Počasni građani Grada Sarajeva za 2019. godinu

Mirjana Karanović

Mirjana Karanović, pozorišna, televizijska i filmska glumica, po ocjeni filmskih kritičara jedna je od najboljih evropskih glumica.                                                                                                                        Dobitnica je brojnih pozorišnih i filmskih nagrada internacionalnog karaktera. Svjetsku slavu stekla je ulogom majke u filmu “Otac na službenom putu” koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu i bio nominovan za Oskara za najbolji strani film. Mirjana Karanović već više od 15 godina igra u predstavama na repertoaru Kamernog teatra 55. Za Sarajevo je posebno vežu predstave  „Noževi u kokošima“ i „Helverova noć”, kao i uloge u filmovima „Grbavica“, „Go West“ i „Na putu“. Mirjana Karanović postala je suštinski dio sarajevske umjetničke scene. Veliki borac za ljudska prava i pravdu, bila je duboko solidarna sa građanima Sarajeva i sve što je tada radila na sceni imalo je cilj da probudi ljude u publici i razvije empatiju za stradanja nevinih ljudi. Sa Sarajevom je povezana profesionalno, prijateljski i ljudski.

Kongresmen Chris Smit

Kongresmen Chris Smit, republikanski kongresmen iz savezne države New Jersey, je svoju političku karijeru izgradio kao zagovomik ljudskih prava. U toku agresije na BiH bio je jedan od aktivnih kongresmena koji je tražio zaustavljanje agresije i genocida, te je skretao pažnju Kongresa i američke javnosti na situaciju u BiH. Smith je aktivno učestvovao u radu Helsinške komisije SAD, te ukazivao na opsadu glavnog grada BiH i ulagao napore da se agresija na Bosnu i Hercegovinu zaustavi. Kongresmen Chris Smith je i poslije rata učinio značajne napore da se očuva sjećanje u Kongresu SAD ali i šire na agresiju i na opsadu Sarajeva i BiH. Zbog svega toga što je učinio za našu državu, zbog javne i kontinuirane podrške državi BiH u toku agresije, zalaganja za ukidanje embarga na oružje za BiH, zbog kontinuiranog zalaganja za obilježavanje genocida u BiH, te zbog  pokazane dosljednosti prema državi BiH od 1992. do danas, Grad Sarajevo izražava svoju zahvalnost velikom prijatelju Sarajeva i BiH.

Michelangelo Pistoletto

Michelangelo Pistoletto je italijanski umjetnik, slikar i skulptor, međunarodno priznat, izuzetno aktivan i društveno angažiran, zagovornik  dijaloga, pomirenja i suživota. Prvi je umjetnik koji je poklonio svoje umjetničko djelo za Kolekciju Ars Aevi, te time pokrenuo osnivanje iste koja danas broji 154 umjetnička djela najpriznatijih umjetnika iz cijelog svijeta. Michelangelo Pistoletto ni u jednom trenutku nije odustao od Sarajeva. U septembru 2018. poklonio je  jedno od svojih najpoznatijih umjetničkih djela „Mjesto multireligijske i svjetovne meditacije” Sarajevu, stalno ga postavivši u Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Veliko hvala maestru Pistolettu zbog kontinuirane podrške i dosljednog odnosa prema gradu Sarajevu i državi BiH.

Krunoslav Cigoj  (posthumno)

Krunoslav Cigoj  (posthumno) je bio hrvatski operni tenor, operni i operetni redatelj. Neizmjerno je volio Sarajevo, kao što je sarajevska publika voljela da sluša njegov glas, arije i predstave koje su nezaboravni dio sarajevske operne scene. Cigoj je vjerovao da umjetnost može mijenjati svijet, glazba oplemenjivati dušu i činiti nas boljim ljudima. Njegovi dolasci u grad pod opsadom mijenjali su ratnu sarajevsku stvarnost, i nije se dvoumio da dođe preko Igmana u grad svoje “raje“. U vrijeme opsade grada Krunoslav Cigoj se, učestvujući u humanitarnim koncertima, pridružio kulturnom otporu grada. lako je bio teško bolestan, ništa mu nije bilo nemoguće učiniti za Sarajevo, kao što to i priliči velikoj ljubavi, davao je sebe, ne uzimajući ništa za sebe.

