđa. Nermina Kurspahić

nerminaNermina Kurspahić je glavni i odgovorni urednik ugledne revije za kulturu «Odjek». Revija kojom se oplemenjujemo za mišljenja najznačajnijih i najuglednijih intelektualaca i pisaca današnjice, ali i prošlosti, zahvaljujući predanom angažmanu svoje urednice, izlazila je sve vrijeme opsade Sarajeva.

Angažirane tekstove, o fenomenima i problemima koji su doveli do rata na Balkanskim prostorima, kritika je obilježila kao “prepoznatljive po jasnom odrješitom stavu, po hrabrosti i vrlo neposrednoj i vrlo intenzivnoj spisateljsko-emocionalnoj ‘voltaži’ riječi, ali i punoj odgovornosti prema onom o čemu piše.” Njezin intelektualni i književni angažman svrstava je u red «najangažiranijih i najuglednijih bosanskohercegovačkih intelektualaca», čije mišljenje se uvažava i smatra relevantnim.

Već tokom studija na Odsjeku za opću književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Nermina Kurspahić počela je objavljivati tekstove, eseje, kritike, kraće studije u književnim i umjetničkim časopisima sa područja cijele bivše Jugoslavije, ali i izvan nje. Njezini tekstovi su objavljivani u časopisima “Maske” iz Ljubljane, “Scena” iz Novog Sada, “Ladus” iz Beograda, “Oko” iz Zagreba, “Borba”, “Oslobođenje”, “Književne novine”, “Lica”, “Odjek” i dr. Piše teatarsku kritiku, eseje o pozorištu i drami koje objavljuje u Italiji, Francuskoj i Engleskoj. Ubrzo postaje jedan od najuglednijih likovnih kritičara. Otvara mnoge izložbe domaćih i svjetski poznatih umjetnika.

Nermina Kurspahić objavila je «Hijatus», knjigu eseja, 1994., «Iščezavanje plavih jahača, roman 1995., «Sarajevski ratni pogledi», knjiga eseja, 1996., «Skoro će i tebi kraj», 1999.., Likovna kazivanja 2001. Knjiga «Hijatus» 2000. godine doživjela je izdanje na engleskom jeziku u Londonu.
Na anonimnom konkursu “Preporoda” za originalni dramski tekst Kurspahićeva je dobila prvu nagradu fondacije «Alija Isaković» za dramu “All On Bord”.
Angažirana je u Međunarodnoj asocijaciji likovnih kritičara AIC. Članica je Društva pisaca BiH i PEN-a BiH.
Građani Sarajeva zahvaljuju joj Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

gđa. Nermina Kurspahić:

