Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti

Prof. dr. Franjo Topić

Monsinjor prof. dr. Franjo Topić rođen je 1953. godine u Kasapovićima, Novi Travnik. Filozofsko teološki studij na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu završio je 1977., a za svećenika je zaređen 1976. godine. Svoju akademsku karijeru počinje 1985. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Teško je i nabrojati sve funkcije koje je obavljao i koje obavlja prof. Topić. Bio je član više vijeća Biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebno stručno i crkveno priznanje prof. Topić je dobio 1995. godine kada je izabran u vatikansku i svjetsku teološko-povijesnu komisiju za proslavu velikog jubileja 2000 godina kataloličke crkve. Osim predavanja i brojnih funkcija koje obnaša i koje su svaka na svoj način posebne i značajne, prof. Topić uz rad na Fakultetu, najradije ističe onu da je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ od obnove 1990. godine do danas koja je na svojevrstan način obilježila njegov životni put. Prof. dr Franjo Topić osnivač je i 15 godina predsjednik Panevropske unije BiH u kojoj i danas djeluje. Godine 2010. izabran je i za člana Predsjedništva međunarodne Panevropske unije. Bio je savjetnik Malteškog reda. Član je Predsjedništva Evropskog centra za radnička prava. Bio je ratni upravitelj Bogoslovije u Sarajevu koja je humanitarnim radom i različitim društvenim aktivnostima postala jedan od centara opkoljenog Sarajeva.

Prof. Topić je autor osam knjiga kao i više stotina znanstvenih, stručnih i popularnih članaka i urednik je nekoliko knjiga. Dobitnik je brojnih nagrada i plaketa. Najveću nagradu je imao od dragog Boga a to je da je dobio bitku sa opakom bolešću leukemijom 1989. godine te i dalje obogaćuje znanost, duhovnost, kulturu i društveni život Bosne i Hercegovine i regije, nižući ispunjene listove svoje životne misije. Prof. Topić je više puta kazao da je sretan čovjek i da želi i druge usrećivati.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite

Prof. dr. Fahrudin Smajlović

Prof. dr. Fahrudin Smajlović rođen je 1952. godine u Gračanici. Godine 1976. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Obavezni ljekarski staž završio je u Sarajevu da bi radio kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Fojnica do 1980. godine. Stručni ispit položio je 1978. godine u Sarajevu. Specijalistički ispit iz radiologije položio je 1983. godine u Sarajevu na Institutu za radiologiju. Postdiplomske studije završio je u Sarajevu 2000. godine na Medicinskom fakultetu i odbranio magistarski rad na temu „Intraoperativne ultrasonografije“. Doktorirao je 2007. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu na temu „Procjena značaja transrektalne ultrasonografije u dijagnosticiranju karcinoma prostate“.

Godine 2008. izabran je u zvanje docenta odlukom rektora Univerziteta u Sarajevu. U zvanje vanredni profesor izabran je 2013. godine za oblast radiološke tehnologije u radio dijagnostici. Od 1980. do 1986. godine bio zaposlen u Bolnici Travnik na radiološkom odjeljenju kao šef odjeljenja. U Kliničkom centru zaposlen od 1986. na Institutu za radiologiju. Godine 1996. rukovodilac  ultrazvučne dijagnostike Instituta za radiologiju, a od 1997. do 2008. odgovorni ljekar urgentne radiologije na CUM-u. Prvi u BiH uveo intraoperativnu ultrasonografiju u kliničku praksu. Također, prvi u BiH uveo transrektalnu ultrasonografiju u kliničku praksu.

Do sada je objavio 59 radova, 22 kao autor i 37 koautor. Deset radova su indeksirani po međunarodnim klauzulama i to kao autor četiri a šest radova kao koautor. Godine 2013. odlukom Senata Univerziteta objavljen je univerzitetski udžbenik „Radiološka aparatura“ čiji je autor.

 

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos  u drugim oblastima rada i stvaralaštva

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević, već 40 godina uživa visok društveni i politički ugled. Svojim javnim djelovanjem on je uvijek doprinosio dobrobiti Bosne i Hercegovine, njenih građana i svih etničkih i religijskih zajednica.

Bogić Bogićević rođen je 1953. godine u Ugljeviku. Diplomirani je sociolog i magistar društvenih nauka. Bio je student, prodekan na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu i dobitnik tri Srebrene značke za uspjeh u studiranju. Na početku svog političkog angažmana obavljao je dužnosti sekretara Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine i izvršnog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista BiH. Bogić Bogićević je kao predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine predvodio ujedinjavanje olimpijskog sporta u našoj zemlji. Za svoj angažman dobio je i orden od predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana Antonia Samarana. Dva puta je Bogićević bio na rukovodećim političkim funkcijama u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1981. je izabran za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, da bi 1989. pobijedio na opštenarodnom referendumu i tako u 36. godini života postao član Predsjedništva SFRJ ispred Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata kojeg je proveo u Sarajevu, Bogićević je biran za zastupnika u Državnom parlamentu. Obavljao je dužnost potpredsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Bogić Bogićević dobitnik je više odlikovanja i priznanja iz SFRJ, Libije, Hrvatske, Slovenije i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Počasni doktorat Američkog  univerziteta u BiH mu je dodijeljen 2014. godine. I pored ovako bogate biografije moramo se vratiti i apostrofitrati trenutak kada je njegov glas u Predsjedništvu SFRJ bio odlučujući da li će Jugoslovenska narodna armija izaći iz kasarne i uspostaviti ustavni red i poredak u tadašnjoj Jugoslaviji. Kako bi to izgledalo osjetili smo nakon godinu dana na svojoj koži. A još prije toga su to doživjeli u Sloveniji i Hrvatskoj. Međutim, da je Bogićević tada glasao „za“, intervencija Jugoslovenske narodne armije bi dobila punu legitimnost za borbena djelovanja a samim tim brutalnost bi bila još veća. Ovo je trenutak koji je bio prelomna tačka u istoriji ne samo Bosne i Hercegovine nego i svih ostalih republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Ovo je vrsta odluke koju malo koji čovjek na svijetu dobije. Bogić Bogićević je glasao po savjesti predstavljajujući i mišljenje i stav svih naroda Bosne i Hercegovine.