Bruce Dickinson

Bruce Dickinson, britanski pjevač, kantautor i muzičar, frontmen je kultnog metal benda  Iron Maiden. Zajedno sa svojim bendom je, ratne 1994. godine, građanima Sarajeva podario nazaboravan koncert u Bosanskom kulturnom centru, ali i nešto mnogo važnije, vratio im je nadu i poručio da nisu sami na svijetu. Koncert je donio dašak mira u razoreni grad i nagovještaj da dolazi bolje vrijeme. Koncertom je uspostavljena neraskidiva veza između građana Sarajeva i Dickinsona a ovu priču priča film “Scream For Me Sarajevo” u režiji Tarika Hodžića. Film je sniman 2015., a objavljen 2016. godine te je osvojio tri nagrade Sarajevo Film Festivala i brojne druge nagrade. Ovaj dokumentarac jedan od najvrijednijih filmova o sarajevskoj opsadi i predstavlja jedinstveni testament života u našem opkoljenom gradu.

 

 

Plaketa Grada Sarajeva za 2019. godinu

Dobitnici priznanja „Plaketa Grada Sarajeva“ su:

Sadeta Dervišević, medicinska sestra Dobrinjske ratne bolnice

 Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Satka je dala izuzetan doprinos u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih pripadnika Oružanih snaga RBIH i civila.

Za izvanredne rezultate u obavljanju poslova medicinske sestre, za pružanje nasebične pomoći građanima, posebno djeci, te za izuzetnu hrabrost i profesionalizam u toku rata i dalje, dobila je značajna društvena priznanja i nagrade, među kojima je najveće svjetsko priznanje za medicinske sestre MEDALJA Florens Nightingale  od medicinskih sestara svijeta.

Ivo Štandeker (posthumno), slovenskinovinar, prevodilac i ratni dopisnik

Napisao je najbolje tekstove o povijesti stripa i najosjećajnije ratne reportaže. Volio je ljude, životinje i gradove. I mrzio je, kad ih je neko uništavao. Te riječi je napisao u svojoj zadnjoj reportaži iz Sarajeva, te ratne 1992. godine, koju je kao zvučnu snimku poslao u redakciju preko radio-amatera. Bio je veseo čovjek, čak u teškim situacijama, uspio je pronaći malo humora. U njegovom zadnjem tekstu humora više nije bilo: napisao je, da mu se reportaža raspada, dok je piše, jer je bio očajan nad situacijom u Sarajevu, tog juna 1992. godine. Sljedeći dan je otišao sa vojnicima na Dobrinju i nije se vratio.

Zašto je tridesetogodišnji Slovenac iz Pesnice kraj Šentilja pored Maribora otišao tamo, gdje tada niko nije mogao? Zato jer je želio, da svijet sazna, kako ljudi trpe i ispaštaju na Dobrinji, u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. Zato, da bi se svi trgnuli i učinili nešto, da se to ubijanje zaustavi. Bio je velik čovjek koji je u teškim vremenima obavljao jedan častan i plemenit zadatak a to je prenošenje istine o stradanjima jednog grada i njegovih građana.

Muhamed Bikić, sportski novinar

Autor je dokumentarnog filma „Keli“ koji govori o nekadašnjem fudbaleru Sarajeva i reprezentativcu Želimiru Vidoviću Keliju.

Autor je knjiga „Hadžijsko drvo“, „Po(r)uka“ i Sportskivremeplov.ba. Dugogodišnji je sportski novinar u pisanim i elektronskim medijima, gdje prvenstveno promovira bh. sport i bh. sportiste u zemlji i inostranstvu. Za svoj dugogodišnji novinarski i publicistički rad dobitnik je niza nagrada, priznanja, zahvalnica (Olimpijskog komiteta BiH, Sportskog saveza BiH i klubova)…

prof.dr. Jasmin Džindo (posthumno)

Svojim akademskim djelovanjem prof. Džindo je pružio značajan doprinos obnovi i razvoju Univerziteta u Sarajevu. Bio je istaknuti član kolektiva Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i akademske zajednice. Obavljao je dužnost predsjednika Odsjeka za romanistiku, šefa katedre za italijanski jezik i književnost, te prodekana za naučno-istraživački rad i medunarodnu saradnju Filozofskog fakulteta. Obavljao je funkciju dopredsjednika Skupštine Filozofskog društva Theoria i dopredsjednika Društva. Bio je član Predsjedništva Sarajevskog akademskog lingvističkog kruga.