«Poštovane i poštovani,
Za sve što radi ili stvara čovjek postoje standardi. Standardi se u ljudskom sistemu vrijednosti najčešće usklađuju sa etičkim ili estetskim principima, ili sa oba. Sve, pa i nagrade, smišljene da bi se pojedincima, grupama izrazilo poštovanje, dalo do znanja da ono što rade ima nekog smisla, odjeka, sve, dakle, ima svoje mjesto na imaginarnoj vrijednosnoj skali. Tako promatrano, sve nagrade, mada u intenciji iste, nisu iste. Kao što i svaki rad, ljudska, pojedinačna aktivnost nisu isti. ‘Postoje, standardi u odavanju počasti’, veli Susan Sontag. Ali, prije toga postoje standardi ljudskog djelovanja, rada, mišljenja. Kada se taj, nečiji standard prepozna sa nivoa gdje su standardi nagrada zadovoljeni, onda, smatra se, zadovoljeni su osnovni principi nagrađivanja.
Ne želim da sudim o svom radu, djelovanju, mišljenju – čini mi se sve to bilo je predmetom prosudbe i ove nagrade, ali mogu da sudim o nagradi. Mogu da je prepoznam u moru drugih, sličnih, ili različitih, kao nešto što je uspostavljeno na vrijednostima koje duboko poštujem. Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva doživljavam višestruko vrijednom. U njenom ‘semantičkom obolu’, formiranom prije šesdeset godina, vidim vrijednosti tog vremena – vremena pobjede nad fašizmom, oslobađanja od jednog zla. Nagrada, dakle, konotira svoj imanentno antifašistički, protiv svakog zla ustrojeni karakter. A, ako je protiv Zla, onda je za Dobro, ili, preciznije, za promociju vrijednosti proisteklih iz njega, ili, još preciznije, za promociju onih koji te vrijednosti cijene i zagovaraju.
U sukobu sa zlom Sarajevo je, izgleda, provelo najviše vremena. A Zlo, veli Georges Bataille, ‘je u temelju općenja… jeste krivica, predstavlja prihvatanje i priznavanje Dobra; ono samo sebe naziva lošim, priznaje da je relativno i izvedeno, da bez Dobra ne postoji.’ Taj crno-bijeli odnos borbe Dobra i Zla obilježio je najveći dio trajanja ovog grada, a posebno vrijeme njegovog bivanja pod srpskom opsadom. Sjećate li se tog Sarajeva? Tog Sarajeva sjećam se povodom ove nagrade. Sarajeva opkoljenog, stisnutog u logor, osuđenog na lagano umiranje. Po svim naučnim pokazateljima, takvi uvjeti idealni su za ‘koroziju ljudskosti’. Umjesto toga desilo se svjetsko čudo. Vrijeme trajanja grada u opsadi iz devedesetih bilo je mitsko. Baš taj period, to vrijeme dali su Sarajevu oreol mučeništva i planetarnu važnost. Ja tu planetarnu dimenziju Sarajeva ne gubim iz vida. Mnogi su je zaboravili, zanemarili, šteta. A baš taj period, period jedinstvenog bitisanja, pulsiranja grada pred kojim su mnogi velikani današnjice izražavali poštovanje (od Susan Sontag, Jeana Baudrillarda, Edgara Morina, B.H. Levya, Pierre Bourdieu, Juana Goytisolo, Ivana Pavla II, i mnogi drugi), sada je predmetom raznorodnih politikanskih osporavanja i nipodaštavanja. Šteta, jer humanizam, hrabrost, kreativnost, izdržljivost, čovjekoljubivost, glad za kulturom Sarajlija iz tog perioda postali su opće mjesto i svjetski citirani. Dokazi podastrti sada, post festum o postojanju zločina i u opkoljenom gradu jesu argumenti činjenica, ali nikako devalviranje pravde i opće istine. U potrazi za pravdom ide se preko istine. A, istina o ekcesima nije i ne može biti argument protiv istine o smišljenim i masovnim zločinima. Ili, još manje može biti argument protiv kazne masovnih ubica i osude njihovih poštovalaca.
Sarajevo je trajno u svijetu priskrbilo status ‘prijestolnice različitosti, tolerancije, stradanja, veličanstvene žrtve i patnje’, ali i kulture, umjetnosti, optimističke i obećavajuće budućnosti. Od tada formirane slike grada, uspostavljene na odrednicama, viteškog otpora i hrabre, kreativne i nadahnute odbrane kulturom i visokomoralnim standardima ja ne odustajem. ‘Utvrđeno je da moralna strogost u ekstremnim okolnostima (logori, zatvori, opsade) preduvjet je očuvanja psihološkog integriteta što, uz mobilizaciju pozitivnih vrijednosti života, doprinosi njegovanju lične autonomije, neophodne u borbi protiv tjeskobe zajedničke smrti’, kažu Bruno Bettelheim i Erich Federn. U tom tjeskobnom vremenu, pred prijetnjom grupne smrti, Sarajlije su odgovorile umjetničkom kreacijom, pretvarajući smrtnu opasnost u kulturni projekat. Ponosna sam što sam dala mali doprinos izgradnji takve slike grada. (Naravno, taj napor počela sam još mnogo prije agresije, tokom, i kratko nakon rata.) Zato, govor o gradu-polisu u kojem se mnogo više nego u državi čiji je glavni grad zrcale sve vrijednosti demokratskih zajednica, uz, naravno, uvijek moguća incidentna odstupanja, treba počinjati sa sviješću o njegovoj žrtvi i veličini te žrtve. Sva odstupanja u ratu, ali i poslije njega od tih vrijednosti smatram ispadima (koji trebaju imati sudski epilog), a ne programom. Oni kojima je to moguće program, nažalost, nisu ostali pred vratima pobjede nad fašizmom 1945., ali i 1995., ali ni pred vratima grada. To znači da nisu poraženi, nažalost. Njihov utjecaj traje i truje nas do danas. Borba s njima zahtijeva mnogo više energije, vještine i napora. Moguće i drugu vrstu ljudi. Ali, to je tema za neku drugu priliku. Ovu sada ja koristim da izrazim zahvalnost i osjećaj počastvovanosti nagradom koju prepoznajem kao simbol ‘sarajevskog otpora’ prema svemu negativnom. To što mi je uručena Šestoaprilska nagrada za mene predstavlja počast i dokaz da se ono što sam do sada radila uklapa u kriterije i standarde ‘sarajeskog otpora’. Zato, zahvaljujem na nagradi, podržavam vrijednosti na kojima počiva; a to su, da ponovim; borba protiv svih zala, oličenih u fašizmu, nacionalizmu, primitivizmu. Ali, za mene je to i počast slici grada iz vremena na čijem stvaranju sam radila, i čiji duh svim što radim želim da održim.
Hvala!»

