unsaUniverzitet u Sarajevu baštini tradiciju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini – Sarajevu, koja ima stoljećima dugu povijest. Institucionalni počeci visokog obrazovanja identični su sveučilišnoj tradiciji zapadne Europe. Gazi Husrev-beg je 1531. godine u Sarajevu osnovao Hanikah, visoku školu sufijske filozofije, koja je 1537. godine dopunjena ustanovom na kojoj se izučavaju islamske znanosti. Prema tome, ovdje su njegovane tri discipline klasičnih katoličkih sveučilišta: teologija, pravo i filozofija, a postojala je i sveučilišna knjižnica. Ova institucija je do kraja 19. stoljeća bila najveće učilište u Bosni i Hercegovini, a od početka je bila u istom rangu s medresom sultana Bajazita u Istanbulu, upravo onom institucijom koja se nalazi u osnovi starog istanbulskog Sveučilišta.

U austrougarskom razdoblju, točnije 1887. godine, proradila je Šerijatska sudačka škola kao petogodišnja viša škola.
Suvremena povijest Univerziteta u Sarajevu otpočela je otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija neposredno pred II. svjetski rat i tijekom rata (Poljoprivredno-šumarski fakultet, 1940. godine; Medicinski fakultet, 1944. godine, 1946. godine obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, otvoreni su Pravni fakultet i Viša pedagoška škola, a 1948. godine obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta).

Godine 1949. otvoren je Tehnički fakultet. Drugog prosinca iste godine, s izborom prvog rektora, počeo je s radom Univerzitet u Sarajevu. Sa otvaranjem Filozofskog fakulteta 1950. i Ekonomskog fakulteta 1952. godine završena je prva, inicijalna faza osnivanja Univerziteta u Sarajevu.

Drugu fazu razvitka (1955. – 1969.) karakterizira afirmacija Univerziteta, otvaranje novih visokoškolskih institucija i relativno zadovoljenje potreba za visokoobrazovnim kadrovima u Bosni i Hercegovini. Značajna činjenica jeste i organiziranje i pokretanje postdiplomskih studija na Univerzitetu.
Treća faza (1970. – 1982.) definirana je daljnjim otvaranjem visokoškolskih institucija na Univerzitetu, znanstvenom promocijom Univerziteta i njegovim intenzivnijim uključivanjem i promocijom na internacionalnom akademskom planu. Univerzitet je na neizravan i izravan način doprinio osnivanju novih sveučilišta u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

Četvrtu fazu razvitka (1982. – 1992.) karakterizira odvajanje znanstvenog rada i aktivnosti od Univerziteta i otvaranje favoriziranih znanstvenih instituta van Univerziteta. Ovim je nanesena značajna šteta Univerzitetu u Sarajevu, jer je ugroženo temeljno načelo odvajanja sveučilišne edukacije i znanstvenoistraživačkog rada što je imalo za posljedicu pad kvalitete edukacije i tehnološko zaostajanje Univerziteta.
Nekontrolirani upis enormnog broja studenata imao je za posljedicu značajan pad učinkovitosti studija i hiperprodukciju kadrova u pojedinim oblastima edukacije.
Peta faza (1992. – 1995.) je faza vandalske devastacije objekata i opreme, kao i kadrovskog osiromašenja i enormnog pada broja studenata na Univerzitetu, izazvanih agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, i pored svih teškoća života i rada u troipogodišnjoj blokadi Sarajeva, zahvaljujući iskazanom entuzijazmu, profesionalnosti, patriotizmu i upornosti sveučilišnih nastavnika i suradnika, kao i studenata, Univerzitet u Sarajevu je očuvao kontinuitet rada i življenja, kao svojevrsni vid intelektualnog, akademskog otpora  svemu vandalskom i anticivilizacijskom, kao svoj doprinos afirmacije slobode i demokracije obrane od agresije i fašizma i afirmacije državnosti Bosne i Hercegovine.
Od početka 1996. godine, Univerzitet u Sarajevu ulazi u fazu poslijeratne fizičke i akademske obnove i rekonstrukcije. Fizička obnova je usmjerena na rekonstrukciju devastiranih i izgradnju uništenih objekata, realizaciju projekta novog Univerzitetskog kampusa, nabavku devastirane edukativne i znanstvene opreme i obnovu objekata studentskog standarda. Na ovom planu do danas su postignuti značajni rezultati i stvoreni su uvjeti kvalitetnijeg studija.

Akademska obnova, koja je u tijeku, podrazumijeva realizaciju novog koncepta organizacije i funkcije Univerziteta sukladno suvremenim standardima, osavremenjavanje curriculuma studija i edukaciju prijeko potrebnog nastavnog kadra.

Proces akademske obnove i rekonstrukcije Univerziteta potpomognut je aktivnostima Rektorske konferencije Europe (CRE), Vijeća Europe, Europske unije, kao i čitavog niza međunarodnih organizacija i institucija involviranih u oblast visokog obrazovanja.
Univerzitet u Sarajevu je u partnerskim odnosima sa više od trideset sveučilišta iz Europe, SAD, Kanade i arapskih zemalja.
Osnovni cilj svih aktuelnih aktivnosti je podizanje kvalitete studija i stvaranje suvremenog Univerziteta studija te stvaranje suvremenog Univerziteta europske provenijencije koji će biti respektabilan reprezentant Bosne i Hercegovine na internacionalnoj razini i promotor tradicionalnih, povijesnih, kulturnih, znanstvenih i umjetničkih vrijednosti ovoga dijela Europe.