Autor je pet (5) knjiga i brojnih članaka i studija. Njegovi radovi su objavljivani, ne samo u domaćim, već i u inozemnim eminentnim časopisima. Bio je jedan od najvažnijih i najuglednijih bosanskohercegovačkih italijanista. Svojim djelovanjem dao je veliki doprinos promociji Sarajeva kao evropskog znanstvenog i kulturnog centra i ostavio neizbrisiv trag u razvoju akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu.

 

 

 

 

 

Plaketa Grada Sarajeva za 2018. godinu

Dobitnici Plakete Grada Sarajeva za 2018. godinu su:

Kulturni centar „Kralj Fahd“ za doprinos u oblasti obrazovanja

Kulturni centar „Kralj Fahd“ dobio je ovo značajno priznanje Grada Sarajeva za dugogodišnju edukaciju kroz organizaciju kurseva engleskog i arapskog jezika i informatike od 2003. godine. Od tada do danas kroz ovaj kulturni centar prošlo je 70.000 polaznika. Direktor Kulturnog centra „Kralj Fahd“ doc. dr Muhamed Alu Šejh preuzeo je nagradu.

Prof. dr. Kurt Kalcher za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja

Među onima koji su nesebično pomagali Univerzitet u Sarajevu posebno mjesto zauzima prof. dr. Kurt Kalcher kao dokazani prijatelj koji već 18 godina aktivno pomaže svima koji se bave naukom.

Vlado Raguž za doprinos razvoju grada u drugim oblastima života i rada 

Dobitnik Plakete Grada Sarajeva Vlado Raguž je u svom dugogodišnjem kontinuiranom radu dao doprinos u oblasti komunalne privrede, te kao sportski aktivist i društveni djelatnik.

Počasni građani Grada Sarajeva za 2017. godinu

Dr. Edmond Offermann

Oferman-Gradonačelnik

Dr. Edmond Offermann je rođen 1959. godine u Nijmegenu, Nizozemska. Magistrirao je na odsjeku za fiziku na Univerzitetu u Utrechtu, a doktorirao u Amsterdamu, gdje je bio saradnik u laboratoriju NIKHEF-K. Krajem 80-tih radio je na univerzitetu u Ilinoissu, a početkom 90-tih kao docent na Gutenberg Univerzitetu u Mainzu. Bavio se eksperimentalnom nuklearnom fizikom u Džeferson nacionalnoj laboratoriji u Virdžiniji. Jednu godinu je bio član ROOT tima Cerna u Ženevi, radeći na programu za analizu podataka koji je korišten pri pronalasku Higsove čestice. Od 1997. do 2017. godine radi kao analitičar za privatnu finansijsku firmu u Njujorku. Želja ovog svjetski poznatog fizičara je, da pomogne rodnom gradu njegove supruge, u kojem se prvi i jedini put, početkom 90-tih godina, vozio Trebevićkom žičarom. Dr. Edmond Offermann je dao ogroman doprinos za rekonstrukciju i revitalizaciju Trebevićke žičare, donirajući vlastita sredstva u svrhu realizacije Projekta „Revitalizacija Trebevićke žičare“ a kako bi se, nakon 20 godina, ovaj nekada prepoznatljivi simbol Sarajeva, obnovio i postao još jedna atraktivna turistička destinacija u gradu Sarajevu.