Kolektivne nagrade

Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»
vladimirCentar za obrazovanje, odgoj, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor» osigurava odgoj i obrazovanje i podržava razvoj djece i učenika koji, zbog problema u razvoju, ne mogu pohađati redovno školovanje. Rad i postignuća Centra u svim oblastima rada: nastavi, vannastavnim aktivnostima, individualnom terapijskom i rehabilitacijskom radu, saradnji i radu s roditeljima, radu stručnih organa, saradnji s drugim školama i institucijama, nadležni stručni organi ocjenjivali su najvišim ocjenama. Radnici Centra svojom inicijativom, entuzijazmom, humanošću i nevjerovatnim rezultatima stalno iznenađuju. Svoja iskustva prenose zainteresiranim u sklopu izdavačke djelatnosti. Objavili su stručni priručnik «Dijagnostika i opservacija djece s posebnim potrebama» i devet priručnika za roditelje i djecu s posebnim potrebama.

Centar je dobitnik:
• Plakete Općine Novo Sarajevo 2001.,
• Zahvalnice Zavoda za zaštitu djece i omladine Pazarić,
• Zahvalnice JU «Kantonalni centar za socijalni rad»
• Zahvalnice na pruženoj pomoći u «Akciji pomoći Almi Dragolj za transplataciju bubrega»
Centar je vlasnik Certifikata za učešće u razvoju projekta Evropske unije «Kulturni mozaik» 2003. godine i Civitasa BiH za učešće u prezentiranju «Projekt građanin» 2002. godine.
Oslanjajući se na mogućnosti svojih učenika, organizirane su brojne sekcije i slobodne aktivnosti, a učenici svoja postignuća prezentiraju na izložbeno-prodajnim akcijama i prigodnim programima Centra.
U proteklih nekoliko godina učenici su učestvovali na mnogim međunarodnim izložbama i takmičenjima, a osvojili su:
– treće mjesto na Međunarodnom prvenstvu u stonom tenisu «Banjaluka 2002»
– drugo mjesto na takmičenju organiziranom povodom Međunarodnog dana Dunava, 2004.
– prvu nagradu za kolektivni rad – keramička radionica na likovnom takmičenju «Velemajstori, igrajmo se šaha», 2004.
– prvo mjesto na likovnom konkursu o temi «Moja porodica/obitelj»