Univerzitet u Sarajevu je otvoren i svima onima koji žele da kao studenti, suradnici ili profesori, svojim intelekturalnim i moralnim kvalitetima doprinesu razvitku edukacije, znanosti, stručnosti, u definiranom ambijentu autonomije Univerziteta kao osnovne pretpostavke akademske slobode individualnog ispoljavanja i potvrđivanja sposobnosti i kvaliteta.

Kontakt informacije
Obala Kulina Bana 7
71000 Sarajevo, BiH
tel.: +387 (0)33 663 392
+387 (0)33  663 393
+387 (0)33 668 454
+387 (0)33 668 454
+387 (0)33 668 454
fax: +387 (0)33 663 393

www.unsa.ba

Fakulteti i akademije Sarajevskog univerziteta su:

Akademija likovnih umjetnosti
Ulica: Obala Maka Dizdara 3
Tel./fax: +387 33   66 48 83
Web: www.alu.unsa.ba

Akademija scenskih umjetnosti
Ulica: Obala Kulina bana 11
Tel.: +387 33 21 52 77
Fax: +387 33 27 23 61
Web: www.asu.unsa.ba

Arhitektonski fakultet
Ulica: Patriotske lige 30
Tel.: +387 33  66 39 47
Fax: +387 33 21 34 94
Web: www.af.unsa.ba

Ekonomski fakultet
Ulica: Trg Oslobođenja 1
Tel.: +387 33 27 59 00
Fax: +387 33 27 59 44
Web: www.efsa.unsa.ba

Elektrotehnički fakultet
Ulica: Zmaja od Bosne bb /kampus/
Tel.: +387 33 25 07 00
Fax: +387 33 25 07 25
Web: www.af.unsa.ba

Fakultet kriminalističkih nauka
Ulica: Zmaja od Bosne 8
Tel.: +387 33 44 54 52
Fax: +387 33 44 54 53
Web: www.fknbih.edu

Fakultet politićčkih nauka
Ulica: Skenderija 72
Tel.: +387 33 20 35 62
Fax: +387 33 21 38 15
Web: www.fpnsa.edu.ba

Fakultet za sport i tjelesni odgoj
Ulica: Patriotske lige 41
Tel.: +387 33 66 87 68
Fax: +387 33 66 87 69
Web: www.fasto.unsa.ba

Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Ulica: Zmaja od Bosne 8
Tel.: +387 33 21 27 64
Fax: +387 33 21 27 66
Web: www.fsk.unsa.ba

Farmaceutski fakultet
Ulica: Čekaluša 90
Tel.: +387 33 66 59 28
Fax: +387 33 66 61 39
Web: www.ffsa.unsa.ba

Filozofski fakultet
Ulica: Franje Račkog 1
Tel.: +387 33 25 31 00
Fax: +387 33 66 78 73
Web: www.ff.unsa.ba

Građevinski fakultet
Ulica: Patriotske lige 30
Tel.: +387 33 27 84 00
Fax: +387 33 20 01 58
Web: www.gf.unsa.ba

Mašinski fakultet
Ulica: Vilsonovo šetalište 9
Tel./fax: +387 33 65 30 55
Web: www.mef.unsa.ba

Medicinski fakultet
Ulica: Čekaluša 90
Tel./fax: +387 33 20 36 70
Web: www.mf.unsa.ba

Muzička akademija
Ulica: Josipa Štadlera 1/II
Tel.: +387 33 20 02 99
Fax: +387 33 44 48 96
Web: www.mas.unsa.ba

Pedagoška akademija
Ulica: Skenderija 72
Tel.: +387 33 21 46 07
Fax: +387 33 21 46 06
Web: www.pa.unsa.ba

Poljoprivredni fakultet
Ulica: Zmaja od Bosne 8
Tel.: +387 33 65 30 33
Fax: +387 33 66 74 29
Web: www.fas-tempus-bih.org

Pravni fakultet
Ulica: Obala Kulina bana 7
Tel.: +387 33 20 63 50
Fax: +387 33 20 63 55
Web: www.pfsa.unsa.ba

Prirodno-matematički fakultet
Ulica: Zmaja od Bosne 33
Tel.: +387 33 25 05 10
Fax: +387 33 64 93 59
Web: www.pmf.unsa.ba

Stomatološki fakultet
Ulica: Bolnička 4a
Tel.: +387 33 44 32 69
Fax: +387 33 44 33 95
Web: www.sf.unsa.ba

Šumarski fakultet
Ulica: Zagrebačka 20
Tel.: +387 33 61 40 03
Fax: +387 33 61 13 49
Web: www.sumfaksa.co.ba

Veterinarski fakultet
Ulica: Zmaja od Bosne 90
Tel./fax: +387 33 61 09 08
Web: www.vfs.unsa.ba

Fakultet zdravstvenih studija
Ulica: Čekaluša 90
Tel.: +387 33 44 49 01
Fax: +387 33 24 68 21