“Moja prva posjeta Sarajevu bila je u decembru 1988. godine, kada sam se zaljubio u grad, u njegove ljude i u planine. Kroz mnoge posjete koje su uslijedile, počeo sam cijeniti, sve više i više, jedinstvenost ovoga grada, njegovu različitost kako u kulturi tako i u prirodi. Mnoge od glavnih religija se prakticiraju ovdje, gdje su olimpijske planine, “na kamen udaljenosti”. Gdje to još ima u Evropi? U ljeto 1990. godine prvi put sam se vozio žičarom na Trebević. To je, također, bilo prvi put za mene da vidim jednu žičaru u glavnom gradu. Nažalost, rat je prekinuo rad žičare, kao i sve drugo. Prva žrtva agresije na Sarajevo bio je Ramo Biber, operativac na žičari koji je stradao braneći glavnu stanicu. Ovaj rat će promijeniti smjer grada, ali i smjer mog života.1998. godine sam se obavezao da ću pomoći da se ponovo pokrene Trebevićka žičara. 2010. godine postavljeni su temelji, a 2017. godina je godina kada će se žičara staviti u funkciju. Ljudi kažu da sam po prirodi nestrpljiv, pogriješili su. Posljednja stvar, nisam vam rekao odakle sam. Ja sam evropski građanin, kao što ste i vi”, istakao je dr. Offermann.

Dobitnici priznanja «Ključ Grada Sarajeva»

Valentin Inzko,visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini

U ovaj grad Valentin Inzko je prvi put došao sada već davne 1996. godine, kao prvi ambasador Austrije u Bosni i Hercegovini. I od tada je i prisutan i vezan za Sarajevo na razne načine. „ Od 1999. do 2005. godine sam pratio dešavanja u ovom gradu iz ministarstva vanjskih poslova Austrije, odjela zaduženog za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu. A onda, od 2009. godine, ponovo imam sarajevsku adresu. Svjedočio sam kako se ranjeni grad vraća sebi. Slike koje sam zatekao kada sam došao prvi put, spremljene su u mom sjećanju. Te slike su mi stalni motiv da posao koji mi je povjeren radim najbolje što mogu i da, kada jednog dana odem iz Sarajeva, to učinim znajući da sam doprinio da ovaj grad i zemlja i zvanično budu tamo gdje sasvim sigurno pripadaju – u Evropskoj Uniji“, istakao je dr. Inzko. Pod njegovim vodstvom, Ured visokog predstavnika je prepoznao statusni problem sa kojim se Grad Sarajevo suočio u predhodnom periodu i snažno podržao nastojanja Grada, da se teška situacija što prije riješi. Uloženi napor je u konačnici i dao odgovarajući rezultat, u potrebnom roku, da Grad Sarajevo svoje funkcije, već u ovoj, 2016. godini, može nastaviti obavljati.

Sveti otac Franjo

Na 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, održanoj 29.04.2015. godine odlučeno je da se Priznanje „Ključ Grada Sarajeva“ dodijeli papi Franji tokom njegove posjete Sarajevu 06.06.2015. godine. Gradonačelnik Sarajeva, Ivo Komšić je prilikom dolaska Pape u Sarajevo,na Stadionu Koševu Svetom ocu uručio priznanje Grada Sarajeva – Ključ grada Sarajeva sa Poveljom.Predavši Ključ, gradonačelnik Komšić je kazao Papi kako Ključ grada Sarajeva simbolizira naš život i našu povijest. „Na ključu je predstavljen most preko koga se  povezuju bogomolje velikih religija i konfesija.  To je simbol Sarajeva, BiH, našeg života. Rekao bih, to je nada svijeta“, istaknuo je gradonačelnik.

Roy Gutman

Poznati američki novinar i publicista radio je kao diplomatski dopisnik magazina “Newsweek” i direktor projekta o ratnim zločinima na američkom Univerzitetu u Washingtonu. Njegova karijera uključuje i dugogodišnji rad u “Newsdayu”, gdje je obavljao dužnost urednika evropskog biroa. U ljeto 1992. godine, u vrijeme ratnih zbivanja, dolazi u Bosnu i Hercegovinu kao prvi strani reporter, otkriva postojanje logora smrti, te svijetu obznanjuje istinu putem serije tekstova u “Newsdayu”. Za ratne izvještaje iz BiH 1993. godine dobio je Pulltzerovu nagradu za novinarstvo. Njegovo visoko profesionalno izvještavanje navelo je na razvijanje svijesti o potrebi zaustavljanja i kažnjavanja zločina, kao i spremnost vlade da spriječi masovna i organizirana kršenja humanitarnog prava. Građani Sarajeva zahvalni su za njegov doprinos pravdi i istini o ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu.  