Gosp. Majudin Džudža, direktor Centra za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i zapošljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize «Vladimir Nazor»:

«Poštovana predsjedavajuća, cijenjeni vijećnici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, drage kolege i prijatelji, obraćam vam se u ime učenika, roditelja i radnika Centra ‘Vladimir Nazor’ koji vam od srca zahvaljuju na dodijeljenom priznanju. Ovo priznanje odlazi djeci sa posebnim potrebama i njihovim profesorima koji su uspjeli da pokažu ne samo Bosni, nego i šire, da su djeca sa posebnim potrebama samo djeca i, ma koliko imali teška i višestruka onesposobljenja, oni su u mogućnosti da uz stručni rad, odgovarajuću opremu i zalaganje postignu rezultate kojima se svi dive.
Ako im je Bog nešto uzeo, to ne znači da im nešto nije i dao. Sretni smo što će ovo priznanje još više afirmirati mogućnosti i znanje djece sa posebnim potrebama i doprinijeti ukidanju nekih predrasuda koje usporavaju i otežavaju njihov razvoj.
U svoje lično ime zahvaljujem svima onima koji su djeci i uposlenicima Centra ‘Vladimir Nazor’ omogućili ovakav sretan i uspješan rad, te djecu učinili sretnom i vratili im osmijeh na lice. Hvala vam.«

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju

slusna

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju nastavlja kontinuitet rada djelatnosti Zavoda koji je u Sarajevu osnovan 1946. godine. Početkom 1992. ustanova je prestala s radom. Skoro sav rukovodeći i stručni kadar je napustio grad, a objekti i oprema su gotovo u cijelosti devastirani.

Centar, u cijelosti iz početka, počinje s radom 1993. godine.
Danas je Centar ponovno u svom rekonstruiranom objektu, opremljen najsavremenijom elektroakustičkom opremom. Zahvaljujući angažiranosti rukovodećeg kadra, uvedeni su novi modeli rada s akcentom na pristup odgoju i obrazovanju sa svim savremenim refleksijama i prikupljanju donacija prijateljskih zemalja kojima se Centar i opremio za ovakav rad. Stručnjaci različitih profila, koji su visoko specifično obrazovanje stekli na fakultetima u zemlji i van nje, primjenjuju savremene metode, postupke i tehnike rada, i kontinuirano se doobrazuju putem domaćih i međunarodnih seminara.
Centar je član Međunarodnog verbotonalnog udruženja sa sjedištem u Parizu, a direktor Centra je član Glavnog odbora ovog udruženja. Rehabilitacijskim procesom su obuhvaćeni slušno oštećeni učenici osnovne i srednje škole Centra, slušno oštećeni bivši učenici Centra sada integrirani u redovne škole i slušno oštećena djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom. Centar pruža dijagnostičke i rehabilitacijske usluge i čujućoj djeci s rastrojstvom u govoru i glasu. Oko 600 djece predškolskih ustanova i osnovnih škola u Kantonu Sarajevo koristi usluge Centra.
Centar je osigurao i značajna sredstva za stipendiranje talentiranih učenika i realizaciju niza posebnih projekata kojima učenici razvijaju svoje kreativne sposobnosti i osmišljeno koriste slobodno vrijeme.
Učenici su osvojili niz nagrada na međunarodnim i domaćim manifestacijama za likovne i književne radove, za scenske nastupe u svim uzrastima i zajedničkoj konkurenciji s čujnom djecom. Reintegriranjem djece u zajednicu Centar daje ogroman doprinos djetetu, porodici i društvu.

