Pojedinačna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

akademik Dejan Milošević

7452Rođen je u Sarajevu. Odrastao je i obrazovao se u okruženju stvaralačke i kulturne ekspanzije Sarajeva osamdesetih. Tada je započeo sa svojim istraživačkim radom i putem doktorskog studija se pripremio za velika djela iz oblasti “teorijske fizike” i nove grane –  atofizike. Dejan Milošević je svojim radom stekao svjetsku slavu u naučnim krugovima intenzivno tragajući za novim putevima saznanja o pojavama i procesima  koji su  već  po imenima fascinantni. Jedan Sarajlija je formulirao vlastitu teoriju  kvantnih orbita i tako objasnio određene kvantno-mehaničke procese. Naš naučnik, sa svojim kolegama iz cijelog svijeta, radi na eksperimentima  kao što je istraživanje  pukotina u vremenu.  Rezultat toga su objavljeni radovi koji trajno pobuđuju  interes i koji su  priznati na visoko specifičnoj  svjetskoj sceni razmjene znanja iz oblasti atomskih procesa u laserskom polju. Kako ne potcrtati ponos što je naša nauka, kontra brojnim svjetskim: velikim po uspjesima i novcu,  zahvaljujući i akademiku profesoru doktoru Dejanu Miloševiću, sarajevskom i bosanskohercegovačkom fizičaru, u središtu pažnje? Ima li boljeg primjera mladima od sada već  prepoznatljive sarajevske i bosanskohercegovačke istraživačke grupe “Simophys”  koja surađuje sa sličnim grupama od Japana do SAD-a, a čiji rezultati se  citiraju  u  naučnim radovima širom svijeta.   Uz njegov poticaj postaju  svjesni toga da svojim stvaralačkim radom ovdje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini  grade  prostor u kome će iskazati sve svoje potencijale i  dati doprinos, ne samo našoj maloj zajednici, već nauci i budućnosti cijelog svijeta. Hvala akademiku Dejanu Miloševiću  što pronosi Sarajevo cijelim svijetom.

Grupna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

Zilha Šeta, upravnica Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo i njene saradnice Bahra Radača, Fahra Tatlić i Selma Kadrić

7453Suočene sa tragičnim i tužnim sudbinama istjeranih iz svojih domova koji su utočište,  te ratne 1992. godine, tražili u Sarajevu,  ove  humane  žene svojim entuzijazmom  nalaze načina da im pomognu. Dobrovoljno osmišljavaju i  organiziraju rad Narodne kuhinje “Stari Grad” uz pomoć dobrih ljudi koji su  mogli i odazivali se zahtjevima za pomoć. Danonoćno su radile  kako bi nahranile što više izbjeglica, ali i  sugrađana koji su u vlastitom gradu bili izbjeglice ili u vlastitom domu  ostali bez egzistencije. Svojim entuzijazmom, znanjem i predanim radom  iskazale su nemjerljivu ljubav i brigu za čovjeka. Tražeći i nalazeći načine da pomognu svima kojima je pomoć potrebna:  od  izbjeglica do povratnika, od nezaštićenih do  nemoćnih sugrađana, stekle su poštovanje  i podršku cjelokupne javnosti i postale sinonimom  dobra. Danas kuhinja Tetke Zilhe ima savremenu opremu i, u skladu sa zahtjevnim  standardima kvaliteta, dnevno priprema nevjerovatan broj obroka svojim korisnicima, ali se uvijek nađe i još  za one kojima je pomoć potrebna. Uz to, ove naše istrajne  sugrađanke pokreću, organiziraju, nose i sudjeluju u brojnim drugim humanim akcijama namijenjenim ljudima u nevolji u cijeloj Bosni i Hercegovini. Građani Sarajeva ovim priznanjem iskazuju svoju zahvalnost i poštovanje.

Kolektivna Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2011. godini:

Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine

7454

 Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo Sabora Hrvata BiH, ustanovljeno 6. februara 1994. godine u Sarajevu. Saboru Hrvata prethodio je Sabor Hrvata Posavine (decembar 1993.) i sabor Hrvata Srednje Bosne (januar 1994.), dok je Sabor Hrvata Bosanke Krajine i Zapadne Bosne održan u Zagrebu 1994. godine prihvativši stavove Sabora u Sarajevu. Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine svojim dugogodišnjim društveno-političkim djelovanjem zalaže se za cjelovitu i pravednu Bosnu i Hercegovinu, trajan mir, slobodno i evropsko Sarajevo, pravednost, punu slobodu kretanja, demokratiju, vraćanje povjerenja i obnovu suživota naroda BiH, slobodu političkog djelovanja i nezavisnost medija, kao i kulturu dijaloga. Neki od stavova koji su okarakterisali rad Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine u prošlosti ogledaju se u zalaganju za državu BiH kao „vitalni interes hrvatskog naroda“ kao i „svakog od njezinih naroda“ (1994.), za „demokratsku, decentraliziranu i sekularnu državu BiH, izgrađenu na savremenim dostignućima zapadne demokratije…“ (1998.), za „cjelovito provođenje i dogradnju Daytonskog sporazuma radi bolje i brže izgradnje pravne države u kojoj će svi narodi biti konstitutivni i ravnopravni na cijeloj teritoriji…“ (2000.), za „promjenu daytonske u evropsku BiH…“ (2005.). Program sadašnjeg i budućeg rada Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine zasniva se na postavkama daljnje izgradnje države BiH, regionalizacije ili federalizacije pojedinih regija ili kantona, neupitnosti konstitutivnih naroda, izgradnje jedinstvenog privrednog sistema i prostora, kao i brojnih drugih pitanja koja su od interesa za građane i građanke BiH. Značajan dio aktivnosti rada HNV BiH odnosi se i na njegovu poziciju suosnivača i aktivnog sudionika Fondacije „Pravda za Bosnu i Hercegovinu“, s ciljem postizanja konačnog rezultata: zajednice slobodnih ljudi i naroda ujedinjene BiH u zajednici naroda i država ujedinjene Evrope.

 

.footer-social22 { top: 5px; left: 0; right: 0; text-align: center; float: left; position: relative; }