Oskar Danon

Maestro Oskar Danon, slavni dirigent i kompozitor, rođen je u Sarajevu 1913.godine i potječe iz građanske jevrejske porodice. Diplomirao je dirigovanje i kompoziciju na Državnom konzervatoriju u Pragu, te doktorirao muzikologiju na Karlovom univerzitetu u Pragu. U Sarajevo se vraća 1938.g.  kada sa velikim brojem mladih intelektualaca, koji su se vratili sa studija u inozemstvu, oživljava gradski kulturni život. Do 1941.godine djelovao je u Sarajevu kao dirigent Narodnog pozorišta i Filharmonije, a od prvih dana rata 1941. godine učestvuje u NOB-u, povezujući razne odgovorne funkcije sa kulturno-umjetničkom aktivnošću. U periodu od 1945.g. do 1963.g. bio je dirigent Beogradske opere, a od    1963.g. do  1970.g., djeluje kao profesor u razredu opernog studija na     Muzičkoj akademiji u  Beogradu.  Od 1970.g. do 1975.g. je šef-dirigent     Slovenske filharmonije u Ljubljani i potom dvije sezone šef-dirigent     Simfonijskog orkestra Radio Zagreba. Tokom svoje duge dirigentske karijere ostvario je nekoliko vrhunskih operskih predstava. Danon je, svakako, veliki stvaralac i značajno ime muzičkog života cijelog prošlog vijeka, a o čijoj se istinskoj muzičkoj vrijednosti i veličini danas mnogo više zna u svjetskim metropolama nego u rodnom Sarajevu i prostorima bivše SFRJ. Ovdje izdvajamo crticu iz Danonovog intervjua datog za list “Feral Tribune”: “Uvijek sam imao veliki problem kada se izjednačavaju vjeroispovijest i nacionalnost. Dok sam odrastao u Sarajevu, većina tamošnjih katolika, pravoslavaca, Jevreja i muslimana osjećala se Bosancima. Nikada u pravoslavcu nisam gledao Srbina, niti u katoliku Hrvata. U našoj kući u Sarajevu jedino se postavljalo pitanje da li si demokrata ili fašista.” Grad Sarajevo iskazuje najveću zahvalnost i poštovanje našem sugrađaninu, velikom umjetniku, maestru svjetskog ugleda, osvjedočenom antifašisti, koji je svojim djelovanjem dao izuzetan doprinos razvoju i očuvanju civilizacijskih vrijednosti, i ozvaničava trajnu vezu Oskara Danona s Gradom Sarajevom.

Riccardo Muti

Maestro Riccardo Muti, slavni italijanski dirigent, u Sarajevu je 1997.g. započeo projekat “Putevi prijateljstva”, te je u pratnji milanske Scale sarajevskoj publici priredio nezaboravni koncert u dvorani “Skenderija”. Sarajevo je 13.07.2009.g. ponovno bilo u prilici da dočeka velikog maestra, pod čijom dirigentskom palicom je održan koncert “Putevi prijateljstva: od Sarajeva do Sarajeva”, u znak tradicionalnog prijateljstva Italije i Bosne i Hercegovine. Ovaj događaj je uveliko doprinio stavljanju glavnog grada Bosne i Hercegovine na kulturnu mapu Evrope, te međusobnom razumijevanju naroda i građana BiH, samim tim što su na koncertu, pored hora “Maggio Musicale Fiorentini”, učestvovali i dječiji horovi iz Sarajeva, Tuzle, Zenice i Srebrenice. Grad Sarajevo iskazuje odgovarajuću zahvalnost i poštovanje prema velikom umjetniku, koji je svojim djelovanjem dao izuzetan doprinos održanju principa multikulturalnosti i humanosti, u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, te bio jedan od prvih umjetnika koji su posjetili BiH, netom nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma. Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, na koncertu u Zetri 13.07.2009. uručio je maestru Riccardu Mutiju “Ključ Grada Sarajeva”.