Prof. dr. Ismet Kurtagić, direktor Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju:

«U ime našeg kolektiva – Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju, učenika, nastavnika, profesora i stručnih saradnika, zahvaljujem na dodjeli prestižne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Drago nam je da ste prepoznali domete našeg rada, kojim kroz audio i govornu rehabilitaciju i edukaciju djelujemo na prevenciji slušnih i govornih oštećenja mlade populacije. Ovo visoko priznanje dodatno nas obavezuje da osavremenimo naš rad, što je nesumnjivo od velikog društvenog značaja. Priznanje će nam biti dodatni podsticaj u nove iskorake u našem plemenitom i odgovornom poslu. Još jednom hvala.»

Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo

fantomiOdbojkaški klub «Fantomi» osnovan je još 1995. godine s ciljem okupljanja ratnih vojnih invalida uglavnom amputiraca, kako bi se putem sportsko-rekreativnog angažmana, u što kraćem roku, u najvećoj mogućoj mjeri potpomogla njihova rehabilitacija i stanje fizičkog zdravlja ka potpunom psiho-socijalnom ozdravljenju.

Entuzijasti koji su tada započeli okupljanje i sportski rad nisu mogli ni zamisliti da će uz desetu godišnjicu postojanja, pored rezultata postignutih u težnji ka ostvarenju primarnih ciljeva, već nanizati toliko vrhunskih sportskih rezultata, i postati zaslužan kolektiv za svoje djelovanje u ukupnom razvoju i promociji Grada Sarajeva.
Fantomi su, počev od 1996. godine, učestvovali na mnogim domaćim turnirima i vraćali se u Sarajevo sa zlatom. Takvi su bili oni početni: 1997. i 1998. godine turniri u Tuzli, Konjicu, 2002., te 2004. godine u Hadžićima, Lukavcu, Ilijašu i drugi
• Već 1996., zatim 2002. i 2004. osvojili su drugo mjesto na međunarodnom turniru «Malmo Open» Švedska;
• 1997., 1998. i 2003. osvojili su prvo mjesto na međunarodnom turniru «Malmo Open» Švedska:
• 1997. osvojili su i peto mjesto na međunarodnom turniru u Mađarskoj, kao šampioni BiH;
• 1998. prvo mjesto na međunarodnom turniru u Kopenhagenu, u Danskoj;
• 2002. prvo mjesto na međunardnom turniru «Banjaluka Open»;
• 2002. i 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru «Sarajevo Open» čiji su i organizatori;
• 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru Chichago Open USA;
• 2003. prvo mjesto na međunarodnom turniru u Zagrebu, R Hrvatska;
• 2004. osvojili su drugo mjesto na međunarodnom turniru «Sarajevo Open» i prvo mjesto na prestižnom međunarodnom turniru u «Berlinu 2004»;
• 1996., 2002. šampioni su Bosne i Hercegovine;
• 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2003., 2004. su vice šampioni BiH;
• 2001., 2002., 2003. i 2004. godine, čak četiri godine zaredom, šampioni su Srednjoevropske lige;
• 2001. osvajaju treće mjesto, a 2003. drugo mjesto u Kupu Evrope (uz zanimljivost da su u finalu izgubili od BH tima «Speed»)
2004., ponovno poslije osvojenog «bosanskog finala» u Kupu Evrope, postaju evropski prvaci.
Publika i vjerni navijači iskazuju snažnu podršku, a mediji prate ekipu koja je u kolektivnom invalidnom sportu po svojim rezultatima bez premca u Evropi.
Ovi mladiću su u posljednje dvije godine uz sve pohvale za fer play, od 147 utakmica izgubili samo pet, a 142 završili kao pobjednici.

Gosp. Ismet Godinjak, kapiten ekipe Odbojkaški klub invalida «Fantomi« Sarajevo:

«Dame i gospodi, poštovani prijatelji,
Želim se koristiti ovom svečanom prilikom da, prije svega, još jednom zahvalim svim prijateljima Kluba koji su na bilo koji način pružili svoju podršku i pomoć u našem dosadašnjem radu i našim aktivnostima. Bez njih ‘Fantomi’ ne bi tako jako i tako brzo koračali putem uspjeha.
Posebnu zahvalnost iskazujemo vijećnicima Gradskog vijeća, koji su svojom odlukom o dodjeli Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u našim srcima izazvali ogromno osjećanje ponosa, ali i obavezu da nastavimo dostojanstveno predstavljati naš voljeni grad i našu državu.
Još jednom veliko vam hvala.»

Sarajevo film festival

sffPoslije tek deset godina postojanja, nadmašivši filmske festivale koji su i pedesete godišnjice ostavili iza sebe, Sarajevo Film Festival je najznačajniji filmski događaj u regionu. Svojoj publici svake godine predstavlja najbolje filmove iz domaće, svjetske, nezavisne i komercijalne filmske produkcije. Istovremeno Festival je mjesto gdje domaća i međunarodna publika može vidjeti filmove mladih redatelja Srednje i Istočne Evrope. Sarajevo Film Festival je službeno priznat kao takmičarski festival od FIAPF-a, Međunarodne asocijacije filmskih producenata, koja verificira svjetske filmske festivale.

U saradnji s Evropskom filmskom akademijom, svake godine dodjeljuje nagradu za najbolji kratki igrani film koji se, zajedno s 11 drugih evropskih festivalskih pobjednika, sa festivala kao što su Venecijanski, Berlinski, Edinghburgški i drugih, direktno nominira za nagradu Evropske filmske akademije.
Neprocjenjiva je šansa koju Festival otvara domaćim producentima i posebno mladim, talentiranim bosanskohercegovačkim autorima.
Kvalitetnim radom, znanjem i visoko postavljenim standardima, Direkcija je, za vrlo kratko vrijeme, realizirala većinu postavljenih ciljeva i postigla skoro nemoguće. Sarajevo Film Festival iz godine u godinu bilježi uzlaznu putanju kvaliteta prikazanih filmova, programskog sadržaja i organizacije. Priprema i realizacija Festivala održava se u skoro svim gradskim kino dvoranama, a privremeno se angažira više od 500 saradnika. Filmove je prve godine vidjelo 3.500 gledatelja, a desete godine već više od 90.000. Dječiji program sa više od 30.000 gledatelja iz cijele BiH jedan je od najvećih u svijetu, a njegova uloga u stvaranju nove generacije filmskih zaljubljenika i autora, koji će u narednim godinama obilježiti Festival i bh. film, nemjerljiva je.
Festival svake godine kreira nezaboravnu atmosferu za sve goste, a građani Sarajeva već planiraju svoje godišnje odmore prema terminu Festivala. Ovaj posebno plemenit godišnji događaj obogaćuje kulturnu ponudu i nesumnjivo provocira kvalitet drugih srodnih sadržaja. Sve veći broj gostiju, a posebno glamuroznih aktera i predstavnika sedme sile, koji jednoglasno prenose vijesti pozitivnih vibracija, promovira Sarajevo kao destinaciju festivalskog, ali i svih drugih vidova turizma.

Gosp. Mirsad Purivatra, predsjednik UG Obala Art Centar i direktor Sarajevo Film Festivala:

«Koristim se ovom prilikom da u ime Direkcije Sarajevo Film Festivala i u svoje lično ime zahvalim svima koji su se sjetili naše manifestacije te predložili Sarajevo Film Festival za dobitnika ove vrijedne nagrade.Najveće priznanje za nas je ustvari priznanje građana Sarajeva koji su prihvatili naš festival, te kroz veliki broj posjeta i nesebičnu podršku omogućili da Sarajevo tokom trajanja Festivala zaživi kao jedan veliki evropski grad.
Još jednom hvala.»

Vlada Kantona Sarajevo 2003-2006.

Zašto Vlada Kantona Sarajevo 2003 – 2006?