Gertruda Munitić

Dobitnica Ključa Grada Sarajeva Gertruda Munitić je rođena 30. jula 1939. u Omišu. Primadona Gertruda Munitić, kao afirmirana i priznata operska umjetnica, svojim je dugogodišnjim radom i djelovanjem dala veliki doprinos razvoju kulturnog života u Sarajevu i BiH, na najbolji način, jezikom umjetnosti. Svojim angažmanom u sarajevskoj operi postala je simbolom te scene i teatra, a koristeći svoj talenat, postala je promotor klasične muzike i opere, te na mnogobrojnim svjetskim nastupima i “ambasador kulture” Sarajeva i BiH. Gertruda Munitić je i u ratu ostala vjerna Sarajevu, te je u opkoljenom gradu održala više od stotinu nastupa i pružala nesebičnu pomoć djeci, kao predsjednica organizacije “Naša djeca”, te kao vicepredsjednica “Prve dječije ambasade”. Ključ Grada Sarajeva Gertrudi Munitić uručila je gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva na Dan grada Sarajeva 6. aprila u Narodnom pozorištu.

Jasmila Žbanić

Rodila se u Sarajevu. Odrastala je i obrazovala se u okruženju stvaralačke i kulturne ekspanzije Sarajeva osamdesetih i nevjerojatne duhovne borbe protiv tragične destrukcije devedesetih.  Traganja posljednje decenije za novim razlozima i izrazom  rezultiralo je radom  Jasmile Žbanić u okviru, sada već prepoznatljive, škole sarajevskog i bosanskohercegovačkog filma.  Angažirana priča «Grbavica» podsjetila je svijet na sve nepravde nanesene ljudima, bez vlastite krivnje uvučenim u vrtlog balkanskih događanja, preko kojih su se monstruozne metode ostvarivanja besmislenih političkih ciljeva prelomile i čije će posljedice nositi čitav život, tiho, bez mržnje, sami za sebe, bez razumijevanja i podrške okoline, i crpiti sve svoje snage za stvaranje vjere u bolju budućnost. Pretvorila je ono što je u javnosti broj s duge liste civilnih žrtava rata u cjelovitu ljudsku sudbinu blisku i razumljivu svima, s nadom da će prenošenje ovog iskustva pomoći razumijevanju i spriječiti ovakve posljedice drugdje. Ova priča je podsjetila svijet i na to da ovdje i dalje žive ljudi: ranjeni, ali, svejedno, talentirani i kreativni. Ljudi  koji zaslužuju dostojanstven život i trude se da ga sebi stvaraju. Ima li bolje poruke i promocije za naš grad i zemlju od «sarajevske drame» svevremene i razumljive svuda? Kako ne potcrtati ponos što je naša kinematografija, nasuprot brojnim svjetskim, velikim po uspjesima i novcu, zahvaljujući i Jasmili Žbanić, sarajevskoj i bosanskohercegovačkoj režiserki, u središtu pažnje. Ima li boljeg primjera mladima od «Zlatnog medvjeda» koji ih može motivirati da ovdje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini  grade  prostor u kojem će iskazati sve svoje potencijale.

Ambasador Ričard Holbruk

Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na inicijativu gradonačelnika prof. dr. Muhidina Hamamdžića, 02.08.2000. godine odlučilo je da se priznanje «Ključ Grada Sarajeva» dodijeli Nj.E. Ričardu Holbruku, ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država pri Misiji Ujedinjenih naroda u Njujorku, kao izraz poštovanja za učinjene napore u uspostavljanju mira i provedbi Dejtonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Priznanje «Ključ Grada Sarajeva», zajedno sa Poveljom, uručio je gradonačelnik Grada Sarajeva prof. dr. Muhidin Hamamdžić.

Plaketa Grada Sarajeva za 2015. godinu

Dobitnik priznanja „Plaketa Grada Sarajeva“ u 2015. godini:

Mustafa Hajrulahović-Talijan, posthumno

Građani Sarajeva su duboko svjesni da je djelo Mustafe Hajrulahovića Talijana koje je učinio za grad Sarajevo ogromno, prije svega u pripremi, organizaciji i odbrani grada Sarajeva. Njemu, koji je bio simbol i oličenje patriote, borca i branioca Sarajeva, Grad Sarajevo i njegovi građani dodjeljuju priznanje „Plaketa Grada Sarajeva“, posthumno.

Mustafa Hajrulahović Talijan, rođen je u Banja Luci 1957. Nakon uspješno završene Mornaričko-vojne akademije, napredovao je do čina komandira pomorskog diviziona, zatim se usavršavao u Italiji te postao kapetan korvete.

1991. godine napušta službu u Splitu, napušta JNA, i priključuje se Patriotskoj ligi BIH, u kojoj će ostati kao član glavnog štaba i kao jedan od pomoćnika komandanta. Svojom harizmom privlačio je patriote i branioce Sarajeva za sebe kao magnet. Okupljao je pojedince, iste ukrupnjavao u grupe, odjeljenja, čete i brigade. On je taj koji je formirao regionalni štab TO Sarajeva, a zatim postaje komandant Prvog korpusa Armije RBiH, na mjestu sa kojeg će do kraja braniti Sarajevo.

Čin brigadnog generala dobio je 1993.godine u prvoj grupi dodjele generalskih činova u Armiji RBiH. Posljednju dužnost načelnika obavještajne uprave u Vojsci federacije BIH obavljao je sve do smrti 1998.godine.

Mustafa Hajrulahović Talijan je više puta nagrađivan, a najvažnije priznanje je dobio od strane predsjednika Predsjedništva BiH “Orden zlatnog grba s mačevima“ za doprinos odbrani Sarajeva i BiH.

Udruženje „Sarajevo taksi“


Udruženje taxi vozača „Sarajevo taxi“ osnovano je 1946. Članovi Udruženja rado su se odazivali na humanitarne akcije, pružali pomoć sugrađanima i organizacijama uvijek kada je bilo potrebno.

To se posebno odnosi na učešće u ratu 1992-1995, u kojem su poginula 144 vozača, mnogo ih je ostalo invalidima, dok se jedan broj članova okitio najvišim ratnim priznanjima Zlatni ljiljan.

Na samom početku rata Udruženje je stavilo svoj dispečerski centar na raspolaganje teritorijalnoj odbrani, a taj centar će postati štab veze Armije R BiH. Organizatori su prve dvije narodne kuhinje, obezbijedili su gorivo za rad agregata za bebe i porodilje, bolesnim su na adrese dovozili lijekove.

Prilikom reintegracije sarajevskih općina 1996. članovi Sarajevo taxija su prvi ulazili sa policijom i besplatno vraćali građane prijeratnim domovima. Veliki broj Sarajlija je preživio teška ranjavanja zahvaljujući misiji sarajevskih taksista koji su ih u rekordnom roku prebacivali do bolnica.

Za sjećanje na njihova djela danas značajni objekti i neke ulice nose njihova imena: Dino Magoda, Uzeir Sarač. Danas, među brojnim humanitarnim aktivnostima Udruženje “Sarajevo taxi” pomaže domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave.

Plaketa Grada Sarajeva za 2014. godinu

Dobitnik priznanja „Plaketa Grada Sarajeva“ u 2014. godini:

Husein Hasani-čika Mišo

Početkom ove godine zauvijek nas je napustio Husein Hasani, poznatiji među Sarajlijama kao čika Mišo. Njegovim odlaskom grad će biti prazniji. Neće ga biti tamo gdje smo znali da ćemo ga sigurno naći, na njegovom radnom mjestu u Titovoj, gdje je dolazio svakodnevno, čak i u ratna vremena.

Čika Mišo, kao jedini i najpoznatiji ulični čistač cipela, bio je neizbrisiva slika Sarajeva. Više od sedam decenija živio je u Sarajevu – gradu ljubavi, koju su mu poklanjali kako rođeni ovdje tako i oni koji su se slučajno našli u ovom gradu. Čika Mišo je postao simbol ovoga grada. Prava sarajevska raja! Znao je reći da poznaje i ministre i obične radnike, svi oni dođu da, uz čišćenje cipela, i malo porazgovaraju.

Čika Mišo je bio svojevrstan gradonačelnik Sarajlija, jer je zarađujući  za život poštenim radom i svojom vedrinom i lijepom riječju stekao naklonost i poštovanje svojih sugrađana.

Imali smo privilegiju da u našem gradu živi takav čovjek: pun nevjerovatne energije i životne radoznalosti, tople ljudskosti i istinskog zaljubljenika u ovaj grad.

Nagradu je preuzeo čika Mišin sin, Ramiz Pašić, koji je kazao: „Nekoliko mjeseci prije smrti onako bolestan, otac mi je govorio: sine, grehota je da mjesto ostane pusto. Sine, moraš imati osmijeh jer će te jedino tako narod zavoljeti. Želim zahvaliti što ga Grad Sarajevo i građani nisu zaboravili“.

Plaketa Grada Sarajeva za 2013. godinu

Dobitnik:

Turska međunarodna agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA)

Na sjednici održanoj 30. oktobra 2013. godine, Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo je Odluku o dodjeli priznanja „PLAKETA GRADA SARAJEVA” Turskoj međunarodnoj agenciji za saradnju i koordinaciju (TIKA), kao znak javnog priznanja i zahvalnosti za realizaciju brojnih i veoma značajnih projekata usmjerenih ka obnovi Bosne i Hercegovine, u različitim oblastima, posebno na obnovi obrazovnog i kulturnog naslijeđa, razvoja centara za nauku i tehnologiju, jačanju fizičkih mogućnosti i kapaciteta Univerziteta u Sarajevu i Mostaru, učešća u realizaciji projekta otvaranja Muzeja Srebrenice u Sarajevu, kao i važan doprinos u poljoprivredi.

U ime Turske međunarodne agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), Plaketu Grada Sarajeva je primio koordinator TIKA-e za BiH, Zulkuf Oruc, koji je kazao: “Da biste razumjeli BiH morate je voljeti. Bit će 18 godina sljedeće 2014. koliko TIKA djeluje i realizuje različite projekte kako bi pomogli narodu u BiH. U zadnjih pet godina naša agencija je realizovala oko 200 projekata u BiH u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, historije i infrastrukture i to ćemo nastaviti”.

Plaketa Grada Sarajeva za 2009. godinu

 

Novinari koji rade politički magazin Radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine ”60 minuta”, dosljedno, iz sedmice u sedmicu, iz godine u godinu, na najbolji način demonstriraju bosanskohercegovačkoj javnosti vrhunski novinarski profesionalizam. Ali isto tako, i što je možda još važnije, svojom beskompromisnom borbom za istinu daju svim građanima primjer građanske hrabrosti i odgovornosti koja je neophodna da bi se sadašnja moralna kriza prevazišla civiliziranim i demokratskim sredstvima. Ovakvim djelovanjem magazina ”60 minuta” promoviraju se sloboda mišljenja i  neovisno, slobodno novinarstvo, kao osnovni stupovi na kojima počiva svako demokratsko civilizirano društvo. Novinari i tehničko osoblje koji stavaraju ovaj najgledaniji tv. magazin u Bosni i Herecgovini već godinama su svakodnevno izloženi ne samo političkim pritiscima i otvorenim fizičkim prijetnjama, nego i prijetnjama smrću, ali oni, iz emisije u emisiju, pokazuju da je njihova profesionalna odlučnost i lična hrabrost nepokolebljiva i nepotkupljiva. Hvala ekipi ”60 minuta” što kroz ovaj magazin promovira osnovne ljudske slobode, slobodu govora i mišljenja, te na taj način pozitivno utječu na razvoj društva. Građani Grada Sarajeva daju podršku ekipi novinara na čelu sa svojim urednikom da istraje u traženju i pokazivanju istine ma kakva ona bila