Ova Vlada, na čelu s Denisom Zvizdićem – energičnim, informiranim, određenim i odlučnim premijerom, djeluje timski, vjeruje u svoju misiju i ima jasnu viziju. Sposobna je razlučiti ciljeve, njihovu međuovisnost i uzročno-posljedični odnos, odrediti prioritete, razraditi smjernice i poduzeti akciju. Komunicira s javnošću. Prije svega sluša glas i htijenja građana Sarajeva, ali ne odstupa od savremenih standarda i svjetskih dostignuća u svim oblastima u kojima ima obavezu djelovati. Pokreće inicijative i uklapa ih u okvir svog projekta s jasnom procjenom resursa kojima raspolaže: i ljudskih i prostornih te materijalno-finansijskih.
Vlada aktivno i zavidnom dinamikom, svjesna stanja i činjenice da je hitne poslove trebalo uraditi prekjučer, realizira kratkoročne ciljeve, odmah prepoznatljive, koji trenutno tako puno znače građanima.

Po izdvojenim finansijskim sredstvima, broju korisnika i po organizaciji sistema, građani Kantona Sarajevo imaju najbolju, socijalnu zaštitu u BiH. Vlada podržava, pokreće ili učestvuje u konkretnim i osmišljenim humanitarnim akcijama.
Realiziraju se poticajne mjere za razvoj poduzetništva.
Sve su vlade obećavale posebnu pažnju boračkoj populaciji, samo je ova to i uradila:
– dodijelila bespovratna sredstva ili povoljne kredite za rješavanje stambenih problema demobiliziranih boraca, dodijelila stanove ratnim vojnim invalidima i djeci bez roditelja, stipendirala djecu boraca branitelja;
Sve su vlade obećavale posebnu pažnju mladima, samo ova je to uradila:
– realizirala program stambenog kreditiranja mladih;
– finansirala angažman pripravnika kod privrednih subjekata;
– iskazala u mjeri u kojoj je to moguće podršku sportskim i drugim aktivnostima mladih;
– realizirala program prevencije narkomanije, alkoholizma i drugih ovisnosti.

Ono što je puno značajnije za našu budućnost i po čemu je ova vlada izuzetno moralna je beskompromisno pokretanje strateških projekata, čiji će neprocjenjivo vrijedni rezultati biti vidljivi kada, na današnje dnevnopolitičke teme, padne debela prašina.
Sve su vlade u poslijeratnom periodu obećavale da neće dozvoliti propadanje naslijeđenih vrijednosti i zanemarivanje potencijala posebnih i prirodnih resursa i da će stvoriti prostor sigurnog i unosnog poslovanja za domaće i strane investitore.
Ovdje izdvajamo samo projekte ove vlade: Terme Ilidža i Igman – Bjelašnica, kongresni poslovni kulturni centar u središnjoj gradskoj zoni, primarni putni koridori i putni objekti.
Sve vlade su naglašavale značaj obrazovanja i stvaranja uvjeta za naučni rad i promociju vlastite pameti, a samo je ova vlada ustrojila finansiranje naučnoistraživačkih projekata.
Bilo je obećanja za stvaranje uvjeta za globalni urbani, privredni i svaki drugi razvoj, a ova vlada je pristupila izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo od kojeg osnovano puno očekujemo.
Vlada Kantona Sarajevo inicira i osmišljava posebno odgovoran pristup upravljanju okolišom.
Realizira konkretne aktivnosti u cilju prevencije zagađenja zraka i upravljanja njegovom kvalitetom; provodi Plan implementacije Strategije upravljanja industrijskim i opasnim otpadom; štiti prirodne vrijednosti i kontinuirano produbljuje zaštitu u ovoj oblasti.
I što je najvažnije, kako bi osigurala nesmetanu realizaciju strateških smjernica ka dugoročnim jasnim ciljevima, osmišljava i predlaže kvalitetna i savremena sistemska zakonska rješenja.
Znači: završava poslove prethodnih vlada i izvršava odgovorno svoje obaveze dajući nemjerljiv doprinos boljoj budućnosti grada Sarajeva.

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }